Okutalavaya Kumosi Londavululi
“U wa kala loku lavulula wa popia hati, A Ñala, [Yehova], utanya wosi ñala ño–o kutala welavelo. Ovoteke osi ñasi kupange wange woku lavela.”−ISAYA 21:8.
1. Olohuminyo vipi viavelapo okuti Yehova eye muẽle ombangi yavio?
Yehova Ukuavipango Viavelapo. Ungelo walinga usuanji weya okupongoloka Satana Eliapu kapondola okulinga lacimue oco atateke ocipango Caye cinene coku tumbika Usoma wulamba vofeka yelau palo posi. (Mateo 6:9, 10) Vemehi liusoma waco, omanu va kasumuluisiwa muẽle ocili. Suku “o takisa olumue okufa, kuenje Ñala Yehova o puenya asuẽlẽla kovipala viosi.” Omanu vaka likuata omunga kuenje vaka kala vombembua otembo yenda ño hu lelau limue okuti okulipopia kacitẽliwa. (Isaya 25:8; 65:17–25) Yehova eye muẽle ombangi yolohuminyo viaco evi vinene!
2. Omanu vapi Yehova akasi okuongolola oco vakale olombangi?
2 Pole, Usovoli Unene layevo okuete olombangi pokati komanu. ‘Elende liolombangi,’ liafetika la Havele, kotembo eci handi kakuakalele Akristão, lilinga onepa kolupesi luokulitunda lupanamãlo okuti olonjanja vimue olupesi luaco lulingiwa vakalo alitepatepa. Olongangu viavo viwa vi kolisa Akristão vakuepokolo oloneke vilo. Ombangi Yesu Kristu eye walekisa ongangu yavelapo kokukolisa. (Va Heveru 11:1–12:2) Ndeci ivaluka uvangi aeca kovaso a Pondiu Pilato. Yesu wapopia hati: “Eci oco nda citiwila, haico ndeyilila voluali, okuti, njimbila Ocili uvangi.” (Yoano 18:37) Okupisa kunyamo 33 K.K. toke unyamo ulo wo 2000 K.K, Akristão vakuambili vasiata okukuama ongangu ya Yesu, lutõi walua vakasi, okuamamako lokueca uvangi, kuenda oku sapula “ovilinga vinene via Suku.”−Ovilinga 2:11.
Oviholo Vioko Bavulono
3. Satana wasiata hẽ okutateka ndati uvangi waeciwa watiamẽla ku Yehova kuenda kocipango caye?
3 Vokuenda kuolohulukãi vialua vianyamo Unyali unene, Satana Eliapu, omo lionya wasiata okulekisa okuti uvangi ukasi okueciwa lolombangi via Suku hawociliko. Omo okuti eye “isia yuhembi,” haeye “ocinyoha caco cinene haeco onyoha yokosiahulu,” okasi “oku kemba oluali luosi.” Eye ka kasi oku puyuka kuyaki waye la vana “va lava ovihandeleko via Suku,” capiãla enene koloneke vilo viasulako.−Yoano 8:44; Esituluilo 12:9, 17.
4. O Bavulono Yinene yafetika hẽ ndati?
4 Otembo yisoka 4.000 kanyamo konyima noke Lietande liokoloneke via Noha, Satana watukuluile Nimuroti okukala “embelengenje linene ku Yehova.” (Efetikilo 10:9, 10) Olupale lunene lua Nimuroti, luatukuiwa okuti o Bavulono (ale o Bavele) lualinga ombala yetavo lliolondele. Eci Yehova apongoluisa elimi luatungi vosapalalo yoko Bavele, omanu valisanduila kolonepa viosi violuali kuenje vambatavo ovisila vietavo liavo liesanda. Omo liaco o Bavulono yalinga ono yuviali wetavo liesanda voluali luosi, loku tukuiwa kelivulu Liesituluilo okuti o Bavulono Yinene. Elivulu eli lisapula oku kunduiwa kuetavo eli liokosiahulu.−Esituluilo 17:5; 18:21.
