JCHANBETIK LI XCHʼUNEL YOʼONTONIKE | MIRIAM
«Kʼejintaik li Jeovae»
Li tsebe te nakʼal tskʼel batel li ajtikaltik ta tiʼ ukʼum Nilo ti kʼun tajek yoke. Muʼyuk chnik li tsebe akʼo mi te xvililet ta spat xokon li bikʼtal chonetike. ¿Kʼusi ti chʼayem tajek yoʼonton tskʼele? Li ta ajtikaltike, te xkajet batel jun moch ta ba voʼ xchiʼuk te tikʼil batel jun neneʼ. Li neneʼe jaʼ smuk. Chat˗o tajek yoʼonton kʼalal chil ti stuk te oye xchiʼuk ti mu xuʼ spoj sbae. Pe snaʼoj ti lek kʼusi la spas stot smeʼe, yuʼun jaʼ noʼox jech muʼyuk ta xichʼ milel li neneʼe.
Lek tsots yoʼonton li uni tsebe xchiʼuk mas to jech chakʼ ta ilel ta jelavel. Akʼo mi kʼox to, oy xa xchʼunel yoʼonton ta stojolal Dios. Jaʼ jech laj yakʼ ta ilel li vaʼ orae xchiʼuk jech˗o laj yakʼ ta ilel ti kʼu sjalil kuxie. Kʼalal oy xa ox sjabilale, laj yil li kʼusi kʼot ta steklumal Dios ta skoj ti oy xchʼunel yoʼontone. Jech xtok, jaʼ koltaat˗o kʼalal oy kʼusi chopol la spase. ¿Buchʼu yakal chkalbetik skʼoplal? Xchiʼuk ¿kʼusi chakʼ jchantik ti kʼu yelan laj yakʼ ta ilel xchʼunel yoʼontone?
Li mosoil tsebe
Li Vivliae muʼyuk chal kʼusi sbi li tseb taje, pe xuʼ xkaltik ti jaʼ Miriam li xvixil tsebik Amram xchiʼuk Jokebed ti jaʼ j˗ebreoetik ti te mosoinbilik ta Ejiptoe (Numeros 26:59). Li smuk ti te tikʼil ta moche, Moises la sbiiltasik. Oy to yan smuk xtok ti Aaron sbi xchiʼuk ti te toʼox van oxib sjabilale. Mu jnaʼtik jayib sjabilal li Miriame, pe yileluke mu toʼox sta lajuneb jabil.
Li Miriame jaʼo kuxi kʼalal tsots tajek laj yil svokol li steklumale. Li j˗ejiptoetike xiʼik tajek ta stojolal li j˗ebreoetike, jaʼ yuʼun la smosoinik xchiʼuk lik yakʼbeik svokol. Kʼalal laj yilik ti mas to pʼolik batele, li j˗ejiptoetike mas to xiʼik xchiʼuk toj chopol kʼusi la spasik. Li faraone laj yal ti akʼo xichʼ milbel yol li j˗ebreoal antsetik mi kerem vokʼe. Li Miriame laj van yaʼi ti lek tsots xchʼunel yoʼontonik xchiʼuk ti lek tsots yoʼontonik li Sifra xchiʼuk Pua ti jaʼ parteraetik ti muʼyuk la xchʼunik li kʼusi laj yal faraone (Eksodo 1:8-22).
Li Miriame laj yil ti oy xchʼunel yoʼonton ek li stot smeʼe. Kʼalal vokʼ li Moisese, li Amram xchiʼuk Jokebede oxib u la snakʼik. Muʼyuk xiʼik˗o li kʼusi laj yal ajvalile (Ebreos 11:23). Ta skoj ti mu kʼunuk ta nakʼel li jun neneʼe, vokol li kʼusi kʼot ta nopel yuʼunike. Li Jokebede persa la stikʼ ta jun moch li yuni kʼupil sba kereme; vaʼun te laj yikta ti bu xuʼ xtaat yuʼun junuk krixchano ti xuʼ xchabi xchiʼuk stsʼitese. Li meʼile laj van spas tajek orasion kʼalal la sjal batel li moch ta papiroe xchiʼuk ti la xpix ta chapopote sventa mu x˗och voʼe. Nopo xa noʼox avaʼi kʼu yelan la xtikʼ batel ta moch li yuni neneʼ sventa xikʼ batel ta ukʼum Niloe. Laj van yalbe Miriam ti te xkom sventa skʼel li kʼusi chkʼot ta pasele (Eksodo 2:1-4).
