Ti bu laj yichʼ lokʼesel li stakʼobiltak li ta Jkuxlejaltik xchiʼuk Kabteltik sventa Dios, programa xchiʼuk bu chijtsʼibaj
2-8 YUʼUN MARSO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | JENESIS 22, 23
«Li Diose la skʼel mi chchʼun mantal li Abraane»
w12 1/1 paj. 23 par. 4-6
¿Kʼu yuʼun laj yal Jeova ti xakʼ ta milbil matanal skerem li Abraane?
Li Jeovae xi laj yalbe li Abraane: «Avokoluk, ikʼo batel li anichʼone, jaʼ li stuk noʼox anichʼon ti akʼanoj tajeke, jaʼ li Isaake [...]. Te xavakʼ ta chikʼbil matanal li ta vits ti voʼon chkakʼbot avile» (Je 22:2). Kʼalal xi laj yalbe Abraan li Jeovae: «Jaʼ li stuk noʼox anichʼon ti akʼanoj tajeke», te chakʼ kiltik ti snaʼoj Jeova ti skʼanoj tajek xnichʼon li Abraane. Li Jeovae jaʼ jech laj yaʼi ta stojolal li Xnichʼon eke. Ta skoj ti skʼanoj tajeke, chib to velta kʼopoj talel ta vinajel xchiʼuk xi laj yalbee: «Voʼot Jnichʼonot, jkʼanojot» xut (Mr 1:11; 9:7).
Jkʼelbetik skʼoplal kʼu yelan la skʼan vokol li Jeovae. Jun vinik ti chchanbe skʼoplal Vivliae chal ti kʼalal «avokoluk» xi li KAJVALTIKE, chakʼ ta ilel «ti snaʼoj ti ep tajek sbalil li kʼusi tskʼane». Ta melel, li Abraane vokol laj yaʼi li kʼusi kʼanbate. Li Jeova eke kʼux tajek laj yaʼi kʼalal laj yil svokol xchiʼuk kʼalal cham li Skerem ti skʼanoj tajeke ti kʼu to xkʼuxul laj yaʼie, mu xkaʼibetik smelolal. Mu xa noʼox albajuk xkʼuxul yaʼi Jeova li kʼusi la snuptane.
Xuʼ van mu toj lekuk ta aʼiel li kʼusi laj yichʼ kʼanbel yuʼun Jeova li Abraane, pe jvules me ta joltik ti muʼyuk onoʼox laj yakʼ Jeova ti xakʼ ta matanal skerem li tukʼil moltotil Abraane. Jaʼ jech, muʼyuk xakʼ Jeova ti xil svokol li Abraane. Akʼo mi oy kʼusi la spas Jeova sventa mu xlaj li Isaake, pe mu jechuk la spas ta stojolal li Skereme, yuʼun «laj yakʼ ta jtojolaltik» (Ro 8:32). ¿Kʼu yuʼun ti jech la spas akʼo mi kʼux tajek laj yaʼie? Sventa jtatik li kuxlejal ta stojolal skereme (1Jn 4:9). ¿Mi mu jechuk ti sta-o jkʼantik Jeova ta skoj ti laj yakʼ ta ilel kʼanelal ta jtojolaltike?
w12 15/10 paj. 23 par. 6
Chkiltik chkʼot ta pasel kʼusi yaloj tspas Dios mi ta jchʼunbetik smantale
6 Sventa jpat koʼontontik li kʼusi yaloj tspas Jeovae, oy kʼusi jamal laj yal ti jech chal kʼuchaʼal liʼe: «Vuʼun ti cuxulun oe, jamal chcal» (Ese 17:16). Li ta Vivliae oy mas ta 40 ta velta ti jamal laj yal li Jeovae, xuʼ van li mas ojtikinbile jaʼ li kʼusi laj yalbe li Abrahame. Li ta epal jabil echʼem xa talele, ep ta velta laj yalbe ta jamal li kʼusi tskʼan tspase, li kʼusi mas laj yalbe smelolale jaʼ ta sventa li Nitilulal ti te chtal ta yutsʼ yalale, ta stojolal li Isaaque (Je 12:1-3, 7; 13:14-17; 15:5, 18; 21:12). Vaʼun laj yakʼbe jun tsatsal preva, yuʼun laj yalbe ti akʼo yakʼ ta matanal li skʼanbil nichʼone. Li Abrahame la xchʼunbe ta anil li Jeovae, pe kʼalal ta xaʼox smil li xnichʼone, jun anjel tal pajesatuk. Jaʼ yuʼun li Diose xi laj yalbe ta jamale: «Ta sventa ti muc xajalanbun li jun anichʼon ti cʼajumal oy avuʼune, jech ta jvaʼan jba ta testigo jtuc ti ta melel ta xcacʼbot ep bendicione. Ta xcacʼ boluc ep amomnichʼnab jech chac cʼu chaʼal cʼanaletic ta vinajel, jech chac cʼu chaʼal yiʼtic ta tiʼnab. Li stuquique tsalbil ta xcʼot yuʼun li yajcontraique. Jaʼ ta sventaic chichʼ bendición scotol li mucʼtic lumetic liʼ ta banamile, yuʼun laj achʼun li cʼusi laj calbote» (Je 22:1-3, 9-12, 15-18).
