Amãlehe—Tamãlali Lespiritu Lioluali
“Etu Puãi, ka tua tambuile espiritu lioluali, te Espiritu lia tunda ku Suku”—Va KORINDO 2:12
1, 2. (a) Elitepo lipi limõlehela pokati kamãlẽhe voluali kuenda amãlẽhe vakongelo Olombangi via Yehova? (b)Elungulo lipi lipondola okueciwa kuvalua amalẽhe Olombangi?
“OCITUMBULUKILA cetu camalẽhe ca sumua, canyehuiwa kuenda cahuka.” Oco ca lombolola ukanda wasapulo woko Australia utukuiwa okuti The Sun-Herld. Owo wa vokiyako okuti: “esapulo liokombala lilekisa okuti: 22% liapitãhãla [vali enene okuti liunyamo wapita cisule] vetendelo liamãlehe limõlehela vokunyana kuakahandangala . . . Omãla valiponda ovo muẽle lelivokiyo limue liapiãla cisoka 60 . . . Kuenda ocitumbulukila ca pongoloka ndocina cimue ci lokila vombila okuti amãlẽhe valua vakasi okulupukila vokuamamako katendelo lieci civĩ toke muẽle epangue, ovinyua lokulinyõla ovo muẽle ndu ka va ci limbuka.” Ekalo eli liakãla ndeti calua kaliasulilile lika kofeka yimosi. Kolonepa viosi violuali, olonjali, alongisi, lavana vakuete uloño wokukayisa ayui, vatatẽla mekonda liekalo liavamue amãlẽhe.
2 Helitokekokuolio lisangiwa pokati ka vulua amãlẽhe etaili vakuavituwa viwa vasangiwa vekongelo Liolombangi via Yehova! Kacikasi okuti ovo valipua. Ovo vakuetevo akambo avo kuenda “oloñeyi viamalehe.” (2 Timoteo 2:22) Puãi ndocimunga, amãlẽhe vaco ava vakuete utõi wokulinga cimue camiuha kuenda vayuvula okulieca kasiko oluali. Etu lutima wosi tu ku vetiyi ene amãlẽhe vosi ukasi okuyula uyaki ‘watutu’ a Satana (Va Efeso 6:11) Ndupostolo Yoano, etu tuvetiyiwa okupopia ndoco: “Akuenje, ñasi loku vu sonehela omo wakuangusu, kuenje ondaka ya Suku yi kala volonulo viene, haene wa yuli eliapu.” 1 Yoano 2:14.
3. Ondaka “espiritu” lilomboloka nye?
3 Omo liaco, oco wamameko okuyula uyaki wene leci cĩvi, ene te wa tamãlali leci embimbiliya litukula okuti “espiritu lioluali” (1 Va Korindo 2:12) Ndeci ombiali yimue ko Grécia, “espiritu” citava okuti lilomboloka “Epondolo ale ekoka lina okuti liviala omuenyo wa umue.” Ndeci, nda olete okuti umue ukuacituwa cĩvi, ove olinga hati okuete “espiritu ” lĩvi. “Espiritu” liove, ale koku kuatelela kovisimĩlo viene ovio viuku nolisi eci ulinga; eci civetiyavo ovilinga kuenda kombangulo yene. Enene vali, vavali ale ocimunga vapondola okulekisa limue “espiritu.” Upostolo Paulu wa sonehela ocimunga Cakristão hati: “Ocali ca Ñala yetu Yesu Kristu ci kale lovitima viene.” (Filemone 25) Oco puãi, Espiritu lipi oluali lukasi okulekisa? Tunde nunde ‘oluali luosi lu kasi povaka Eliapu’ Satana Eliapu, kuenda espiritu lioluali kacitava okuti likala liwa, ale citava?—1 Yoano 5:19.
Okulimbuka Espiritu Lioluali
4, 5. (a)Espiritu lipi liasambukilile vana vakala vekongelo lioko Efeso cina okuti handi ka va pongolokele Akristão? (b) Helie “soma yofela,” kuenda “olondele nye”?
4 Paulu wa soneha hati: “Kuenje ene wa fili lakandu kuenda lolohole vina wa enda endaili lavio eci wa kuami ovituwa violuali lulo loku pokola ku soma yolondele, ene muele Kristu o wihi vali omuenyo. Soma yolondele haeye eliapu, lopo o kasi loku linga upange waye vovitima via vakuesino. Letuvo tua kaile vakuesino eci tua lingaile oloñeyi vietima. Tua lingainga ocipango cetimba leci covisimilo viutima, okuti letuvo tua sesamelele onyeño ndomanu vakuavo.”-Va Efeso 2:1-3.