La skolta li smuke
Kʼalal jaʼo te tsmala li Miriame, laj yil ti oy buchʼutik te chnopaj talele. Pe mu buchʼuuk noʼox, yuʼun jaʼ li stseb faraon xchiʼuk skiaratak ti tal atinikuk li ta ukʼum Niloe. Xpʼitpʼun van tajek yoʼonton li Miriame. Li stseb faraone, ¿mi muʼyuk van chchʼunbe smantal stot, vaʼun ti chchabi li j˗ebreoal kereme? Ta sjunul van yoʼonton la spas orasion Miriam li vaʼ orae.
Li buchʼu baʼyel kʼot ta sat li moch ti te oy ta ajtikaltike jaʼ li stseb faraone, vaʼun laj yalbe jun skiara ti x˗ichʼbat talele. Xi chal li Vivliae: «La sjam li moche, vaʼun laj yil li olole, yakal ch˗okʼ la sta». Te laj yakʼ venta ta anil ti jaʼ sneneʼ jun j˗ebreoal ants ti te laj yikta sventa mu xichʼ milele. ¿Kʼusi van tspas li stseb faraone? Kʼuxubaj ta yoʼonton li uni kʼupil sba neneʼe (Eksodo 2:5, 6). Li Miriame te skʼeloj batel kʼu yelan tspas sat li stseb faraon kʼalal te skʼeloj li neneʼe. Snaʼoj ti jaʼ yorail sventa xakʼ ta ilel xchʼunel yoʼonton ta stojolal li Jeovae. Jaʼ yuʼun, bat skʼopon li stseb faraon xchiʼuk li skiaratake.
¿Kʼusi van xuʼ xkʼot ta stojolal li jun j˗ebreoal tseb mi chbat skʼopon junuk yutsʼ yalal ajvalile? ¡Mu jnaʼtik! Akʼo mi jech, muʼyuk xiʼ li Miriame xchiʼuk xi la sjakʼbe li stseb faraone: «¿Mi chakʼan chbat kikʼbot tal junuk j˗ebreoal ants sventa xakʼbe xchuʼ li olole?». Toj lek sta˗o li kʼusi la sjakʼe. Li stseb faraone snaʼoj ti mu xchuʼuntas yuʼun li olole. Jaʼ yuʼun, la snop ti jaʼ lek ti jaʼ xchuʼuntasat yuʼun jun j˗ebreoal antse. Vaʼun, mi chʼi li olole, xuʼ x˗ikʼbat talel li ta sna ajvalil sventa xchanubtase. Mu van chʼunbaj laj yaʼi Miriam kʼalal xi albat yuʼun li stseb ajvalile: «¡Batan chaʼa!» (Eksodo 2:7, 8).
Li Miriame tsots yoʼonton te yakal chchabi li smuke.
Li Miriame anil van tajek bat yalbe stot smeʼ li kʼusi kʼot ta pasele. Xkaʼitik xa yaʼeluk ti xmuyubaj tajek chkʼopoj li Miriame xchiʼuk ti xvinaj ta sat stot smeʼ ti xmuyubajik tajek eke. Li Jokebede xchʼunoj lek ti jaʼ koltavan li Jeovae, bat skʼoponik li stseb faraon xchiʼuk li Miriame. Li Jokebede muʼyuk van laj yakʼ ta ilel ti xmuyubaj tajek xchiʼuk ti jun yoʼonton chaʼi sba kʼalal xi albat yuʼun li stseb ajvalile: «Ikʼo batel li olol liʼe, akʼbo xchuʼ, vaʼun ta jtojot» (Eksodo 2:9).