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
w16.02 paj. 11 par. 13
‹Lek la jkʼopon jba xchiʼuk›
13 Jkʼeltik kʼusi laj yalbe komel yajtuneltak kʼalal skʼan toʼox xmuyik batel ta vits xchiʼuk li Isaake: «Liʼ xacomic xchiʼuc li buroe. Yan li vuʼun xchiʼuc jquereme chijelovcutic batel yuʼun chbat quichʼcutic ta mucʼ li Diose. Tsʼacal chisutcutic tal» (Je 22:5). ¿Kʼu yuʼun laj yalbe yajtuneltak ti tsut talel xchiʼuk li Isaake? ¿Mi laj van sjut kʼop o la snop kʼop? Muʼyuk. Li Vivliae chal ti spatoj yoʼonton ta stojolal Jeova ti xuʼ chchaʼkuxesbat li skereme (kʼelo Ebreos 11:19). Li Abraane snaʼoj ti ta sjuʼel Dios laj yil jun skeremik xchiʼuk Sara manchuk mi oy xaʼox sjabilalik (Ebr 11:11, 12, 18). Melel onoʼox ti mu snaʼ kʼusi chkʼot ta pasel li vaʼ kʼakʼale, pe snaʼoj ti xuʼ yuʼun skotol li Diose. Xchʼunoj ti xuʼ xchaʼkuxesbat yuʼun Jeova li skerem sventa xkʼot ta pasel li kʼusitik yaloj tspase. Jaʼ yuʼun li Vivliae chal ti Abraane jaʼ «stotik li buchʼutik oy xchʼunel yoʼontonik[e]».
it-2 paj. 703 par. 4, 5
Li kʼusi baʼyel xa onoʼox nabile
Muʼyuk tskʼel kʼu yelan jkuxlejtik ta jelavel ta jujuntal. Kʼalal chichʼ alel ti snaʼoj o ti xil xa onoʼox Dios kʼusi ta jnuptantik ta jelavele, tstsak ta venta li tukʼilal yuʼune xchiʼuk li kʼusi yakʼoj xa onoʼox ta naʼel ta stojolal stuk li ta Vivliae. Yuʼun muʼyuk me baʼyel tskʼel li kʼusi chkʼot ta pasel ta jtojolaltike. Oy epal tekstoetik ta Vivlia chakʼ ta ilel ti baʼyel tskʼel lek Jeova li kʼusi yakal chkʼot ta pasel sventa snaʼ li kʼusi tspas ta jelavele.
Jun skʼelobile, jaʼ li kʼusi chal ta Jenesis 11:5 kʼalal ta 8, yuʼun chal ti Jeovae baʼyel la skʼel li kʼusi yakal tspasik li ta Babele, kʼalal laj yile, oy kʼusi lik spas ta anil sventa xakʼbe stsutseb li kʼusi chopol tspasike. Jech xtok, kʼalal noj ta choplejal li Sodoma xchiʼuk Gomorrae, li Jeova laj yalbe Abraan ti chbat skʼel (tstunes yaj-anjeltak sventa tskʼel) mi melel li kʼusi chalik ta stojolal li jteklum jech kʼuchaʼal yaʼioje xchiʼuk sventa snaʼ mi mu jechuke (Je 18:20-22; 19:1). Li Diose xojtikin lek li Abraane, jaʼ yuʼun kʼalal jutuk xa ox mu laj yakʼ ta matanal li skerem ti jaʼ li Isaake, xi laj yalbe ta jamale: «Li avie laj xa jnaʼ ta melel ti axiʼtaoj li Diose, yuʼun muʼyuk la ajalanbun li anichʼone, jaʼ li stuk noʼox anichʼone» (Je 18:19; 22:11, 12; koʼoltaso xchiʼuk Ne 9:7, 8; Gal 4:9).
9-15 YUʼUN MARSO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | JENESIS 24
«Tsta yajnil li Isaake»
wp16.3 paj. 14 par. 3
‹Xuʼ, xi takʼav li tsebe›
Li Abraane laj yalbe Eliezer ti akʼo yakʼ ye ti mu stʼujbe jkananeail ants sventa xkʼot ta yajnil li Isaake. ¿Kʼu yuʼun? Yuʼun li jkanaanetike maʼuk tsmuyubtaik mi jaʼuk chichʼik ta mukʼ li Jeovae. Jech xtok, li Abraane snaʼoj ti ta skoj ti toj chopol li kʼusitik tspasik li ta lum taje li Jeovae ta onoʼox xakʼbe kastigo, jaʼ yuʼun mu skʼan ti te skap sba li Isaak li ta chopol lum taje. Snaʼoj xtok ti tsots skʼoplal kʼusi tspas Isaak ta sventa li kʼusi oy ta yoʼonton tspas li Jeovae (Je 15:16; 17:19; 24:2-4).
