OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w00 1/3 kam. 20-23
  • Yehova Eye Lika Okuete Unene wa Piãla

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Yehova Eye Lika Okuete Unene wa Piãla
  • Utala Wondavululi—2000
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Unene wa Yehova Uletiwile Kovina Alulika
  • “Yehova Ukualohoka, Eye Fu”
  • Yehova Ositulula Unene Waye Komanu Vaye
  • Unene wa Yehova Ulekisa Okuti Okatẽlisa Olohuminyo Viaye
  • “Yehova . . . o Kuete Unene Walua”
    Kuata Ukamba Wocili la Yehova
  • “Sandi Yehova Longusu Yaye”
    Utala Wondavululi—2000
  • “Kristu Eye Unene wa Suku”
    Kuata Ukamba Wocili la Yehova
  • “Lingi Olosetukuli Via Suku” Poku Talavaya Lunene
    Kuata Ukamba Wocili la Yehova
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2000
w00 1/3 kam. 20-23

Yehova Eye Lika Okuete Unene wa Piãla

“Kuenje omo unene waye wa piãla longusu yaye ya lua cimue oco lalumue lu kambapo.”−ISAYA 40:26.

1, 2. (a) Kunene we vosi yetu tuatiamẽla? (b) Lombolola esunga lieci Yehova alingila Ono yovonene osi.

UNENE ocina cimue okuti valua pokati ketu vacitambula ocali. Ndeci, sokolola ono yimue yocinyi cikuete ongusu yoku tuiha ocinyi kuenda owuya ale tala ndomo caleluka oku sila lomuine polumbutãu luoku yulula omakina yimue. Nda ono yocinyi yaimiwa valupale muiya owelema. Ocinyi okuti oco cavelapo vali palo posi, citunda pono yimue yavelapo mulo voluali.a Volosengundu vimue, ekumbi lieca eci cisoka olohuluwa vitãlo viocinyi oco cikuatise omanu kovopange palo posi.

2 Olosongo viaco evi viekumbi pi hẽ vitundilila? Ekumbi liaco eli likuete ndeti ongusu helie walipangela oko kilu? Yehova Suku eye walilulika. Oku situlula eci catiamẽla kokuaye, Osamo 74:16 yipopia ndoco: “Ove wa lulika osãi lekumbi.” Ocili okuti, Yehova eye Ono yavelapo kolongusu viosi, kuenda eyevo Ono yovimuenyo viosi. (Osamo 36:9) Etu lalimue eteke tupondola oku tambula unene waye. Pokati kuprofeto Isaya, Yehova otuivaluisa oco tupetuile ovaso kilu, okuti tutala ovina viñi viñi vikasiko, ndeci, ekumbi lolombungululu, kuenda tusokolola ndomo viapangiwa. “Petuili ovaso kilu, vanji; [ovina evi] helie wa vi lulika? U o vi tundisa lumosi lumosi vohoka yavio poku vi tukula olonduko,−eye wa vi lulika. Kuenje omo enene waye wa piãla longusu yaye ya lua cimue oco lalumue lu kambapo.”−Isaya 40:26; Yeremiya 32:17

3. Tukuatisiwa hẽ ndamupi lunene wa Yehova?

3 Omo okuti Yehova okuete unene wa piãla, etu tupondola okukolela okuti ekumbi liamamako lokutuiha ocinyi lowuya, momo omuenyo wetu watiamẽla kovina viaco evi. Pole, tuakolela okuti unene wa Suku wavelapo vali calua okuti eci tusukila cisule. Omo liokuyovuiwa kuetu kekandu lolofa, tukuete elavoko liotembo yikeya kovaso, kuenda ekolelo lietu ku Yehova kalikatepiwa momo liatokekiwa lunene waye. (Osamo 28:6–9; Isaya 50:2) Embimbiliya lieyuka ovolandu alua alekisa unene wa Yehova woku lulika loku yovola, okuti oteyuila omanu vaye kuenda okundula ovanyãli.

Unene wa Yehova Uletiwile Kovina Alulika

4. (a) Eci Daviti amõla ilu liayela kuteke cotuala koku linga nye? (b) Ovilulikilo vikasi vilu vulekisa ndati unene wa Suku?