Li vaʼ kʼakʼale laj yakʼ venta Miriam ti oy ta yoʼonton steklumal li Diose xchiʼuk ti chaʼibe s˗orasion li yajtuneltake. Jech xtok, la xchan ti maʼuk noʼox tsots yoʼonton xchiʼuk oy xchʼunel yoʼonton li buchʼutik mukʼtik xae o li viniketike. Li Jeovae chchikintabe s˗orasion skotol li yajtuneltak ti tukʼ chakʼ sbaik ta stojolale (Salmo 65:2). Mu ventauk mi kerem tsebutik to mi oy xa jabilaltik, mi vinikutik o antsutik, skʼan teuk ta joltik taje, mas to li avi ti tsots kʼusi ta jnuptantike.
Toj ep smalael yuʼun li Miriame
Li Jokebede la xchuʼuntas xchiʼuk la xchabi li sneneʼe. Li Miriame skʼanoj van tajek li smuk ti la skoltae. Yikʼaluk van jaʼ la xchanubtas ta kʼopojel. ¡Muyubaj van tajek kʼalal laj yaʼi ti laj yal ta sba velta li sbi Dios ti jaʼ Jeovae! Kʼalal chʼi li olole, kʼot yorail ti bat yakʼbeik li stseb faraone (Eksodo 2:10). Toj kʼux van laj yaʼi yutsʼ yalal kʼalal bate. Li Miriame oy tajek ta yoʼonton tskʼel kʼu yelan stalelal chbat li smuk ti Moises laj yakʼbe sbi li stseb faraone. ¿Mi jech˗o van skʼanoj Jeova akʼo mi te oy li ta spasob mantal j˗ejiptoetike?
Li Miriame muyubaj van tajek kʼalal laj yaʼi ti tun˗o batel ta stojolal li smuk kʼalal vinik xa oxe ti mu jaʼuk bat ta yoʼonton li kʼusitik xuʼ sta ta sna ajvalile. Kʼalal 40 xa ox sjabilale, la spakbe skʼoplal li steklumale. La smil li jun j˗ejiptoal vinik ti la smaj jun j˗ebreoal vinike. Vaʼun, lokʼ batel ta Ejipto sventa mu xichʼ milel (Eksodo 2:11-15; Echos 7:23-29; Ebreos 11:24-26).
Li 40 jabil jelavem talele, li Miriame muʼyuk van yaʼiojbe skʼoplal li smuk ti te chchabi chij ta namal balumil ta Madiane (Eksodo 3:1; Echos 7:29, 30). Yantik chyijub li Miriame xchiʼuk laj yil kʼu yelan mas chil svokolik li xchiʼiltak ta israelale.
Jun meʼ j˗alkʼop
Mas xa ox van ta 80 sjabilal Miriam kʼalal sut talel li Moisese. Takbil batel yuʼun Jeova sventa skoltabe lokʼel li steklumale. Bat xchiʼin ta loʼil li faraon sventa skʼanbe ti akʼo xakʼ lokʼuk li j˗israeletike. Te xchiʼuk batel li sbankil ti jaʼ sbi Aaron ti jaʼ yajkʼopojele. Li Miriame laj van skoltaan li smukobtake xchiʼuk la spatbe yoʼontonik kʼalal ep ta velta muʼyuk chikintabatik yuʼun li faraone. Teuk ta joltik ti la stak talel lajuneb vokolil li Jeova sventa skʼunibtasbe yoʼonton li j˗ejiptoetike. Vaʼun, li ta slajunebal vokolil kʼalal jaʼo cham li sba xnichʼon j˗ejiptoetike lokʼik batel ta Ejipto li j˗israeletike. Li Miriame la skolta Moises kʼalal laj yikʼ lokʼel ta Ejipto li j˗israeletike (Eksodo 4:14-16, 27-31; 7:1-12:51).
Ta tsakal jutuke, kʼalal mu xa snaʼ bu chbatik li j˗israeletik ta skoj li Tsajal nab xchiʼuk ti tal ta spatik li soltaroetike, li Miriame laj yil kʼu yelan la syeʼ snamteʼ li Moises li ta Tsajal nabe. Vaʼun, la xchʼak sba li nabe. Kʼalal tijilik batel ta spat Moises li j˗israeletik li ta j˗oʼlol nabe, mas to tsatsub xchʼunel yoʼonton li Miriame. Laj yakʼ venta ti kʼusiuk noʼox xuʼ spas li Sdiose xchiʼuk ti ta onoʼox spas li kʼusi yaloje (Eksodo 14:1-31).