Epata Limue Liolombagi
5. Epata lipi Yehova angiliya oco likale olombangi viaye, pole momo lie eye aecelela okuti olio lienda kukonde?
5 Eci papita 500 kanyamo noke yotembo ya Nimuroti, Yehova wongolola vakuambuto yukuekolelo Avirahama oco valinge epata lia Isareli lokukala Olombangi viaye kulo kilu lieve. (Isaya 43:10, 12) Valua vakuepata liaco eli va vumba Yehova lepokolo. Pole, eci papita ovita vimue vianyamo, ovisila vietavo liesanda viomanu vakala ocipepi lavo, vianyola va Isareli, kuenje omanu vanõliwa la Yehova vosiapo, kuenje vapongolokela kokufendela olosuku viesanda. Omo liaco, kunyano 607 O.Y., olohoka viasualali vioko Bavulono, viasonguiwa la Soma Nevukandesa, vialundula o Yerusalãi lonembele yaco kuenje vambata valua va Yudea kukonde ko Bavulono.
6. Olondaka vipi viwa ondavululi yocitumasuku ca Yehova yisapula, kuenda otembo yipi olondaka viaco viatẽlisiwa?
6 Heyulokuolio etavo liesanda liakuatele! Pole, eyulo lio Bavulono liakala ño liokatembo katito. Cisoka 200 kanyamo tete yocipito eci, Yehova watuma hati: “Kuende, ka kape ondavululi; eye a sapule eci a mõla.” Esapulo lipi ondavululi eyi a kala lalio oco alisapule? “Wa kupuka, Bavulono wa kupuka; oviñumañuma viaye viosi via nyanyohãila posi.” (Isaya 21:6, 9) Eci calingiwa, kunyamo wo 539 O.Y., okuti esapulo liocitumasuku liatẽlisiwa muẽle. Wunene wo Bavulono wakupuka, kuenje omanu va Suku okasimbu kaño, vatẽla okutiukila kofeka yavo.
7. (a) Va Yudea valilongisa nye kokupindisiwa la Yehova? (b) Vociliva cipi vakupukila va Yudea vatundile vumandekua, kuenda nye capita lavo?
7 Va Yudea vatiukila va longisiwile ciwa elongiso liokusiapo etavo liokufendela oviteka kuenda liokutiamẽla kolondele. Pole, anyamo añami ñami noke yaco, vawuila vali vociliva cikuavo. Vamue vakuatiwa lovilongua viesanda vio Helasi. Vakuavo vafetika oku velisapo ovisila viomanu okutotomisa Ondaka ya Suku loku yi sia konyima. Handi vakuavo vayonjiwa lepela liukuafeka (nacionalismo). (Marko 7:13; Ovilinga 5:37) Kotembo Yesu acitiwa, ovo vasilepo vali efendelo liocili. Osimbu okuti omanu vamue va Yudea va tava kolondaka viwa via kundiwa la Yesu, valua vepata liaco volikala, kuenje omo liaco Suku layevo wa va likala. (Yoano 1:9–12; Ovilinga 2:36) Va Isareli ka va kale Olombangi via Suku otembo yalua, kunyamo 70 K.K., o Yerusalãi lonembele yaco yalunduiwa vali, onjanja eyi lasuãlãli vo ko Roma.−Mateo 21:43.
8. Velie veya okukala olombangi via Yehova, kuenda momo lie elungulo lia Paulu kolombangi ovio lia endelelepo?
8 Okatembo kamue noke kuacitiwa “Isareli wa Suku,” okuti eye cilo walinga Ombangi ya Suku ku vakualofeka. (Va Galatia 6:16) Lonjanga, Satana wafetika okusokiya okunyola vakuepata liokaliye liespiritu. Kesulilo liocita catete canyamo, ovilongua viuhembi viafetika okumolehavo vekongelo. (Esituluilo 2:6, 14, 20) Elungulo lia Paulu liandelelepo, liti: “Lunguki sanga umue o nyõla etavo liene lovilongua viesanda liaño. Va sole oku tõlisa ño ovisila viomanu lovihõlo violuali, vina ka via tundile ku Kristu.”−Va Kolosai 2:8.