4 Upostolo Paulu walombolola hati, unene ‘Wululiki wetu citava okuti umuiwila kovina eye alulika.’ (Va Roma 1:20) Kosimbu, kovita vianyamo apita, ukualosamo Daviti okuti wakala ungombo, olonjanja viosi aendaenda okupetula ovaso oco atale ilu liayela, walimbuka unene woluali kuenda epondola Liululiki. Eye wasoneha ndoco: “Eci mbanja ilu liove, hailio upange wovimuini viove, leci mbanja osãi lolombungululu wa lulika, sokolola siti, Omunu hẽ nye okuti o wivaluka, pamue omõla omunu okuti o lipasula laye?” (Osamo 8:3, 4) Ndaño Daviti wakuatele ukulihiso usulemo kuevi viokilu, eye colombolokele okuti kasokisiwile Lululiki wetu walulika oluali luosi. Olonoño violombungululu viakuliha calua eci cikasi voluali kuenda unene utata oluali luaco. Ndeci, ovo vatusapuila hati osengundu losengundu ekumbi lietu lieca ocinyi cikuete ongusu yasoka 100.000 kolohuluwa vio TNT.b Okanepa kaco katitotito kocinyi kapitila palo posi, kuenda, katẽla muẽle okukuatisa ovimuenyo viosi vikasi voluali luetu. Pole eci kacilomboloka okuti ekumbi lietu likasi ndolumbungululu lumue lunene calua kilu. Olombungululu vimue vosengundu yimosi lika, vieca ocinyi okuti ekumbi lipondola oku ceca eteke liosi. Noke sokolola unene Ululiki akuete okuti wapanga ovina viaco vikasi kilu! Elihu wakomoha eci apopia hati: “Oku kuliha Suku Tõlo ka tu ci tẽla, omo unene waye wa tu pitahãla.”−Yovi 37:23.

5. Uvangi we wongusu ya Yehova tulimbukila kovina eye alulika?

5 Nda tuyongola oku kuliha ‘upange wa Suku’ ndeci Daviti alinga, tukatala ovovangi unene waye asangiwa kolonepa viosi−ndeci, ofela lapuku ovava, oviliakulu lovikẽlu viombela, olondui vikuete olusipa, kuenda olomunda viafina calua. (Osamo 111:2; Yovi 26:12–14) Handi vali Yehova waivaluisa Yovi, pokati kovinyama vimba uvangi wongusu Yaye. Pokati kovinyama viaco pasangiwa Ongeve. Yehova wasapuila Yovi hati: “Ongusu [Yongeve] yi kasi kombunda yayo, lovolu ayo a soka lawisi utale.” (Yovi 40:15–18) Unene ukomohisa wokanyani, wakulihiwilevo kotembo Yembimbiliya, kuenda Daviti walikutilila oco ‘apopeliwe komẽla wohosi, kuenda kolombinga violonyani.’−Osamo 22:21; Yovi 39:9–11.

6. Okanyani kalomboloka hẽ nye Vembimbiliya, kuenda momo lie? (Tanga okacipama kasangiwa pombuelo yemẽla.)

6 Omo liongusu yaco eyi, okanyani katukuiwa Vembimbiliya oco kulekisiwe unene wa Yehova.c Ocalo ca Yehova vocinjonde cupostolo Yoano, calekisiwa lovinyama vikuãla, okuti cimue pokati kavio cakuata ocipala cokanyani. (Esituluilo 4:6, 7) Ocili okuti ovituwa viavelapo vikuãla, vialekisiwila kunene wa vakeruvi. Ovituwa vikuavo, ocisola, uloño, kuenda esunga. Tunde osimbu unene wavelapo owo ekalo lia Suku, pole, elomboloko limue liunene waye kuenda ndomo eye akuama unene waco lika tu vetiya okuamẽla kokuaye kuenda lika tu kuatisa oku kuama ongangu yaye poku kuama ciwa ongangu yunene tukasi lawo.−Va Efeso 5:1.

“Yehova Ukualohoka, Eye Fu”

7. Tua kuliha ndati okuti uwa uka yula olondingaivi?

7 Vembimbiliya, Yehova otukuiwa okuti, “Suku Ukuonene wosi,” kuenje onduko yaco eyi yituivaluisa oco katukasepule onduko yaye yavelapo, kuenda oco katukakuate atatahãi kueci catiamẽla kunene waye woku yula ovanyali vaye. (Efetikilo 17:1; Etundilo 6:3) Oluali lua Satana lukasi soketi luapama calua, pole, ku Yehova, “olofeka via soka ndetosi liovava vociyenjo kuenje via tendiwa ndoneketela vombalãsa.” (Isaya 40:15) Tupandula calua omo liunene waco ukola, kuenda kakuli atatahãi okuti eye okayula muẽle olondingaivi. Vokuenda kuotembo eci olondingaivi vikakunduiwa, tukapondola oku kuliha okuti, “Yehova Ukualohoka, [ha]eye Fu ya Isareli,” oka kundula muẽle olondingaivi kuenda ka vi ka kalako vali.−Isaya 1:24; Osamo 37:9, 10.