Kʼalal laj xa ox xtuchʼik nab li j˗israeletik xchiʼuk ti lek kʼotike, lom talel nab ta sbaik li faraon xchiʼuk li yajsoltarotake. Li Miriame laj yil ti jaʼ mas tsots yipal li Jeovae, jaʼ mu sta li soltaroetik ti mas xuʼ yuʼunik ta spʼejel balumile. Ta skoj ti xmuyubajik tajek li j˗israeletike, la skʼejintabeik jun kʼejoj li Jeovae. Jaʼ yuʼun, li Miriame la stijbe yoʼonton yan antsetik sventa xchiʼinik ta kʼejoj: «Kʼejintaik li Jeovae, yuʼun la stoybe sba skʼoplal ti jaʼ Mukʼul Jpasmantale. La sjip ochel ta nab li kaʼ xchiʼuk li buchʼutik kajajtik ta kaʼe» (Eksodo 15:20, 21; Salmo 136:15).
Li Diose la stijbe yoʼonton Miriam sventa xkʼejinik xchiʼuk yan antsetik ta Israel ta stiʼil li Tsajal nab ta skoj ti pojatik lokʼele.
Li kʼusi kʼot ta pasele toj tsots van skʼoplal laj yil ta xkuxlejal li Miriame xchiʼuk muʼyuk chchʼay ta sjol. Li vaʼ orae, li Vivliae la sbiiltas kʼuchaʼal me j˗alkʼop li Miriame. Jaʼ li baʼyel ants ti jaʼ jech laj yichʼ biiltasele. Jaʼ jun li ta jayvoʼ noʼox antsetik ti stuk noʼox jech chtunik ta stojolal Diose (Jueses 4:4; 2 Reyes 22:14; Isaias 8:3; Lukas 2:36).
Li ta loʼil liʼe, tsvules ta joltik ti te sat ta jtojolaltik li Jeovae, ti skʼeloj li kʼusi jsetʼ juteb chkakʼtik persa spasele, ti oy smalael kuʼuntike xchiʼuk ti oy ta koʼontontik ta jmuyubtatike. Mu ventauk mi kerem tsebutik, mi oy xa jabilaltik, mi vinikutik o antsutik, jkotoltik xuʼ xkakʼbetik yil Jeova ti oy xchʼunel koʼontontike. Lek tajek chil kʼalal oy xchʼunel koʼontontike, muʼyuk chchʼay ta sjol xchiʼuk xmuyubaj chakʼ jmotontik (Ebreos 6:10; 11:6). ¡Taje tstij koʼontontik sventa jchanbetik li xchʼunel yoʼonton li Miriame!
La stoy sba
Lek onoʼox ti jtaojtik matanaletik ta mantale xchiʼuk ti lek ojtikinbilutike, pe toj xibal sba xtok. Kʼalal maʼukik xa ox mosoiletik li j˗israeletike, jaʼ van mas lik yichʼ ojtikinel li Miriame. ¿Mi tskʼan xa van tsotsuk skʼoplal xchiʼuk ti stoy˗o sbae? (Proverbios 16:18). Chopol ta aʼiel, pe jaʼ jech la spas kʼuk sjalil.
Kʼalal oy xa ox kʼuk sjalil slokʼelik tal ta Ejiptoe, li Moisese lek la xchʼam jtsop krixchanoetik ti nom bu likik talele. ¿Buchʼutik jaʼ? Jaʼ yutsʼ yalal. Kʼalal te oy 40 jabil ta Madian li Moisese, te la saʼ yajnil. Vaʼun, li smolniʼ ti Jetro sbie laj yikʼbe talel li yajnil ti Sipora sbie xchiʼuk li chaʼvoʼ xnichʼnabe (Eksodo 18:1-5). Skotol li j˗israeletike ox xa van tajek ta yoʼontonik chojtikinbeik yajnil li vinik ti la sbiiltas Dios yoʼ xlokʼesatik talel li ta Ejiptoe.