9. Ndomo Paulu alunguile, ovina vie viapitako viakokisa okuiya kuetavo Liakristão vesanda?
9 Okusulako uloño wo ko Helasi, ovisila vietavo lioko Bavulono, kuenda noke “ovisila” viomanu ndeci ovisimilo viokuti ovina viosi viatukuluka ño lika liavio kuenda okusepula kuapiãla kuasambukila komanu valua vakuatavo vaenda loku litukula okuti Akristão. Cakala ndeci Paulu apopele: “Ndi ci okuti, eci nunda, olombinji via tema viñila pokati kene, kuenje ka vi kuatela ohenda ocunda. Kuenda vali, pokati kene mẽle, pa katuka alume va vangula ovina via penga ha va koki oloñame okuti vi va kuama.” (Ovilinga 20:29, 30) Omo liokutomba kuaco Suku, kueya etavo Liakristão vesanda.
10. Ovina vie vilekisa uvangi wokuti havosiko vasambukila kefendelo livi lilingiwa vetavo Liakristão vesanda?
10 Vana okuti vakala muẽle ocili vetavo lialipua “va yakela ekolelo lina lia eciwa olumue ku vakuetavo.” (Yuda 3) Kilu lieve nda kakuakale vali okueca uvangi wetavo liocili lowu wa Yehova? Sio. Osimbo otembo yoku nyõleha ku kuacisuanji Satana kuenda ovilinga viaye viosi kukasi ocipepi, cilekisa okuti havosi ko vatava ko kutomba Suku kukasi okufendeliwa vetavo Liakristão vesanda. Kanyamo asulako oko cita 19, ko Pittsburgh, Pennsylvania, E.U.A., ocimunga cimue cocili cavakuakulilongisa Embimbiliya casokiyiwa kuenda cafetika okukala Olombangi via Suku koloneke vilo. Akristão ava valavulula lutate luvangi Wovisonehua wokuti esulilo lioluali lulo pakambele ño naito oco lifetike. Ocitumasuku Covembimbiliya, cilekisa ndomo ‘esulilo’ lio luali lulo liafetika kunyamo wo 1914, eci uyaki watete woluali luosi wafetika. (Mateo 24:3, 7) Kuli uvangi wocili wulekisa okuti Satana kuenda ovimunga viaye violondele via takumuiwa palo posi noke liunyamo waco. Ovitangi vialua vimoleha vocita 20 canyamo vilekisa uvangi wocili wovilinga via Satana kuenda uvangi kautatãliwa utẽlisa ondimbukiso yuviali wa Yesu Kusoma unene wokilu.−Mateo, ocipama 24 kuenda 25; Marko, ocipama 13; Luka, ocipama 21; Esituluilo 12:10, 12.
11. Satana walikolisila longusu yosi oco alinge nye, pole elikolisilo liaye liosi liaponya hẽ ndati?
11 Vosãi Yevambi yo 1918, Satana walikolisila longusu yosi oku kundula Vakuakulilongisa Embimbiliya, vana okuti omo liavo okukunda kuapitila kolofeka viosi. Eye wasandiliyilevo okunyola ocisoko caco cikasi ndomo muatumiwa, co Sociedade Torre de Vigia de Bíblias e Tratados. Asongui vocisoko vakapiwa vokaliavoso, va valundila olombonde vioku sosuiya usuanji ndeci Yesu alingiwa kocita catete. (Luka 23:2) Pole kunyamo wo 1919, asongui vaco va yovuiwa, kuenda valoñoluisiwa lokukuamelela upange wavo wokukunda. Noke, vopiwa olombonde viaco viosi.
Oku lavulula Ndondavululi
12. Helie etaili walinga ocisoko condavululi ya Yehova, ale “olavulula lutate walua,” kuenda ocituwa cipi ovo vasiata okukuata?