8. Olohoka vipi viokilu Yehova atuma, kuenda nye cilekisa okuti etu tukuete unene waye?

8 Ondaka “Yehova Ukualohoka,” okuti Vembimbiliya yipituluiwa eci cisoka 285 kolonjanja, onjivaluiso yimue yatiamẽla kunene wa Suku. Ondaka “Ukualohoka” palo yilomboloka olohoka viovilulikilo viespiritu okuti visivaya Yehova. (Osamo 103:20, 21; 148:2) Kuteke umosi, ungelo waponda eci cisoka 185.000 kasualali va Asuria eci vaendele ko Yerusalãi oco vayikundule. (2 Olosoma 19:35) Nda tuatava kunene wolohoka viokilu via Yehova, ka tu ka konyuisiwa lovanyali. Uprofeto Elisia eci asualali voñuala ocingonja, eye kasalukile, kuenda kakale ndeci oñuatisi yaye yalinga, pole, wakolelele calua kolohoka viokilu viokuatisa.−2 Olosoma 6:15–17.

9. Ndeci Yesu apita laco, momo lie tuakolelela koku popeliwa la Suku?

9 Yesu wakulihile ekuatiso litunda kovangelo eci owiñi umue woñualele ocingonja lolosipata kuenda lolombueti vocumbo co Gesemane. Eci Yesu apopisa Petulu hati osipata yitiuwiya vocilalo cayo, noke wosapuila hati nda cisukiliwa, Eye opondola okupinga ku Ise yaye oco otumise eci cipitahãla ‘ekui liolohoka kolohoka vivali.’ (Mateo 26:47, 52, 53) Nda tuakuata ocituwa cimuamue coku kolela kolohoka viokilu via Suku, tukakolelavo kokuaye. Upostolo Paulu wasoneha ndoco: “Ovina evi tu vi popela nye? Nda Suku o kasi letu helie o tu katukila?”−Va Roma 8:31.

10. Yehova unene waye oweca hẽ kulie?

10 Etu tukuete esunga lioku kolela ku Yehova oco atupopele. Eye wasiata okueca ekuatiso liaye liwa, ndomo mukasi ovituwa viaye ndeci−esunguluko, uloño, kuenda ocisola. (Yovi 37:23; Yeremiya 10:12) Ndaño casiata okuti pamue omunu oyengenga luhukui omo lioku sandiliya onganyu, Yehova opondola ‘oku votola omunu womboka, okuti osuke yikasi peyala’ kuenda ‘okuete epondolo lioku popela.’ (Osamo 113:5–7; Isaya 63:1) Ndeci okuti Maria ina ya Yesu, wombokele, colombolokele okuti u “Fu,” eca unene waye ocali komanu vana vosumbila kuenda wakemãlisa ava vonjuka.−Luka 1:46–53.

Yehova Ositulula Unene Waye Komanu Vaye

11. Unene we wa Suku va Isareli vaimbila uvangi kunyamo wo 1513 O.Y.?

11 Volonjanja vialitepa, Yehova walekisa unene waye komanu vaye. Yimue pokati kolonjanja viaco yapita Komunda Sinai kunyamo wo 1513 O.Y. vokuenda kunyamo waco va Isareli valimbuka uvangi wunene wa Suku. Ayambulo ekui alekisa unene weka lia Yehova okuti olosuku vio ko Egito visule. Pole, noke ovikomo viaco vialingiwavo poku yoka Okalunga Kakusuka kuendavo oku kunduiwa kuolohoka via Fareo kualekisa uvangi wunene wa Suku. Eci papita olosãi vitatu, kilu Liomunda Sinai, Yehova wavetiya va Isareli oco ‘valinge omanu vaye muẽle.’ Ovo, va tambulula hati: “Cosi Yehova a popia tu ci linga.” (Etundilo 19:5, 8) Lonjila eyi, Yehova omanu vaye wavalingila ocindekaise cimue ciletiwe cunene waye. Kuenje kuakala ovindindimo loviliakulo, kumue lolumbeta lua sika, kuenda Omunda Sinai yakala okutuima owisi umue ukoka usumba. Omanu, vatalamẽla ocipãla, omo liusumba. Pole, Mose wavasapuila okuti ocikomo eci nda civalongisa oku kuatela usumba Suku, okuti usumba wavavetiya okupokola kunene waye, momo Yehova eye lika Suku yocili.−Etundilo 19:16–19; 20:18–20.