Pe ¿kʼu yelan laj yaʼi li Miriame? ¿Mi muyubaj van ek? Xuʼ van jech li ta slikebale, pe ta tsʼakale la stoy sba. Laj van snop ti jaʼ xa mas lek chichʼ ojtikinel li Siporae. Kʼuk xiuk noʼox, pe li Miriam xchiʼuk Aarone lik bikʼtal kʼopojikuk. Stalel onoʼox ti chjelav ta mas kʼusi chkaltik kʼalal oy buchʼu chopol chijkʼopoj ta stojolale. Ta slikebale, jaʼ lik chopol kʼopojikuk ta stojolal li Sipora ti maʼuk j˗israel antse, ti likem talel ta Kuse.a Pe xi lik chopol kʼopojikuk ta stojolal li Moises eke: «¿Mi jaʼ noʼox ta stojolal Moises chchiʼinvan ta loʼil li Jeovae? ¿Mi mu tauk xchiʼinvan ta loʼil ta jtojolaltik ek?» (Numeros 12:1, 2).
Laj yichʼ kastigo
Ta skoj li kʼusi laj yalik li Miriam xchiʼuk Aarone, xvinaj ti muʼyuk xmuyubajike xchiʼuk muʼyuk xa ox lek li stalelalike. Tskʼan ox mas yabtelik xchiʼuk ti tsotsuk skʼoplalike. Muʼyuk lek laj yilik ti chtunesat tajek yuʼun Jeova li Moisese. ¿Mi yuʼun van jtoy jba tajek li Moises ta skoj ti tsots yabtele? Oy onoʼox spaltailtak, pe muʼyuk ti tstoy xa sbae o ti mukʼ xa skʼoplal chaʼie. Xi chal li Vivliae: «Li Moisese batsʼi stuk xa noʼox toj manxo ta skotol li viniketik ta sba balumile». Jamal xvinaj ti Miriam xchiʼuk Aarone muʼyuk srasonik xchiʼuk xuʼ oy kʼusi chopol snuptanik ta skoj li kʼusi laj yalike, yuʼun «te xchikintaoj li Jeovae» (Numeros 12:2, 3).
Li Jeovae ta ora noʼox laj yalanbe yoxvoʼalik ti akʼo xbatik li ta karpana sventa tsobobbaile. Vaʼun, li Jeovae yal talel ta jvol tok xchiʼuk te laj yakʼ sba ta yochebal karpana. Tsots xa la skʼopon li Miriam xchiʼuk Aarone. La svulesanbe ta sjol ti toj lek xil sba xchiʼuk li Moisese xchiʼuk ti spatoj yoʼonton ta stojolale. Xi la sjakʼanbee: «¿Kʼu yuʼun ti muʼyuk xaxiʼik kʼalal oy kʼusitik chopol laj avalik ta stojolal li kajtunel Moisese?». Xiʼik van tajek li Miriam xchiʼuk Aarone. ¡Muʼyuk laj yichʼik ta mukʼ li Moisese! Li Jeovae xkoʼolaj ti jaʼ laj yichʼ pasbel laj yaʼie (Numeros 12:4-8).
Yaʼeluke, jaʼ Miriam li buchʼu la slikes skotol taje xchiʼuk la stijbe yoʼonton Aaron ek sventa skontrain li Siporae. Jaʼ yuʼun, jaʼ laj yichʼ akʼbel kastigo li Miriame, maʼuk li Aarone. Tsake ta lepra, jech oxal «sakloʼan tajek jech kʼuchaʼal taiv» kom li sbekʼtale. Li Aarone bikʼit laj yakʼ sba xchiʼuk la skʼanbe vokol li yitsʼin ti akʼo skʼopon Jeova ta stojolal li xvixike. Xi laj yalbee: «¡Toj bol xa noʼox li kʼusi la jpaskutike!». Li Moises ti toj echʼ xa noʼox manxoe, xi la skʼanbe vokol li Jeovae: «¡Dios Kajval, poxtao avokoluk! ¡Avokoluk!» (Numeros 12:9-13). Li Moises xchiʼuk Aarone laj yakʼik ta ilel ti skʼanoj tajek li xvixik akʼo mi oy noʼox spaltaile.