12 Eci ‘otembo yesulilo’ yafetika, Yehova wakuata vali, ondavululi kupange, yilungula omanu kovina akuete okulinga oco vitẽlisa ovipango Viaye. (Daniele 12:4; 2 Timoteo 3:1) Tunde eteke olio, ocisoko caco condavululi−Akristão olombuavekua, Isareli ya Suku−vasiata okulinga ovina vilekisa eci Isaya asapula catiamẽla kocitumasuku condavululi, okuti: “A yevelele lepandi kuenda lutate wa lua. Oco u wa kala loku lavulula wa [kaluka ndohosi, NW] hati, A Ñala, [Yehova, NW] utanya wosi ñala ño–o kutala welavelo. Ovoteke osi ñasi kupange wange woku lavela.” (Isaya 21:7, 8) Eyi oyo ondavululi yi linga upange waye lutate wosi!
13. (a) Olondaka vie viasapuiwa londavululi ya Yehova? (b) Citava hẽ ndati okupopia okuti Bavulono Yinene yakupuka?
13 Nye hẽ ondavululi yaco yimola? Onjanja eyi, ondavululi ya Yehova, ocisoko colombangi viaye, visapula hati: “Wa kupuka, Bavulono wa kupuka; oviñumañuma viaye viosi via nyanyohãila posi.” (Isaya 21:9) Otembo, kueya Uyaki Watete Woluali Luosi, o Bavulono Yinene, oyo yalinga uviali wetavo liesanda voluali luosi, yikasi komangu yavelapo yokutumila. (Yeremiya 50:1–3; Esituluilo 14:8) Oku kuliha okuti Uyaki Unene, ndomo watukuiwa, wafetika vetavo Liakristão vesanda, okuti olosungu vio volonembele kolonepa vivali via fuanguila unjaki lokuvetiya akuenje vavo oco vaenda kovoyaki, Kacikomohisa! Hohalikuoyo yapitako! Vunyamo wo 1919, o Bavulono Yinene kayatẽlele okutateka Vakuakulilongisa Embimbiliya, ndomo Olombangi via Yehova viakulihiwile tete, kokusiapo ekalo liavo liehonguo kespiritu lokulinga upange wokueca uvangi voluali luosi ukasi oku kuamelela toke cilo. (Mateo 24:14) Eci calekisa oku kupuka kuo Bavulono Yinene, ndomo Isareli ya yovuiwa kocita cepandu O.Y. okuti calekisa oku kupuka kuo Bavulono yokosiahulu.
14. Olorevista vipi ocisoko condavululi ya Yehova cikunda lavio kuenda Yehova wasiata okusumuluisa hẽ ndati elinga liaco?
14 Ocisoko condavululi casiata olonjanja viosi okulinga upange waye lombili kuenda lonjongole yalua yokulinga eci casunguluka. Vosãi Yevambi Linene yo 1879, Vakuakulilongisa Embimbiliya vafetika okusandeka orevista yilo, yakulihiwile okuti Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence. (Torre de Vigia de Sião e Arauto da Presença de Cristo). Orevista lorevista tunde vunyamo wo 1879 toke orevista 15 Cembanima, yo 1938, kokapa yaco kuasonaihawa olondaka viokuti: “Andavululi, uteke utãi pi?−Isaya 21:11.”a Vokuenda kuanyamo 120, Utala Wondavululi wasiata oku lavulula ovina vikasi okupita voluali kuenda elomboloko liovitumasuku viatiamẽla kokuavio. (2 Timoteo 3:1–5, 13) Ocisoko condavululi ya Suku kuenda akamba vavo “olomeme vikuavo” viaye, vasiata okukunda longusu yosi komanu lorevista eyi hati, uviali wo Soma Yinene Yehova pokati Kusoma wa Kristu ukasi ale ocipepi. (Yoano 10:16) Uvangi ulingiwa lorevista yaco ukasi okusumuluisiwa muẽle la Yehova? Oco, kunyamo wo 1879, kuapangiwa orevista yatete vetendelo lisoka 6.000. Utala Wondavululi wamamako lokusandekiwa voluali luosi okuti ku lingiwa etendelo lipitahãla 22.000.000 kalimi atẽla 132–121 pokati kalimi a–a okuti revista viaco viasiata okupangiwa vonjanja yimuamue. Hesungakuolio okuti onepa yalua yolorevista vietavo vieciwa voluali luosi oco vikemãlise onduko ya Suku yocili, Yehova!