5 Apa handi kavalilongisile onjila Yakristão ko Efeso kavakaile lokukevelela oloñame “loku pokola ku soma yolondele,” Satana Eliapu. “ofela” yaco eyi hacitumãloko cimue ciletiwe okuti Satana oko akasi lolondele viaye. Otembo Paulu a soneha olondaka evi, Satana Eliapu Lolondemonio viaye handi vakala levelo liokuiñila kilu. (Cisokisa la Yovi 1:6; Esituluilo 12:7-12.) Ondaka ofela yilomboloka espiritu, ale ocituwa cocisimĩlo, cina caviala oluali lua Satana. (Cisokisa le Esituluilo 16:17-21.) Ndeci ofela yatuñuala, espiritu liaco eli likasi kolonepa viosi.
6. “Soma yofela” nye, kuenda cisiata okulekisiwa ndati vamalẽhe?
6 Puãi “soma yofela”nye? Ocili muẽle, eci cikasi okutukula ekoka lĩvi “liofela” komanu. Paulu wa sonehele okuti espiritu liaco eli lisangiwa vovitima “viavakuesino.” Omo liaco espiritu lioluali likoka espiritu liesino lusuanji, kuenda esĩlĩho onjila yimuevo okuti omo unene waco u lilekisila. “Nda okasi kosikola olonjanja viosi omunu lomunu okuvetiya oco okale la limue esino. Omãla va ku sumbila vali nda ove olinga cimue okuti catiamẽla kesino” oco capopia ufeko umue ombangi ya Yehova.
Okulilekisa Kuespiritu Lioluali
7, 9. (a) Tukula ovina olonjila okkuti omo ocituwa coluali cililekisala pokati kamãlẽhe etaili. (b) Ove wasiata okumõla ovina evi vilingiwa?
7 Espiritu lioluali lililekisa ndati pokati kamãlẽhe etaili? Uhembi lesino. Umue ukuakusoneha o revista yimue wa lombolola okuti cipitahãla 70% kamalẽhe lafeko va popia hati osimbu vakasi vosikola va kemba. Esanda, epembe, kuenda ekambo lieyelo viasiatavo. Ocili, kotembo ya Yovi lupostolo Paulu valinga hati epembe okulekisa eci ka ca Sungulukile. (Yovi 12:2; 2 Va Korindo 12:13) Kuenje, epembe liungangala liyevalela kovimẽla viamãlehe valua volondaka viokulilavisa.
8 Kalivala liocitalukilo kuasiata okulilekisila ocituwa cocili. Akuenje okuendaenda kolobuati, vakuata ocikumbiti, lolonjila vikuavo viundululu vilekisa okuti viasiata pokati kamãlẽhe.a Okuwala lãvi kuenda ombanga viamamakovo. Vokulivelisapo lombanga yokuvangula okalãu ndecivo okutombola olonepa vimue vietimba, akuenje valua etaili valilimbukisa loluali okuti esino. (Cisokisa la Roma 6:16.) Okusakalala lokusanda ukuasi elilekisovo likuavo. Ndeci calombolola ukanda umue wasapulo, “Vakuakulandisa vakasi lokuponda omãla olonjanja viosi lovihilahila viuloño vikomohisa lonjanjo [umue ulala] wovina viñi viñi.” Vokuenda kuotembo amãlẽhe ko Estados Unidos vilekisa kueci cisoka 360.000 vo Televisãu. Akamba vove pamue vaku sĩlihavo oku vi landa. “Vosi vapula okuti, ‘Osuweta yove yipi, okasakete ale onjinisi?’”
