Ohali Yotembo Yilo Yitunda Kolonepele
“Tuakũlĩhĩsa ovovangi a akuti ocili muele, omanu vosi vapangiwa valisoka, kuenje Ululiki wavo wavapanga lovituwa viñi viñi kavisetekiwa ndeci, Omuenyo, Elisanjo kuenda okutuihinya lokukuata Esanju.”—Esapulo liatiamela Kelisanjo, liasandekiwa lo Estados Unidos kunyamo wo 1776.
“Omanu vosi vacitiwa lelisanjo kuenda lekalo lialisoka.”—Esapulo Lieci Cisesamela Omanu (Direitos do Homem e do Cidadão), liasandekiwa Lohongele Yofeka yo França kunyamo wo 1789.
“Omanu vosi vacitiwa lelisanjo kuenda esunguluko lialisoka.”—esapulo lioluali luosi liatiame—la kelisanjo liomanu (direitos humanos,) liasandekiwa lohongele yimue yavelapo yolo nações unidas kunyamo wo 1948.
HACITANGIKO okupopia ciatiamela kondaka eyi. Omanu vosi vakasi palo posi vayongola okukuata ekalo lialisoka. Pole, cisumuisa calua omo okuti ndaño ocisimĩlo cokulisoka kuomanu casiata okupituluiwa olonjanja vialua, ovovangi alekisa okuti toke otembo yilo ocisimĩlo caco cikasi okunena ocipululu pokati komanu.
Citava hẽ okuti umue opopia hati okupisa otembo yilo toke kesulilo liocita cilo 20, ovina viafetika okukala ciwa? Citava hẽ okuti omanu vokofeka yo Estados Unidos kuenda voko França, ale cisoka 185 kovimatamata violo Nações Unidas, vakuete esanju ndeli liasimĩwile pokucitiwa kuavo?
Ndaño okuti omanu valua vakuete ocisimĩlo cokulisokisa ‘ovo muẽle’ pokati ndeci, esunguluko “Komuenyo, Okulisanja kuenda okutulihnya Lesanju” ovina viaco evi vikasi ocipãla lokulisokisa kuomanu. ndeci, okulisokisa kue tupondola okupopia okuti oko kukasi komuenyo osimbu okuti omõla umosi wovocifuka co Afrika nda ovela te watatiwa londotolo okuti yikuetevo ocikele cikuavo cokutata cisoka 2.569 komanu, osimbu okuti omõla umosi woko Europa nda ovela otatiwa londotolo yikuete lika ocikele cokutata cisoka 289 komanu? Okulisokisa kue kukasiko kuatiamẽla kokukolapo ciwa kuenda ovopange api asanjuisa akasiko osimbu okuti onepa yimue yomãla akãi vakasi okukula pole kavatẽla okutanga lokusoneha, osimbu okuti kolofeka ndeci ko Japão, ko Alemanya kuenda ko Grã-bretanya, vosi yavo vakuete epondolo liokulilongisa ciwa?
Omanu vokolofeka vio Amerika Yocakati okuti vafeta elisimu lieci cisoka $1.380, vakuete hẽ esanju limuamue “liekalo lialisoka” komuenyo ndeci cikasi omanu voko França, okuti omunu lomunu okuete eci cisoka $24.990 kolombongo viokukuatisa omuenyo waye? Okulisoka kue kukasi pokati komõla ukãi wacitiwila vocifuka co Afrika lelavoko liokukala lika komuenyo cisoka 56 kanyamo, osimbu okuti kolofeka vioko Amerika Yokonano omõla ukãi okevelela okukala cisoka 79 kanyamo?
Olonepele viatepiwa volonepa viñi viñi, kuenje olonepa viaco kavialisokele kuenda kaviasungulukile. Olonepele viomanu kavialisokele, ndeci epuluvi liokutata uhayele kuenda elilongiso, evi ovio ovitangi vimue ño viatiamẽlako. Olonjanja vimue kuiyavo ocitangi copulitika, olonepele viakova, esuvu pokati katavo, kuenje ovina viaco evi viasiatavo okunena ovitangi komanu kuenda kavalisanji. Omo liokuvangula calua catiamẽla kokulisoka, etu tukasi voluali okuti omanu kavalisokele. Ndeci ohali yimue—“yinena esakalalo” ndomo cilomboluiwa okuti ocitangi comanu vakualonepele cikasi okupitila kovisoko viomanu vosi. Kuenje cikasi okunena ovitangi viñi viñi komanu ndeci, olofa, ovovei, okulipatãla pokati, ekambo liupange kuenda olonepele viakova visumũisa calua utima.
“Omanu vosi eci vapangiwa valisoka.” Hacisimĩlokuoco casunguluka! Hesumuokuolio cinena omo okuti eci capopiwa hacoko ciletiwe!
[Ono yoviluvialuvia kemẽla 3]
UN PHOTO 152113/SHELLEY ROTNER