wp16.3 paj. 14 par. 4
‹Xuʼ, xi takʼav li tsebe›
Li Eliezere laj yalbe yutsʼ yalal Rebeka ti skʼoponoj xa onoʼox Jeova kʼalal kʼot ta nioʼ sventa stʼujbe lek yajnil li Isaake. ¿Kʼuxi tsnaʼ mi chtakʼbat li s-orasione? Laj yalbe Jeova ti buchʼu stʼujoje akʼo nopajuk talel li ta nioʼe xchiʼuk ti mi la skʼanbe jsetʼuk voʼe akʼo yal ti chakʼbe yuchʼ voʼ ek li kameyoetike (Je 24:12-14). ¿Buchʼu van ti jech la spas taje? Jaʼ li Rebekae. Nopo noʼox avaʼi kʼu yelan laj yaʼi sba kʼalal mi laj yaʼi li kʼusitik la spas li Eliezere.
wp16.3 paj. 14 par. 6, 7
‹Xuʼ, xi takʼav li tsebe›
Taje jaʼ li kʼusi xi la sjakʼbe Abraan li Eliezere: «Cajval, ¿ti me mu scʼan xchiʼinun tal li tsebe?». Xi takʼav li Abraane: «Li voʼote muʼyuc amul chcom ta sventa li cʼusi laj avalbun ta jamal ta stojol Diose» (Je 24:39, 41). Jaʼ jech, la stsak ta venta Betuel li kʼusi tsnop li stsebe. ¿Kʼuxi jnaʼtik taje? Jkʼeltik batel. Yuʼun ta skoj ti xmuyubaj tajek ti lek kʼusi kʼot ta pasel yuʼun li kʼusi akʼbat spas li Eliezere, ta yokʼomale la skʼan permiso sventa sut batel ta Kanaan xchiʼuk li Rebekae. Akʼo mi jech, li yutsʼ yalale tskʼanik ox ti akʼo xkom to lajunebuk kʼakʼale. Jaʼ yuʼun xi laj yalike: «Jaʼ lec quicʼtic tal li tsebe. Chcaʼitic cʼusi ta xal stuc» (Je 24:57).
Ta anil noʼox jel xkuxlejal li Rebekae. ¿Kʼusi van tstakʼ li Rebekae? ¿Mi ta van skʼanbe vokol stot xchiʼuk sbankil sventa mu xtakat echʼel li ta lum ti bu mu xojtikine? ¿O mi jaʼ van jun matanal laj yaʼi ti tskolta sba sventa xkʼot ta pasel li kʼusi tskʼan Jeovae? Ti kʼu yelan takʼave jaʼ jech laj yakʼ ta ilel li kʼusi tsnop ta sventa li kʼusi kʼot ta pasel ta anil ta xkuxlejale, yuʼun xi laj yale: «Xuʼ» (Je 24:58).
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
wp16.3 paj. 12 par. 6, 7
‹Xuʼ, xi takʼav li tsebe›
Jun velta kʼalal snojesoj xa ox li skʼibe, tal ta anil jun vinik ti mol xae, vaʼun xi albate: «Avocoluc acʼbun jutebuc avaʼal cuchʼ te ta aqʼuibe». ¡Toj kʼun ta pasel li kʼusi kʼanbate, xchiʼuk ta slekil yoʼonton kʼanbat! Ta skoj ti xvinaj ti nom likem tal li vinike, ta anil noʼox la syales skʼib sventa xakʼbe yuchʼ voʼ jaʼ to ti kʼuxi echʼ yoʼontone. Li Rebekae laj yil ti lajunkot kameyoetik yikʼoj tal li vinike xchiʼuk ti muʼyuk yaʼlel li yav yaʼal chonbolometike. Laj yakʼ venta ti te kʼelbil yuʼun li vinike, jaʼ yuʼun laj yakʼ ta ilel slekil yoʼonton. Xi laj yalbee: «Ta jlupbe tal voʼ yuchʼic ec li acamellotaque, jaʼ to ti cʼu yepal ch-echʼ yoʼntonique» (Je 24:17-19).
Li Rebekae maʼuk noʼox laj yakʼbe juteb voʼ li kameyoetike yuʼun jaʼ to ti kʼuxi echʼ yoʼontonike. Li jkot kameyoe te van 95 litro voʼ chuchʼ kʼalal jal xa muʼyuk yuchʼoj voʼe. Jaʼ yuʼun xuʼ van jal xchiʼuk tsots abtej li Rebekae. Ta skoj li kʼusi kʼot ta pasel ta tsʼakale, yileluke mu toj masuk chuchʼik yaʼi voʼ li kameyoetike. Pe muʼyuk toʼox snaʼoj kʼalal laj yal ti chakʼbe yuchʼ voʼ li kameyoetike. Akʼo mi jech, mu sventauk kʼusi tspas sventa xakʼbe ta ilel slekil yoʼonton li jyanlume, jaʼ yuʼun lek laj yaʼi li vinike. Kʼalal te kʼelbil yuʼun li vinike te xyal xmuy ta snojesel skʼib sventa chbat snojesbe yav yaʼal chonbolometik li Rebekae (Je 24:20, 21).
wp16.3 paj. 13, tsʼib ta yok vun.