9 Tunde kolotembo Viembimbiliya, ovisikilo vĩvi viasiata okulinga ocikuata ca Satana okulingisa laco ombili olonjongole vĩvi. (Cisokisa le Etundilo 32:17-19; Osamo 62:12; Isaya 23:16.) Kacikala ocipikipiki, kuenje, ocisikilo caco cikoka ukahonga cikonyuisa—nda okuti eci cimbiwa—kacalombolokele, citondala, kuenda cundululu, cikoka ocipindula loku pumba otembo. Handi vali elilekiso likuavo liespiritu lioluali lulo lualiña, ukahonga. (1 Va Korindo 6:9-11) O revista The New York Times yalombolola Okuti: “Okulinga ukahonga kamalẽhe valua capongoloka ndocituwa . . . Cipitahãla vali ombandu yatatu kafeko vasangiwa kosikola yavelapo valinga ale ukahonga. Ocipama cimue vo The Wall Street Journal catukula ondimbukiso yokuti komãla vakuotunga 8 kuenda 12 “vakasi lokukuata oloñei viukahonga viapiãla.” Eci ca popiavo umue ukãi ondunguli kosikola ceci hati: “Tukasi okufetika okumõla afeko vakasi kelilongiso.”b
Okuyuvula espiritu lioluali
10. Amãlẽhe vamue vasangiwa vapata akristão vasiata okukupukila ndati kespiritu ʹlioluali?
10 Lesumuo lialua vamue akristão amalẽhe vasiata oku tala ohali yalua kespiritu lioluali. Ufeko umue ko Japão wapopia hati, “Ame ndilekisa ocutuwa cimue ciwa kovaso yolonjali viange kuenda Yakristão lukuetu. Pole ame ndakalavo lomuenyo ukuavo.” Ufeko umue ko Kenia wapopia hati: “Olonjanja vimue nda mbatale omuenyo wokutenga, okuti muakongela olofesta, ocisikilo citukuiwa hati rck, lokukuata akamba vãvi. Nda ci kũlĩhĩle okuti cĩvi, pole siacikapeleko lokukolela okuti vokuenda kuotembo ndi ka ci siapo. Pole kacatavele. Ovina viakãla vali enene. Ufeko ukuavo, woku Alemanya, walinga hati: “Cosi cafetika mekonda liokukuata akamba vakualuali. Kuenje ame nda fetika okusipa. nda yongowaile lika okupunyula olonjali viange, pole ndilipunyula ame muẽle.”
11. Ndamupi Kalembe atẽla okutamãlãla lepandi pokuenda lowiñi cina vakuakũkũ˜lĩhĩsa vatiukila lesapulo lĩvi?
11 Handi lopo, citava okupanamãla, ale okulikala espiritu luoluali. Eci ekũi vakuakulavulula va tiuka lesapulo livĩ Yofeka yohuminyo, eye kumosi la Yehosua, ka va kalele lusumba kuenye vaenda lowiñi. Ovo lepandi valombolola hati: “Vofeka omo tua pita oku lavulula, ofeka yaco yiwa ca lua. Nda Yehova o tu sanjukila o tu tuala vofeka yaco loku tu yiha; lofeka yaco ofeka yi tumõha asenjele lowiki.” (Atendelo 14:7 ,8) Nye cakuatisa Kalembe oco a tamãlale kekisika eli? Citimẽla ku Kalembe Yehova wa popia hati: “[Mo] mo a kala lutima wiñi.”—Atendelo 14:24.
Okulilekisa Lutima Wiñi
12. Momo lie cikuetele esilivilo liokulekisa utima wiñi
12 Etaile, okukuata ekolelo kuenda ongusu yokulekisa utima wiñi,’ ale ocituwa cocisimilo—cimue calitepa leci coluali. Yimue onjila ove opondola okucilinga oco o yuvule epembe lelaviso. Ondaka “epembe” Vongelesi yitunda kupopi wo Helasi yilomboloka okuti “oku lilumana ndolombua.” (Cisokisa la Va Galatia 5:15.) Ndeci ovayo ombua a pondola okutukũla ositu kekepa, haico “ocituwa” cepembe cupa vakuetu ekemainyo liavo. Puãi elivulu lia Va Kolosai 3:8 liukuvetiyi okuti: “vimbipo viosi. Imbipo muẽle onyeño, lekaka lukuse, kuenda oku lundila, lolombangulo vilinga osõi.” Kuenda Olosapo 10:19 viti: “Pokati kolondaka via lua ka pa kambi ahuku, u puãi o pokuisa elimi liaye eye wa lunguka.” Umue nda oku sanumula, likandangiya ‘upongoluila etama likuavo.’ Pamue okuvangula lokuomboka kuenda ombembua citulumũla u wa ku sanumula.—Mateo 5:39; Olosapo 15:1.
