¿Mi chjel li kʼusi tsnop Diose?
Li kʼusi chal Vivliae
Xuʼ xkaltik ti tanae. Yuʼun kʼalal tsjel stalelalik li krixchanoetike, jaʼ jech li Dios eke tsjel li kʼusi tsnop ta stojolalike. Li ta Vivliae te ta jtatik loʼiletik ti chakʼ ta ilel ti chlokʼ ta yoʼonton Dios sventa sjel li kʼusi tsnope. Jech kʼuchaʼal liʼe, jun veltae li Diose laj yalbe Jeremias ti akʼo xalbe j˗israeletik ti chichʼik chapanel ta skoj li stoyobbailike. Akʼo mi jech, xi to laj yal li Diose: «Yikʼaluk van xchikintaik xchiʼuk ti xiktaik ta jujuntal li xchopol beike, vaʼun ta jel ti jnopoj ox chkakʼbe svokolik ta skoj li kʼusitik chopol tspasike» (Jeremias 26:3).
Ta sventa li teksto liʼe, epal Vivliaetike chal ti chopol chaʼi sba Dios ta sventa li vokolil yaloj chakʼe. Taje xuʼ van chakʼ ta aʼiel ti muʼyuk lek la snop ti kʼusi tspase. Pe li jpʼel kʼop ta ebreo ta orijinale xuʼ van jaʼ smelolal ti tsjel li kʼusi tsnope o ti tsjel li kʼusi oy ta yoʼontone. Xi la stsʼiba jun jchanubtasvaneje: «Kʼalal tsjel stalelal li jun vinike, jaʼ jech li Dios eke tsjel ti kʼu yelan chchapanvane».
Akʼo mi jech, oy onoʼox bu ti muʼyuk tsjel snopben li Diose. Jkʼeltik junantik skʼelobiltak ti chal li Vivliae.
Li Diose la snop ti chakʼbe bendision li jteklum Israele, jaʼ yuʼun muʼyuk laj yakʼ ti akʼo xjelbat snopben yuʼun li Balake (Numeros 23:18-20).
Ta skoj ti jech-o muʼyuk xchʼunbe smantal Dios li ajvalil Saule, li Diose muʼyuk onoʼox la sjel li kʼusi snopoj ti tskʼan tsabe xkʼexol li ajvalil Saule (1 Samuel 15:28, 29).
Li Diose persa chakʼ kʼotuk ta pasel ti yaloj ti chkʼot ta paleal ta sbatel osil li Skereme. Muʼyuk onoʼox bu tsjel jutebuk li kʼusi oy ta yoʼontone (Salmo 110:4).
¿Mi mu tauk xal Vivlia ti mu snaʼ xjel li Diose?
Jech. Yuʼun jamal yaloj stuk Dios ti mu snaʼ xjele (Malakias 3:6). Jech xtok, li Santiago 1:17 chal ti Diose «mu snaʼ xjel jech kʼuchaʼal chjelilan li snakʼobal kʼusitike». Li tekstoetik liʼe muʼyuk bu tskontrain sba xchiʼuk li tekstoetik chal ti snaʼ sjel kʼusi tsnop li Diose. Kʼalal chichʼ alel ti mu snaʼ xjel li Diose, jaʼ skʼan xal ti mu snaʼ xjel li stalelaltake xchiʼuk li mantaletik yakʼoj ti te likem talel li ta kʼanelal oy yuʼune xchiʼuk ti tukʼ skotol li kʼusitik tspase. Taje muʼyuk onoʼox bu chjel (Deuteronomio 32:4; 1 Juan 4:8). Li Diose jaʼ tstsak ta venta li kʼusitik yakal chkʼot ta pasele, jaʼ yuʼun xuʼ xjelulaj ti kʼu yelan tsbeiltas li steklumale. Jech kʼuchaʼal liʼe, kʼalal laj yalbe kʼusitik skʼan spasik David kʼalal chbatik xa ox ta paskʼope, jelel tajek xchiʼuk li kʼusitik laj yalbe akʼo spasik li ta baʼyel paskʼope ayike. Akʼo mi jech, li Davide la spas kanal li xchibal paskʼop taje (2 Samuel 5:18-25).
¿Mi laj to van snaʼ Dios ti kʼu yuʼun la spas li krixchanoetike?
Muʼyuk. Pe li Diose chopol chaʼi kʼalal chpʼaje xchiʼuk ti muʼyuk chchʼunbat smantal yuʼun li krixchanoetike. Jaʼ yuʼun, kʼalal laj yalbe skʼoplal kʼu yelan li kuxlejal kʼalal mu toʼox xtal li Nojelal ta voʼ ta skʼakʼalil Noee, xi laj yale: «Li Jeovae chopol laj yaʼi sba ti la spas krixchanoetik li ta balumile xchiʼuk laj yat tajek yoʼonton» (Jenesis 6:6). Jech kʼuchaʼal laj xa yichʼ alele, li jpʼel kʼop ta ebreo kʼalal «chopol chaʼi sba» xie xuʼ van jaʼ skʼan xal xtok ti «tsjel li kʼusi tsnope» o ti «tsjel li kʼusi oy ta yoʼontone». Yuʼun li vaʼ orae, yepal li krixchanoetike sok tajek li stalelalike, jaʼ yuʼun li Diose jel li kʼusi tsnop ta stojolalike (Jenesis 6:5, 11). Akʼo mi solel kʼux laj yaʼi, muʼyuk noʼox jelbat li kʼusi oy ta yoʼonton chakʼbe li krixchanoetike. Jech oxal, la spoj li Noe xchiʼuk yutsʼ yalal sventa mu xlajik li ta Nojelal ta voʼe xchiʼuk sventa mu xchʼay stsʼunobal li krixchanoetike (Jenesis 8:21; 2 Pedro 2:5, 9).