Okuyelisa Kumue Kuamamako
15. Eyeliso lipi liamamako lokulingiwa kuenda muẽle handi liunyamo wo 1914?
15 Tunde eci uviali wokilu wa Kristu wafetika vunyamo wo 1914, vokuenda kanyamo amue asoka 40, Vakuakulilongisa Embimbiliya valiyovola kolondotilina vimue vietavo Liakristão vesanda kavikasi Vembimbiliya, ndeci epapatiso lioloñaña, ocendalomuenyo kacifi comanu, efukiliso (purgatorio), ekangiso conjembo (inferno), kuenda Utatu Sandu (Trindade). Pole eci cecelela otembo yimue yikuavo yokuyelisa ovisimilo viosi vivi. Ndongangu, vokuenda kakui anyamo tunde unyamo wo 1920, valua Vakuakulilongisa Embimbiliya vawalaile polosingo otelusu, kuenda valingaile ofesta yo Natale kuenda ovipito vikuavo violuali. Pole oco efendelo liocili liyelisiwe, ovisila viosi viefendelo lioviteka te vialikaliwa. Ondaka ya Suku, Embimbiliya Likola, te liakala ociseveto cekolelo Liakristão kuenda onjila yomuenyo. (Isaya 8:19, 20; Va Roma 15:4) Okuvokiya cimue Kondaka ya Suku ale oku tepulula cimue ekandu limue linene.−Esinumuilo 4:2; Esituluilo 22:18, 19.
16, 17. (a) Ovisimilo vie kaviasungulukile ocisoko condavululi casiapo kanyamo alua konyima? (b) Elomboloko lipi liesunga liatiamẽla “[k]utala” kuenda “[k]ongunji” ke “Egito”?
16 Ongangu yimue yikuãimo yilekisa esilivilo liocihandeleko caco. Kunyamo wo 1886 eci C. T. Russell asandeka elivulu liaye litukuiwa okuti The Divine Plan of the Ages, (O Plano Divino das Eras) elivulu liaco likuete omapa (grafico) yitokekisa otembo omanu vakala komuenyo Longunji Yinene yo ke Egito. Lovisimilo viokuti onjivaluko yaco ya Fareo Khufu, oyo ongunji yisapuiwa ko Isaya 19:19, 20, yiti: “Keteke liaco vokatiu kofeka ye Egito mu kala utala wa Yehova, kuenda kongave yayo ku kala ongunji ya Yehova. Vi linga ondimbukiso kuenda uvangi ku Yehova Ukualohoka vofeka ye Egito.” Elitokeko lie likasi pokati kongunji Lembimbiliya? Oco, ndongangu, okulepa kuolonjila vimue viokuiñila ale viokutundila vikasi Vongunji Yinene viapopiawaele lovisimilo viokulekisa otembo yokufetika ‘kuohali yinene’ yasonehiwa ko Mateo 24:21, ndomo calombolokaile. Vamue Vakuakulilongisa Embimbiliya vatiamẽlele okupa oloseteko kolongunji vimue viñi viñi vikomohisa lokusokisa ovina viaco leteke ovo nda vaenda vilu!