13. Amãlẽhe vapondola okulekisa ndati ocisimĩlo ca suñama citiamẽla kovipako?
13 Onjila yikuavo yokulilekisa “lutima ukuavo” okulunguka locituwa cokukuata ipako. Ocili okuti casunguluka okuyongola ovina viafina. Yesu Kristu pokati kovowalo aye pakalavo umue waposoka. (Yoano 19:23, 24) Pole, nda oyongola ovina okuti vi pongoloka esakalalo kuenda ove olonjanja viosi okasi lokupinga kolonjali viove oco vakulandele ovina okuti ovo kavapondola oku ku viha ale nda ove oyongola okusetukula vakuene, kaliye espiritu lioluali citava okuti likuata unene kokuove okuti kucilimbuka. Embimbiliya liti: “ovina viosi vi kasi voluali, —okuti oñeyi yetimba, loñeyi yovaso, kuenda oku litunila ovina viomuenyo waluo, — ka via tundile ku Isia, te koluali.” Omo liaco, kukaliece kunene wovina viespiritu lioluali! Lilongisa okusanjukila eci okuete—1 Yoano 2:16; 1 Timoteo 6:8-10
14 (a) Omanu va Suku voloneke via Isaya valekisa ndati ekambo liesuñamo kolofesta violuali? (b) Ovitangi vipi viasiata okukuata Akristão vamue amãlẽhe poku likongela lava kualuali?
14 Okupapala nda kua suñamisiwa cikuete esilivilo. Uprofeto Isaya wa Lombolola hati: “Ava va pasuka ociteketeke ha va sandi evi vi koluisa, ngongo yavo! Haivo va tembaika toke kuteke kuenje ovinyu vi va tokotisa. Ohalupa lokacẽke kuenda ongualata lolumbendo, kuenda ovinyu vi kasi kolofesta viavo. Puãi ka va tendi upange wa Yehova, kuenda ovilinga viovaka aye ka va vi sokolola.” (Isaya 5:11, 12) Okucipopia cisumuisa, mekonda vamue amãlẽhe vasiata okulikongela vovilinga viaco vĩvi. Eci ocimunga cimue camalẽhe Akristão capuliwa oco valombolole eci vaendele kopike, umue manji ufeko walinga hati: “Olonjanja viosi kuakala ovaima. Ame nda sangiwa pokati kavo.” Ukuenje umue manji wa vokiyako hati: “Okunyua, okusipa lovina vikuavo.” Umãlẽhe ukuavo manji hati: “omanu vakolua.” Ovilinga viavo mbi soketi vakamba olondunge! Kuenda kuakala epangue. Ovina vialua vĩvi vialingiwa. Nda ove wasiata okuendako kuenje osima okuti kava ka ku sambuisakovo wakemba.” Vesunga liwa yapa, ulala Wembimbiliya wa situlula, “olofesta vĩvi,” okuti viaco evi “ovilinga vietimba.”—Va Galatia 5:19-21; Va Roma 13:13.
15. Embimbiliya lieca olonumbi vipi viomapalo ya suñama ciwa?
15 Okuyuvula okupapala kaci ka ku tepulule okukuata esanju komuenyo. Etu tu fendela “Suku yesanju,” una oyongola okuti ove osanjuka osimbu okasi vutunga wove wumãlẽhe! (1 Timoteo 1:11; Ukundi 11:9) Pole Embimbiliya lilungula okuti: “U o sole esanju [“okupapala”] o linga osuke.” (Olosapo 21:17) oco puai, nda olomapalo wavilinga eci cikuete vali esilivilo vomuenyo wove, ove oka kala osuke konepa yespiritu. Nda olinga olomapalo kuama olonumbi Viembimbiliya. Kuli olonjila vialua viokukukuatisa osimbu okasi okukula okuti viukukulisa kuenda kukatiukile konyima.c—Ukundi 11:10.
