Ungangala Ndopo Ukapua Okuti Kaukakalako Vali!
“Ungangala Usaluisa Ofeka”−The New York Times, United States.
“Ungangala Vonjo”−O Globo, Brasil.
“Ungangala Wakemala Voluali Luakãi”−The Globe and Mail, Canada.
OVIPAMA evi visangiwa vovikanda viasapulo vioko Amerika yoko Norte kuenda ko Amerika yo Sul vilekisa ciwa ohali yikasi okulisandula voluali luosi. Ndeci Esokiyo Liuhayele Voluali Luosi okatembo kamue konyima liapopia hati, “vanyamo vasulako ndeti ungangala volonepa viawo wosi ukasi okulivokiya calua.”
Tala asapulo amue a komohisa akasi okupita:
Umondi. Ko Amerika Latina loko Karibe, cisoka 1.250 komanu vasiata okufa lungangala eteke la teke. Omo lieci, “onepa yalua yolofeka ovio, umondi ukasi pomangu yavali wasiata okunena olofa pokati kamãlẽhe vakuete 15–24 kanyamo.”
Ungangala wasiata okulingiwa komãla. Elaviso lietimba, liovisimilo, kuenda liokupekelisa omãla ocitangi cimue cikasi okupita kolonepa viosi violuali. Ndeci, “akulu vamue vatanga vokolofeka viamako vapopia hati 10%–15% komãla vasiata okulavisiwa lokupekiliwa−onepa yavelapo akãi.”
Ungangala wasiata okulingiwa kakãi. Noke yokukulihisa alaviso alingiwa komanu voluali luosi kunyamo wo 1997, vakuakukulihisa valimbuka okuti “elaviso pokati kolohueli olio liasiata okuvalula vali calua akãi kolofeka vialua violuali.” (Relatório de Observação dos Direitos Humanos de 1998) Elaviso pokati kolohueli, omo okuti ocitangi cimue calisanduila voluali, kaliye litukuiwa hati “ocitangi cohã cokocita 20 canyamo.”−The Globe and Mail, Canada.
Kotembo ya Noha oluali ‘lueyukilevo letombo.’ (Efetikilo 6:9–12) Pole Yehova Suku wapopela una “wa sapula esunga” kumue lepata liaye “eci a nena etande koluali luava va tomba Suku.” Suku okalinga cimuamue koloneke vietu. Eye okapopela ‘omanu vasumbila Suku’ eci akakundula olongangala lolondigaivi kuenje okatumbika ocumbo celau voluali luaye luokaliye alikuminya. (2 Petulu 2:4–9; 3:11–13) Kacukusanjisa hẽ okukuliha okuti ungangala ndopo ukapua okuti lalimue eteke ukakalako vali?