‹Xuʼ, xi takʼav li tsebe›
Ch-och xa ox akʼobal. Jech xtok, li loʼil taje, muʼyuk bu chakʼ ta aʼyel ti jal tajek kom li ta nioʼe xchiʼuk ti chvay xa ox li yutsʼ yalal kʼalal laj slup voʼe. Muʼyuk bu chal xtok ti oy buchʼu tal saʼvanuk ta skoj ti mu xkʼot li ta snae.
wp16.3 paj. 15 par. 3
‹Xuʼ, xi takʼav li tsebe›
Kʼot xa yorail chkʼot ta pasel li kʼusi laj kalbetik skʼoplal ta slikebal li mantal liʼe. Li jxanviletik ta kameyoe te xa xlokʼik batel ta Néguev vaʼun lik ochuk akʼobal. Li Rebekae laj yil jun vinik ti te chanave xchiʼuk ti oy kʼusi tsnopilan yilele. Xi chal li loʼil ta Vivliae: «Jech iyal ta ora ta scamello», xuʼ van muʼyuk xa la smala ti xlubi li kameyoe. Xi la sjakʼbe li vinike: «¿Bochʼo li vinic leʼ xtal ta stenlejaltic ti liʼ tucʼ chtale?». Kʼalal laj yaʼi ti jaʼ li Isaake, «li Rebecae te lic smac sat ta jayal pocʼ» (Je 24:62-65). ¿Kʼu yuʼun jech la spas? Yileluke jaʼ ta skoj ti chichʼ ta mukʼ li buchʼu chkʼot ta smalale. Li avie xuʼ van mu xa jechuk chichʼ pasel. Akʼo mi jech, mi vinikutik o antsutik oy kʼusi lek xuʼ jchanbetik li stalelal Rebekae, ti bikʼit yakʼoj sbae.
16-22 YUʼUN MARSO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | JENESIS 25, 26
«Li Esaue la xchon li sderecho ti jaʼ sba nichʼonile»
it-2 paj. 8 par. 1
Jakob
Li Isaake skʼanoj li skerem ti Esau sbie ti jaʼ jun jnutsolajel ti tskʼupin spasele, ti mu chʼan xiuk noʼoxe xchiʼuk ti buyuk noʼox xbate, pe «li Jakobe jaʼ jun vinik ti muʼyuk smule [tam xi ta ebreo kʼop], ti nakal ta karpanaetike», jaʼ jun jchabichij, nakal noʼox ta sna, xkʼel yuʼun xtok li kʼusitik oy yuʼunik ta snaike xchiʼuk kʼanbil yuʼun li smeʼe (Je 25:27, 28). Li jpʼel kʼop ta ebreo ti tam xie chichʼ tunesel xtok sventa chakʼ ta aʼiel ti lek ch-ilat yuʼun li Diose. Jech kʼuchaʼal liʼe, «li viniketik ti tsmal tajek yaʼiik chʼichʼe spʼajojik buchʼuuk noʼox ti chʼabal smule [tam xi ta ebreo kʼop]», pe li Jeovae xi chal ta stojolal li buchʼu chʼabal smule: «Tsta jun oʼontonal ta jelavel li krixchano taje» (Pr 29:10; Sl 37:37). Li Job eke «tukʼ yakʼoj sba [tam xi ta ebreo kʼop] xchiʼuk muʼyuk smul» (Job 1:1, 8; 2:3).
w19.02 paj. 16 par. 11
¿Kʼu yuʼun skʼan xkakʼtik ta ilel ti jnaʼ jtojtik ta vokole?
11 Kʼux ta alel, pe mu skotoluk snaʼ stojik ta vokol li krixchanoetik ta skʼakʼalil Vivliae. Kalbetik skʼoplal li Esaue, akʼo mi skʼanojik xchiʼuk yichʼojik ta mukʼ Jeova li stot smeʼe, li stuke muʼyuk la xkʼuxubin li kʼusitik chʼule (kʼelo Ebreos 12:16). ¿Kʼuxi laj yakʼ ta ilel ti mu snaʼ xkʼuxubin li kʼusitik chʼule? Yuʼun la xchonbe Jacob ta jlech noʼox lenteja li sderecho ta sba nichʼonile (Je 25:30-34). Ta tsʼakale, laj yakʼ venta ti muʼyuk lek li kʼusi la spase xchiʼuk chopol tajek laj yaʼi sba ti muʼyuk x-akʼbat li kʼusi albil skʼoplal chichʼ li sba nichʼonile. Pe muʼyuk xa srasonal ti jech la yaʼi sbae, yuʼun jamal laj yakʼ ta ilel ti muʼyuk sbalil laj yil kʼalal la xchone.
