¿Mi oy smantalil yuʼunik li stestigotak Jeova ta sventa li buchʼu snovio sbaike?
Li stestigounkutik Jeovae jchʼunojkutik ti tskoltaunkutik ta snopel jech kʼuchaʼal lek chil Dios xchiʼuk sventa jlekilalkutik li chanubtaseletik xchiʼuk li mantaletik ta Vivliae (Isaías 48:17, 18). Mauk kuʼunkutik li chanubtaseletik taje. Akʼo mi jech, ta onoʼox xkakʼ ta jkuxlejalkutik. Jkʼeltik junantik ti jaʼ chalbe skʼoplal kʼalal oy buchʼu snovio sbaike.a
Jaʼ sventa sjunul kuxlejal li nupunele (Mateo 19:6). Li stestigounkutik Jeovae ta jnopkutik ti oy ta yoʼonton chnupunik li buchʼutik chlik skʼopon sbaike. Jaʼ yuʼun tsots skʼoplal chkilkutik.
Mi muʼyuk to staoj xchʼielik sventa chnupunike, mu me xuʼ xlik skʼopon sbaik. Li nupunele jaʼ sventa li buchʼu echʼem xa «li xnichimal skerem stsebale», ja xkaltik, kʼalal echʼem xaʼox yuʼunik ti solel tskʼan tajek chchiʼinvanik ta vayele (1 Korintios 7:39).
Li buchʼutik chlik skʼopon sbaike, skʼan me muʼyuk kʼusi chmakatik sventa xnupunik. Akʼo mi oy buchʼu oy svunal yuʼunik ta stojolal ajvalil ti sutesoj sbaike, maʼuk me skʼan xal ti kolem xa sventa xnupun yan velta ta sat li Diose. Li Vivliae chal ti jaʼ noʼox xuʼ xtuchʼ snupunelik mi oy buchʼu mulivaj yuʼunike (Mateo 19:9).
Li yajtsʼaklom Kristo ti tskʼan chnupune jaʼ noʼox me xuʼ xnupun xchiʼuk li buchʼu koʼol srelijion xchiʼuke (1 Korintios 7:39). Jaʼ xkaltik, li stestigounkutik Jeovae ta jnovioinkutik xchiʼuk chinupunkutik xchiʼuk li buchʼu jaʼik stestigotak Jeova ti yichʼoj xa voʼe, maʼuk li buchʼu jaʼ noʼox chichʼ ta mukʼ li kʼusi jchʼunojkutike (2 Korintios 6:14). Li Diose yalojbe onoʼox yajtuneltak ti jaʼ noʼox xuʼ xnupunik xchiʼuk li buchʼutik koʼol kʼusi xchʼunojike (Génesis 24:3; Malaquías 2:11). Jech xtok, li buchʼutik xchanojbeik skʼoplal sventa nupunele yakʼojik venta ti jtunel li mantal taje.b
Skʼan xchʼunbeik smantal stot smeʼik li alab nichʼnabiletike (Proverbios 1:8; Kolosenses 3:20). Li alab nichʼnabil ti te nakal xchiʼuk stot smeʼe skʼan xchʼunik li mantaletik ch-albatik kʼalal oy snovioike. Li ta mantaletik taje te tsakal skʼoplal ti jayib sjabilalik xuʼ skʼopon sbaik xchiʼuk ti kʼusi xuʼ spasike.
Xi chal li Vivliae: «Ta jujuntal chabainik li kʼusi chapas atukike» (Galatas 6:5). Jaʼ yuʼun, kʼalal ta jtsakutik ta venta kʼusi chal li Vivliae, xuʼ jnop jtukutik mi oy buchʼu chlik jnovioinkutik. Jech xtok li buchʼutik pʼijike tskʼanbeik tojobtasel junuk stestigo Jeova ti lek yij ta mantale xchiʼuk ti oy ta yoʼonton chkoltaate (Proverbios 1:5).
Li yan krixchanoetike nopem xaiik spasel tsatsal muliletik kʼalal snovio xa sbaike. Li Vivliae chal ti mu stakʼ xijmulivaje. Taje maʼuk noʼox te tsakal skʼoplal ti chchiʼin sbaik ta vayel li buchʼutik muʼyuk nupunemike, yuʼun te tsakal skʼoplal xtok ti tspikulanbe sba skʼunilike, ti chixtolanbe sba skʼunilik ta yeike o ti chixtolanbe sba skʼunilik bu chlokʼ yikʼobalike xchiʼuk yan kʼusitik tspasik (1 Korintios 6:9-11). Jech xtok, mi solel tstsʼutsʼilan sbaik xchiʼuk chjaxilan sbaik li buchʼu snovio sbaike, ti oy xa tajek ta yoʼontonik tskʼan chchiʼin sbaik ta vayele jaʼ xa me tspasik li kʼusi muʼyuk lek chil li Diose akʼo mi muʼyuk to mulivajemik (Galatas 5:19-21). Li Vivliae chal ti chopol li bol kʼope (Kolosenses 3:8).
Chloʼlavan li koʼontontike (Jeremías 17:9). Yuʼun xuʼ van xlik spas li kʼusi snaʼoj ti chopol li jun krixchanoe. Sventa mu sujatik yuʼun yoʼontonik sventa spasik kʼusi muʼyuk lek li buchʼu snovio sbaike, skʼan me mu stukikuk oyik sventa mu xpʼajik ta mulil. Muʼyuk me tsta svokolik li buchʼutik chlokʼik xchiʼuk yantik o ti oy buchʼu lek chbat xchiʼinike (Proverbios 28:26). Jun yajtsʼaklom Kristo ti tskʼan chnupune snaʼoj me ti xiʼel sba mi tsaʼ snovio ta Internete, yuʼun xibal sba ti xlik jkʼopontik li buchʼu mu xkojtikintike (Salmo 26:4).
a Li ta yan lumetike muʼyuk nopem xaʼiik ti chlik skʼopon sbaik mi muʼyuk to nupunemike. Li Vivliae muʼyuk chal ti persa skʼan snovioin sbaik kʼalal skʼan toʼox xnupunike. Muʼyuk chal xtok ti oy kʼusi yan stakʼ spasik sventa xuʼ xnupunike.
b Jun skʼelobile, jlik revista ti chalbe skʼoplal li nupunel xchiʼuk li utsʼ alalile chal ti «oxib velta la xchanbe lek skʼoplal li buchʼutik jal xa snupunelike (ti mas xa ta 25 jabile) chakʼ iluk ti kʼalal koʼol kʼusi xchʼunojik o koʼol srelijionike toj tsots skʼoplal sventa xjalij li snupunelike»