Akʼat ta perton yuʼun li Jeovae
Li Jeovae laj yakʼ venta ti sutesoj yoʼonton li Miriame, kʼuxubaj ta yoʼonton xchiʼuk la xpoxta. Pe li Jeovae laj yal ti akʼo xichʼ chʼakel vukubuk kʼakʼal ta stojolal li yantike. ¡Kʼexav van tajek ti jech laj yichʼ chʼakel lokʼele, ti laj yichʼ ilele xchiʼuk ti laj yaʼi skotolik li kʼusi la spase! Pe koltaat ti oy xchʼunel yoʼontone. Snaʼoj ti yakal ch˗akʼbat kastigo yuʼun Jeova ta skoj ti kʼanbile, jaʼ yuʼun la xchʼam li tojobtasele. Li j˗israeletike la smalaik ti stsʼaki li vukub kʼakʼal laj yichʼ chʼakel lokʼele. Vaʼun, kʼalal sut xa ox talel ta stojolal yantik li Miriame, bikʼit laj yakʼ sba xchiʼuk laj yakʼ ta ilel ti oy xchʼunel yoʼontone (Numeros 12:14, 15).
«Li Jeovae tstukʼibtas li buchʼu skʼanoje» (Ebreos 12:5, 6). Li Jeovae skʼanoj tajek li Miriame, jaʼ yuʼun la stukʼibtas kʼalal la stoy sbae. Akʼo mi kʼux laj yaʼi ti laj yichʼ tukʼibtasele, la stabe sbalil. Ta skoj ti ta sjunul yoʼonton la xchʼam tukʼibtasele, akʼbat perton yuʼun li Jeovae. Jal kuxi li Miriame; kuxi jutuk mu 130 jabil. Te cham ta Kades ta takixokol balumil ta Sin, jaʼo kʼalal jutuk xa ox skʼan x˗ochik ta Albil Balumil li jteklume (Numeros 20:1).b Kʼalal echʼ xa ox jayibuk sien jabile, li Jeovae la svules ta sjol ti tukʼ laj yakʼ sba Miriam kʼalal xi laj yalbe li steklumale: «La jmanoxuk lokʼel li ta snail mosoile; la jtakboxuk tal ta atojolalik li Moises, Aaron xchiʼuk Miriame» (Mikeas 6:4).
Li Miriame bikʼit laj yakʼ sba kʼalal tukʼibtasat yuʼun Jeova ta skoj ti oy xchʼunel yoʼontone.
Ep kʼusi chakʼ jchantik li kʼusi la spas Miriame. Skʼan jchabitik li buchʼutik mu xuʼ spak skʼoplalike xchiʼuk skʼan tsotsuk koʼontontik jech kʼuchaʼal la spas Miriam kʼalal bikʼit toʼoxe (Santiago 1:27). Ta muyubajeluk jcholtik batel mantal jech kʼuchaʼal la spase (Romanos 10:15). Jech kʼuchaʼal la spase, mu me xij˗itʼixaj xchiʼuk mu jnakʼ skʼakʼal koʼontontik (Proverbios 14:30). Skʼan bikʼit xkakʼ jbatik xchiʼuk kakʼtik akʼo stukʼibtasutik li Jeova eke (Ebreos 12:5). Mi jech ta jpastike, jaʼ xa me yakal ta jchanbetik li xchʼunel yoʼonton Miriame.
a Yaʼeluke, kʼalal chichʼ alel ti likem ta Kus li Siporae, jaʼ skʼan xal ti te likem talel ta yosilal Arabia jech kʼuchaʼal li yan jmadianetike. Maʼuk ta Etiopia ti jaʼ te nakalik li buchʼutik likemik ta Kuse.
b Xcholet cham yoxvoʼalik jech kʼuchaʼal vokʼike: baʼyel Miriam, tsʼakal Aaron xchiʼuk ta slajebe Moises. Yaʼeluke, ta jun noʼox jabil cham yoxvoʼalik.