it-2 paj. 717 par. 1
Sba nichʼonil
Ta voʼnee li sba nichʼonile jaʼ mas tsots skʼoplal li ta utsʼ alalile, yuʼun jaʼ xa chkom ta jolil li ta yutsʼ yalale xchiʼuk «j-oʼlol to x-echʼ yepal» chichʼ akʼbel yuʼun xrexto li stote (Dt 21:17). Li Josee la stsak ta venta ti jaʼ sba nichʼonil li Rubene, jaʼ yuʼun jaʼ baʼyel laj yakʼ chotiuk kʼalal veʼike (Je 43:33). Li ta Vivliae te chkakʼtik venta ti mu skotoluk velta tsakbil ta mukʼ li sba nichʼonile, moʼoj, jaʼ li buchʼu snaʼ lek kʼusitik tspase xchiʼuk ti tukʼil kereme (Je 6:10; 1Kr 1:28; koʼoltaso xchiʼuk Je 11:26, 32; 12:4; kʼelo HERENCIA; PRIMOGENITURA).
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
w17.12 paj. 15 par. 5-7
Li kʼusitik tsjakʼ jkʼelvunetike
Jkʼeltik yan velta Ebreos 12:16 ti bu xi la stsʼiba li jtakbol Pabloe: «Jech xtok mu me buchʼu junukal xmulivaj avuʼunik xchiʼuk ti mu xichʼ ta kʼux li kʼusitik chʼul jech kʼuchaʼal la spas Esaue, ti ta jlech noʼox veʼlil laj yakʼ ta moton li sderecho ta sventa ti jaʼ sba nichʼonile». ¿Kʼusi la skʼan laj yalbe skʼoplal li Pabloe?
Li jtakbole maʼuk yakal chalbe skʼoplal li snitilulal Mesiase. Li ta versikuloetik echʼe xi laj yalbe li yajtsʼaklomtak Kristoe: «Jechuk-o me tukʼ xapas batel abeik ta sventa li avokike». Jaʼ jech laj yal sventa mu junuk xikta sbaik «ta stael li slekil yutsil yoʼonton Diose», ti xuʼ jaʼ jech xkʼot ta stojolalik mi tsʼujik ta mulivajele (Ebr 12:12-16). Mi la spasik li mulil taje, jaʼ jech xkoʼolajik xchiʼuk li Esaue, ti muʼyuk bu la xkʼuxubin li kʼusitik chʼule xchiʼuk ti jaʼ la stʼuj li «kʼusi muʼyuk chʼul» jech kʼuchaʼal chal ta jujupʼel kʼop li Vivlia Kingdom Interlinear.
Kuxi ta skʼakʼalil moltotiletik li Esaue xchiʼuk xuʼ van la sta smoton ti chakʼ milbil matanaletik ta stojolal li yutsʼ yalal jech kʼuchaʼal junuk palee (Je 8:20, 21; 12:7, 8; Job 1:4, 5). Pe ta skoj ti jaʼ noʼox la snop li kʼusi tskʼan sbekʼtale, laj yikta komel skotol li smoton staoj ti jaʼ ba nichʼonil ta skoj noʼox jlech veʼlile. Xuʼ van la snop ti mu skʼan snuptan li vokoliletik ti laj yichʼ alel tsnuptan li snitilulal Abraane (Je 15:13). Jech xtok, li Esaue laj yakʼ ta ilel ti mu xkʼuxubin kʼusitik chʼul kʼalal nupun xchiʼuk chaʼvoʼ antsetik ti jyanlumetike, ti ep tajek laj yakʼbe svokol li stot smeʼe (Je 26:34, 35). Toj jelel tajek li Jakobe, yuʼun li stuke laj yakʼ ta yoʼonton xnupun xchiʼuk jun ants ti yichʼoj ta mukʼ li melel Diose (Je 28:6, 7; 29:10-12, 18).
it-2 paj. 368 par. 6
Jutbil kʼop
Li Vivliae jamal chal ti mu stakʼ jutik kʼope, pe taje maʼuk skʼan xal ti persa skʼan xkalbetik li buchʼu mu persauk snaʼik li kʼusi jnaʼojtike. Xi pʼijubtasvan li Jesuse: «Mu xavakʼbeik tsʼiʼetik li kʼusi chʼule xchiʼuk mi jaʼuk xajipbeik perla ton li chitometik sventa mu nakauk noʼox xpechʼilanik ta tekʼele xchiʼuk ti xjoyijik tal ta atojolalik sventa slilinoxuk ta tiʼele» (Mt 7:6). Li Jesuse mu skotoluk velta laj yal skotol li kʼusi chjakʼbate o ti ta jamal chakʼbe stakʼobile, ti jech la spase jaʼ sventa mu stikʼ sba ta vokol (Mt 15:1-6; 21:23-27; Jn 7:3-10). Jaʼ jech la spasik ek li Abraan, Isaak, Raab xchiʼuk li Eliseoe, yuʼun li stukike muʼyuk jamal laj yalbeik li kʼusi jakʼbatik yuʼun li buchʼutik muʼyuk chichʼik ta mukʼ Diose (Je 12:10-19; kap. 20; 26:1-10; Jos 2:1-6; Snt 2:25; 2Re 6:11-23).