17 Ongunji yaco yatukowaewa okuti Embimbiliya Vewe, yasumbiwaele calua vokuenda kuanyamo amue, puãi tunde eci o Watchtower (Utala Wondavululi) 15 ya Kuvala kuenda 1 ya Cembanima viunyamo wo 1928, evi vialombolola ciwa okuti Yehova kasukila ovina viovawe viapangiwa lava fareo vakuetavo liesanda kuenda vikuete olondimbukiso violondele lava valilongisa okukulihisa olombungululu oco uvangi ukasi Vembimbiliya utaviwe. Noke ocitumasuku ca Isaya cakulihisiwa lutate oco kukuatiwe elomboloko liespiritu. Ndomo cikasi ve Esituluilo 11:8, Egito yilomboloka oluali lua Satana. “Utala wa Yehova” utuvaluisa ovilumba vitaviwa (la Suku) vilingiwa Lakristão olombuavekua osimbu va kasi handi voluali lulo. (Va Roma 12:1; Va Heveru 13:15, 16) Ongunji oku kala “kongave [ya Egito]” cilekisa ekongelo Liakristão olombuavekua, okuti oyo “ongunji yi talamisa Ocili halio onjaka yaco” kuenda likolisa okueca uvangi ve Egito,” oluali ovo vakuete okusiapo.−1 Timoteo 3:15.
18. (a) Yehova wasiata okukuamelela ndati okueca elomboloko liovina ku vakuakulilongisa Embimbiliya Vasunguluka? (b) Nda umue Ukristão osanga okuti Ocisonehua cimue catila okukuata elomboloko liaco, ocituwa ce colondunge asukila oku lekisa?
18 Osimbu anyamo akasi okupita, Yehova okuamelela lokutuavela vali elomboloko liondaka yaye yowanji. (Olosapo 4:18) Kanyamo asulako, tuavetiyiwa vali okukulihisa elomboloko linene liatiamẽla−kovina vialua ndeci−ocitumbulukila ka cipui toke eci esulilo liya, olusapo luolomeme kuenda luolohombo, ocinyuañi ceviho kuenda otembo cikatalama pocitumalo cikola, ocisila cokaliye, epongoluilo, kuenda ocinjoinjoi conembele kelivulu lia Esekiele. Otembo konyima kaca lelukile oku kuata elomboloko lieci calomboluiwa, pole elomboloko liasungulukapo liakuatiwa vali vokuenda kuotembo. Nda umue Ukristão katẽla okukuata elomboloko liwa liovisonehua, olinga ciwa okulekisa umbombe loku kuama olondaka viocitumasuku ca Mika viti: “Nalamẽla Suku yeyovo liange.”−Mika 7:7.
19. Olombuavekua viasupapo kuenda akamba vavo olomeme vikuavo vasiata okulekisa ndati utõi ndohosi koloneke vilo viasulako?
19 Ivaluka okuti ndavululi “wa kala loku lavulula wa [kaluka ndohosi, N] hati, A Ñala [Yehova, NW] utanya wosi ñala ño–o kutala welavelo. Ovoteke osi ñasi kupange wange woku lavela.” (Isaya 21:8) Olombuavekua viasupapo viasiata okulekisa utõi ndohosi oku situlula uhembi wosi ulingiwa letavo liesanda kuenda okulekisa onjila yeyovo komanu. (Esituluilo 18:2–5) Omo okuti ovo valinga “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” vasiata okupanga Ambimbiliya, olorevista, kuenda alivulu akuavo valimi alua−okuti, “okulia Va tunda kolofeka viosi kuenda kapata osi, okuti omanu vakuapata osi kuenda vakualimi osi.” (Esituluilo 7:9, 14, 15) Anyamo alo asulako ocimunga citito casupapo Colombangi via Yehova olombuavekua kuenda akamba vavo, owiñi wakahandangala vakasi hẽ okulekisa apako api? Ocipama cikuãimo cikalombolola ocina viaco.
Ocivaluka?
Olombangi vipi Yehova ongolola vokuenda kuanyamo?
O Bavulono Yinene pi yafetikila?
Momo lie Yehova aecelela okuti Yerusalãi, olupale liombala yofeka yolombangi viaye, okunyoleha kunyamo wo 607 O.Y.? kuenda wo 70 K.K.?
Ocituwa cipi ocisoko condavululi ya Yehova kuenda akamba vavo valekisa?
a Ocisoko condavululi ya Yehova cilinga upange waye longusu yosi