16. Akristão amãlẽhe valekisa ndati okuti valitepa?
16 Pokulekisa okuwala ciwa uwalo wove leyelo, lokuyuvula ombanga yoluali, eci cikakulekisavo okuti walitepa (Va Roma 12:2; 1 Timoteo 2:9) Omo liaco, okalavo lelunguko kokunola kuove ocisikilo. (Va Filipoi 4:8, 9) Umãlẽhe umue ukuavo Ukristão wa popia hati: “Ame ñuete ovisikilo vimue okuti ndeci ndakũlĩha okuti nda ndivinasi puãi ocileñi cavio ciwa calua!” Umue ukuenje cimuamue haico apopia hati: “Ocisikilo ame candingila ohele yalua mekonda ndicisole enene. Eci ndisiña cimue okuti cĩvi vokati kocisikilo, ale olonjali viange vici ndungula, ame ocili muẽle ndilikolisilako oco ndupe okamakina kokuyika mekonda vutima ocisikilo caco ndicisole calua.” Amãlẽhe, ka vu kali “lonumbi yatutu a [Satana]!” (Va Korindo 2:11) eye okasi lokulinga ocisikilo limue liokutepa amãlẽhe ku Yehova! Ovipama vialivulu ocisoko viasiata okulombolola ocisikilo citukuiwa rap heave metal kuenda ocisikilo citukuiwa okuti rock.d Pole alivulu ocisoko ka a pondola okulombolola ocisikilo locisikilo cokaliye casiata okutukuluka votembo eyi. Puãi ove poku nola osikilo, o sukila “utate” kuenda “olondunge.”—Olosapo 2:11.
17 (a) Nye ci tukuiwa okuti por. nei’a, kuenda muakongela ovilinga vipi? (b) Ocipango ca Suku ce citiamẽla kovina
17 Okusolako, ove osukila okuyelisa ovisimĩlo viove muẽle. Embimbiliya lilungula okuti: “Tili ukahonga.” (Va Korindo 6:18) Ondaka ya tete vo Helasi okutukula ukahonga yimõleha ndoco, por. nei’a. Yilomboloka ovina viosi viatiamẽla kevĩho liupuepue muakongela okulitokeka kuovimatamata viokucita vilingiwa lomunu kakuelele. Muakongelavo okupuẽlela ocimatamata cokucita ale okukuatakuatako kocipango noke olinga omututa. Akuenje valua Akristão vakala locituwa caco cĩvi, lokusima okuti vakala oku linga ukahonga. Pole ondaka ya Suku yiti: “Momo ocipango ca Suku ceci okuti, vu kola. Kuenje okukola ku kisika oku yuvula ukahonga, okuti omunu omunu pokati kene o kũlĩha oku kala letimba liaye loku kola lesumbilo.”—1 Va Tesalonike 2:3, 4.
18. (a) Nye ci tukuiwa okuti por. nei’a, kuenda muakongela ovilinga vipi? (b) Ocipango ca Suku ce citiamẽla kovina?
18 Ocili, lekuatiso lia Yehova , ene upondola okuyuvula okusambuisako ocituwa coluali (1 Petulu 5:10) Mekonda, Satana olonjanja viosi oviviaviya letutu liaye likoka olofa, kuenda eci olonjanja vimue cisukila okulimbuka ciwa lolondunge ohele yaco. Ocipama cetu cika kuamamo ci ka kuatisa amãlẽhe oco vamameko lolondunge via pindisiwa.
[Etosi]
a Ovipito viokulala lokupiluka tuke wosi viasiata calua. Oco okuate vali alomboluilo tala ocipama “Os Jovens Perguntam... As são Apenas Diversão Inofesiva?” Vo Despertai 22, ya Cembanima wo 1997.
b Oco okuate alomboluilo, tala elivulu Os Jovens Perguntam —Resposta Práticas kamẽla 296-303.
c Tala ocipama Vutala Wondavululi, 15 Kupupu wo 1993.
d Omõla vutunga 11 kalima.
Apulilo okupitulula
◻ “Espiritu lioluali” nye, kuena likuete ndati unene walua komanu?
◻ Ovina vipi violuali vililekisa ndati pokati kamãlẽhe etaili?
◻ Amãlẽhe Akristão vapondola okulesisa ndati “utima wiñi” catiamẽla kokuvangula lo kolomapalo?
◻ Amãlẽhe Akristão vapondola okulekisa ndati “utima wiñi” catiamẽla kovituwa kokunola ovisikilo?
catiamẽla kokuvangula ciwa vowiñi?
viekolelo?
[Elitalatu kemela 17]
Valua amãlẽhe valekisa okuti vakasi vemhi lia “soma yofela”
[Elitalatu kemela 18]
Lunguka okunola kuove ovisikilo?
[Elitalatu kemela 19]
Okutamãlala locituwa coluali cisukila epandi