23-29 YUʼUN MARSO
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | JENESIS 27, 28
«La sta bendision li Jakobe»
w04 15/4 paj. 11 par. 4, 5
Li Rebekae xvinaj ti yichʼoj lek ta mukʼ Diose
Li Vivliae muʼyuk bu chal ti chtun ta stojolal Jakob li Esaue. Pe li Rebeka xchiʼuk Jakobe snaʼojik lek ti jaʼ tsta bendision li Jakobe. Kʼalal laj yaʼi Rebeka li kʼusi laj yichʼ albel yuʼun stot li Esaue ti ch-akʼbat bendision mi bat ta nutsolajele xchiʼuk mi pasbat sveʼele, oy kʼusi lik spas ta anil. Ti kʼu toʼox yelan ta stsebal li Rebekae muʼyuk bu jelem, yuʼun snaʼoj lek li kʼusi tspase. Jaʼ yuʼun, li Rebekae la stak batel li Jakob sventa xbat stsak talel chakʼot chʼiom tentsunetik sventa smeltsanbe skʼupil veʼel li smalale. Ta skoj ti la spʼis sba kʼuchaʼal Esau li Jakobe, la sta li bendisione. Pe chiʼ mi x-ilat yuʼun li stote xchiʼuk ti xchopol kʼoptaate, jaʼ yuʼun laj yal ti mu skʼan spase, pe li Rebekae laj yalbe ti akʼo spase, xi laj yalbee: «Kuni kerem, mi laj avichʼ chopol kʼoptaele, akʼo taluk ta jtojolal». Jaʼ yuʼun, lik smeltsan li veʼlile xchiʼuk lik spʼis ta Esau li Jakobe, vaʼun la stak batel yoʼ xbat skʼel li stote (Je 27:1-17).
Muʼyuk bu chkichʼtik albel ti kʼu yuʼun jech la spas li Rebekae, akʼo mi oy buchʼutik chopol chaʼiik li kʼusi la spase, li Vivliae muʼyuk bu chal ti chopol li kʼusi la spase, jech xtok li Isaake muʼyuk bu chopol laj yaʼi kʼalal la snaʼ ti jaʼ laj yakʼbe bendision li Jakobe. Yuʼun mas to ep la yakʼbe li bendisione (Je 27:29; 28:3, 4). Li Rebekae snaʼoj lek li kʼusi xa onoʼox yaloj Jeova ta stojolal li skeremtake, jaʼ yuʼun la skʼel kʼuxi xuʼ spas sventa sta bendision li Jakobe. Li kʼusi la spase, jaʼ noʼox la stsak ta venta li kʼusi yaloj Jeovae (Ro 9:6-13).
w07 1/10 paj. 31 par. 2, 3
Li kʼusitik tsjakʼ jkʼelvunetike
Akʼo mi muʼyuk chal Vivlia ti kʼu yuʼun jech kʼot ta nopel yuʼunik li Rebeka xchiʼuk li Jakobe, pe chakʼ ta naʼel ti anil noʼox jech kʼot ta nopel yuʼunike. Li Vivliae muʼyuk chakʼ ta aʼiel mi lek o mi chopol li kʼusi la spasike, jaʼ yuʼun muʼyuk me srasonal kuʼuntik sventa jtatik ta nopel ti stakʼ jutik kʼop o ti xijloʼlavane. Akʼo mi jech, li Vivliae chakʼ ta naʼel li kʼusi kʼot ta pasele.
Li loʼil ta Vivliae chakʼ ta ilel ti jaʼ oy sderecho Jakob sventa sta li bendision chakʼ stote, maʼuk li Esaue. Li Jakobe smanojbe xa onoʼox Esau li sderecho kʼuchaʼal sba nichʼonil kʼalal la xchon ta jlech noʼox veʼlil ta skoj ti chviʼnaje, te laj yakʼ ta ilel ti muʼyuk sbalil laj yile xchiʼuk ti la spʼaje (Je 25:29-34). Jaʼ yuʼun, kʼalal bat ta stojolal stot li Jakobe, jaʼ noʼox bat skʼan li kʼusi jaʼ sderecho staele.
it-1 paj. 311 par. 2
Bendision
Ta voʼnee, li totile nopem xaʼi chakʼbe bendision li xnichʼnabtak kʼalal mu to chchame. Taje tsots tajek skʼoplal chilik xchiʼuk ep sbalil. Jun skʼelobile, jaʼ kʼalal laj yakʼbe bendision Jakob li Isaake, yuʼun la snop ti jaʼ li sbankilal kereme xchiʼuk la skʼanbe Jeova ti lekuk xbat xkuxlejal li Jakobe ti jaʼ xkom to li Esaue xchiʼuk laj yalbe Jeova ti jechuk xkʼot ta pasele, yuʼun mol xa ox xchiʼuk makal xa ox sat li Isaake (Je 27:1-4, 23-29; 28:1, 6; Ebr 11:20; 12:16, 17). Kʼalal snaʼoj xa ox buchʼu ti laj yakʼbe bendisione, mas to laj yakʼ li bendisione (Je 28:1-4). Kʼalal poʼot xa ox xcham li Jakobe laj yakʼanbe bendision li xnichʼnabtake, pe baʼyel xa onoʼox la yakʼbe bendision li chaʼvoʼ smamomtak ti jaʼ xnichʼnabtak li Josee (Je 48:9, 20; 49:1-28; Ebr 11:21). Li Moises eke jaʼ jechtik yelan la spas kʼalal jutuk xa ox skʼan xchame, yuʼun laj yakʼbe bendision li jteklum Israele (Dt 33:1). Li kʼusitik la yichʼ albel skʼoplale, li Vivliae chakʼ ta ilel ti albil xa onoʼox skʼoplal li kʼusitik kʼotanuk ta pasele. Kʼalal chichʼ akʼel li bendisione, li buchʼu chakʼe tskajan skʼob ta sjol li buchʼu chichʼ bendisione (Je 48:13, 14).
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
w06 15/4 paj. 6 par. 3, 4
Ti kʼu xi xuʼ lek skʼopon sbaik li nupultsʼakaletike
¿Mi lek xchiʼin sbaik ta loʼil li Isaak xchiʼuk Rebekae? Kʼalal laj yikʼbe stseb Et li Esaue, lik kʼop li ta snaike. Jaʼ yuʼun, «li Rebekae xi laj yalbe-o li Isaake: ‹Chakʼbun ib oʼonton ta jkuxlejal li stsebetak Ete. Mi la saʼ yajnil ta stojolal stsebetak Et li Jakob eke [s-itsʼinal kerem], [...] ¿kʼusi xa noʼox stu li jkuxlejale?›» (Je 26:34; 27:46). Kʼalal laj yal ti kʼu yelan chaʼi sbae, chakʼ ta ilel ti mu skʼan jech spas li skereme.
Li Isaake laj yalbe Jakob ti mu me xikʼ li tsebetik ta Kanaane (Je 28:1, 2). Li Rebekae laj yal ta jamal ti kʼu yelan chaʼi sbae. Jaʼ yuʼun, li nupultsʼakale chapaj yuʼunik li kʼusi vokol chaʼiike, li kʼusi la spasike jaʼ jun slekil kʼelobil kuʼuntik ta jujuntal li avi kʼakʼale. Pe ¿kʼusi van stakʼ spas li nupultsʼakaletik mi mu xchapaj li skʼopike?
w04 15/1 paj. 28 par. 6
Li kʼusi mas tsotsik skʼoplal ta slivroal Jenesise (xchaʼvokʼal)
28:12, 13. ¿Kʼusi skʼan xal li xvayich Jakob ti te chvinaj jun «eskalerae»? Li eskalera ti laj yil ta xvayiche (yaʼeluke ta ton pasbil muyel) chakʼ ta ilel ti chlik ta balumil ti chkʼot kʼalal to ta vinajele, jech xtok tsots kʼusi sbainojik spasel li anjeletik ta stojolal li Jeovae xchiʼuk ta stojolal li krixchanoetik ti lek ch-ilatik yuʼun li Jeovae (Jn 1:51).
30 YUʼUN MARSO–5 YUʼUN AVRIL
KʼUSITIK KʼUPIL SBA TA VIVLIA | JENESIS 29, 30
«Nupun li Jakobe»
Li Jakobe ep sbalil chil li mantaletike
Kʼalal oy buchʼu tsaʼ yajnile, skʼan stoj li tsebe. Jaʼ yuʼun, chakʼbe takʼin li stot smeʼ li tsebe. Ta mas tsʼakal eke, li Smantal Moisese laj yal ti persa skʼan xichʼ tojel 50 siklo ta plata li tojol tseb ti chlaj ta tsatsal tsakele. Li Gordon Wenham ti chchanbe skʼoplal Vivliae chal ti «jaʼ xa noʼox jech yepal chichʼ tojel li lekomile» pe bateltike «mu sta jech yepal chichʼik tojel» (Dt 22:28, 29). Ta skoj ti mu x-akʼ yuʼun takʼin li Jakobe, laj yalbe Laban ti ch-abtej vukub jabil xchiʼuke. Xi to chal li Wenham: «Ta skʼakʼalil li voʼneal Babiloniae, li j-abteletike jaʼ noʼox chichʼik tojel j-oʼlol o mi moʼoje jun siklo tstaik ta u [jaʼ xkaltik te van 42 o 84 siklo tstaik ta vukub jabil], jaʼ yuʼun lek toyol la stojbe stseb Laban li Jakobe», jech oxal li Labane laj noʼox xchʼam ta anil (Je 29:19).
w07 1/10 paj. 8 par. 6
Smuk xvix noʼox sbaik ti «te lik tal ta stojolalik li jteklum Israele»
¿Mi jmoj van sjol xchiʼuk stot li Leae o mi laj van yichʼ loʼlael ek? ¿Bu oy li Rakele? ¿Mi snaʼoj xa onoʼox li kʼusi chkʼot ta pasele? Mi snaʼoj xa onoʼoxe, ¿kʼu van yelan laj yaʼi sba? ¿Mi muʼyuk xa kʼusi stakʼ spas ta skoj ti jpʼel xal li stote? Li Vivliae muʼyuk tstakʼ li sjakʼobiltak taje, jaʼ yuʼun mu jnaʼtik kʼu yelan laj yilik li Rakel xchiʼuk Leae. Li kʼusi noʼox jnaʼojtike, li Jakobe ilin ta stojolal li Labane, maʼuk ilin ta stojolal li tsebetike. Xi laj yalbe li Labane: «¿Mi mu jaʼuk li-abtej ta sventa li Rakele chaʼa? ¿Kʼu yuʼun la aloʼlaun?». ¿K’u yelan la spak skʼoplal li Labane? Xi la stakʼe: «Mu jechuk nopem xkaʼikutik ti jaʼ baʼyel chkakʼkutik li mukile, ti jaʼ tsʼakal to li sba tsebile. Te chiʼino sjunul xemana li tseb liʼe. Ta tsʼakale, chavichʼ akʼbel xtok li jun tseb liʼe, jaʼ noʼoxe skʼan xa-abtej vukub jabil xtok» (Je 29:25-27). Mu xa kʼusi stakʼ spas li Jakobe, jech chaʼvoʼ yajnil kom ti jaʼ ep akʼbat-o svokolike xchiʼuk ti laj yitʼixta-o sbaik li tsebetike.
it-2 paj. 343 par. 8
Nupunel
Spasel kʼin. Manchuk mi muʼyuk tspasik mukʼta kʼin li ta Israele, xmuyubajik noʼox ch-echʼ yuʼunik. Kʼalal chnupun li jun tsebe, lek tajek tsmeltsan sba ta sna. Ch-atin lek, laje chjaxbe sba muil poxiletik (koʼoltaso xchiʼuk Rut 3:3 xchiʼuk Ese 23:40). Bakʼintike chkoltaat yuʼun skiaratak li tsebe, chchukin batel «xchuk sventa nupunel», jech xtok mi oy stakʼine, tslap batel sakil vestido ti jun to yutsil luchbile (Jer 2:32; Ap 19:7, 8; Sl 45:13, 14). Li buchʼu oy stakʼine tskʼupiltas sba ta snatsʼ xchiʼuk lek tsmeltsan sba ta kʼusitik alakʼik sba (Is 49:18; 61:10; Ap 21:2). Ta tsʼakale, chpix sba sjunul ta jlik lekil pokʼ (Is 3:19, 23). Taje jaʼ chakʼ kiltik ti kʼuxi loʼlavan li Labane, jaʼ yuʼun li Jakobe muʼyuk xakʼ venta ti jaʼ akʼbat xchiʼin li Leae, maʼuk li Rakele (Je 29:23, 25). Li Rebekae la xpix sba ta jlik pokʼ kʼalal bat snup ta be li Isaake (Je 24:65). Ti vaʼ yelan chpix sba li tsebetik chnupunik ta voʼnee jaʼ chakʼ ta ilel ti chakʼ sba ta ventainel yuʼun li buchʼu chkʼot ta smalale (1Ko 11:5, 10).
Jsaʼtik lek li kʼusitik kʼupil sba ta Vivliae
it-1 paj. 56 par. 5
La spʼis ta yolik
Li Lea xchiʼuk Rakele yalab xa laj yilik li yalab skiaratakik ti jaʼ onoʼox xnichʼnab li Jakobe, yuʼun jaʼ alajik ta xkʼexol li Lea xchiʼuk Rakele (Je 30:3-8, 12, 13, 24). Li yalab kiaraetike laj yichʼ xrextoik jech kʼuchaʼal li yalab yajniltak Jakobe. Yuʼun jaʼ onoʼox xnichʼnab li Jakobe, jech xtok li Lea xchiʼuk Rakele oy sderechoik sventa spʼis ta yolik ta skoj ti yalab noʼox skiaraike.
w04 15/1 paj. 28 par. 7
Li kʼusi mas tsotsik skʼoplal ta slivroal Jenesise (xchaʼvokʼal)
30:14, 15. ¿Kʼu yuʼun la sjel ta mandragora smalal li Rakele ti xuʼ ox la xchiʼinbe xnichʼone? Li ta voʼnee, li mandragorae tstunesik ta poxil, sventa ch-alubtasvan (narcótico) xchiʼuk sventa xyochbe xkʼuxul jtosuk chamel (antiespasmódico). Jech xtok, tstunesik sventa mas skʼanik chiʼinel ta vayel xchiʼuk ti xuʼ xchiʼin yolik li antsetike (El Kantar de los Kantares 7:13). Li Vivliae muʼyuk chal ti kʼu yuʼun jech la spas li Rakele, pe yikʼal van la snop ti xuʼ xchiʼin-o yole, vaʼun jaʼ jech chlaj skʼoplal ti pʼajbil ta skoj ti mu snaʼ x-alaje. Akʼo mi jech, jelav to jayibuk jabil ti laj yakʼ Jeova ti xchiʼin yol li Rakele (Je 30:22-24).