12, 13. Ovitangi vie Eliya apita lavio okuti ovio viaecelela oku siapo upange waye, pole Yehova wokolisa hẽ ndati?

12 Noke lianyamo amue, koloneke via Eliya, Komunda Sinai kuatunda uvangi ukuavo walekisa unene wa Suku. uprofeto walimbukile unene wupange wa Suku. Vokuenda kuanyamo atatu lolosãi epandu, Suku “wayika ilu [NW]” omo lia va Isareli vatomba Suku. (2 Asapulo 7:13) Vokuenda kuotembo yekambo liovava, Eliya wanyua ovava atunda vocimbota colui Keriti, kuenje noke, watekuiwa locimbumba caenda loku wihã okulia lulela, kuenje kokuaye cakala ocikomo. Lopo handi, Yehova waeca ongusu ku Eliya oco apindule omõla u wocimbumba. Oku sulako, oseteko yimue yikoka usumba yatiamẽla koku fendela Suku Vomunda Karmeli, yondalu yatunda kilu kuenje yalia elisi ovilumba via Eliya. (1 Olosoma 17:4–24; 18:36–40) Ndaño lunene waco, handi lopo, Eliya weyukile usumba walua, kuenda wasumuile calua eci Isevele ayonguile oku uponda. (1 Olosoma 19:1–4) Eye watila vofeka, loku sima okuti upange waye wuprofeto wapua. Oco kakasumue vali Yehova wosanjuisa, kuenda wowiha unene ukola.

13 Ndaño Eliya wasalamẽle veleva, wamõla ocina cimue cikika usumba okuti cikuete olongusu vitatu vitatiwa la Yehova ndeci: Ofela yehunguhungu, ocilemawe, kuenda ondalu. Pole, eci Yehova avangula la Eliya, eye wotambulula ‘londaka yitito yaleñehako.’ Eye wowiha upange walua, kuenda wosapuila hati vofeka muakala eci cisoka 7.000 kafendeli va Yehova. (1 Olosoma 19:9–18) Nda tuasangiwa locitangi ndeci ca pita la Eliya, okuti tupua ekolelo kupange woku kunda, tukuete okupinga ku Yehova “unene wa piãla”−utupamisa, oco katukapue ongusu, kuenda oco tuamameko lokukunda olondaka viwa viusoma.−2 Va Korindo 4:7.

Unene wa Yehova Ulekisa Okuti Okatẽlisa Olohuminyo Viaye

14. Onduko Yehova yilomboloka nye, kuenda unene waye ulitava ndati londuko yaye?

14 Unene wa Yehova ulitavavo londuko yaye, kuenda utuala kokutẽlisa onjongole yaye. Onduko Yehova, yilomboloka okuti “Eye otẽlisa eci ayongola,” okusitulula okuti eye Otẽlisa olohuminyo viaye. Kakuli omunu laumue opondola okutateka olonjongole via Suku, kuenda ndaño muẽle vakualonamãlala kavapondola oku tateka oco olonjongole viaco kavikatẽlisiwe. Onjanja yimue Yesu wapopia lolondonge viaye hati, “la Suku ovina viosi vi tẽliwa.”−Mateo 19:26.

15. Avirahama la Sara vaivaluisiwa hẽ ndati okuti kakuli lacimue citokokiwa la Yehova?

15 Oco acilekise, Yehova walikuminyile Avikahama la Sara okuti omãla vavo vakalinga epata limue linene. Pole, ovo vapita anyamo valua okuti kavacitile omãla. Eci Yehova avasapuila hati ohuminyo yikatẽlisiwa, vakuka ale calua, kuenda Sara waliyola eye muẽle. Ndetambululo ungelo hati: “Kuli hẽ cimue okuti Yehova o ci tokoka?” (Efetikilo 12:1–3; 17:4–8; 18:10–14) Noke yovita vikuãla vianyamo, eci Mose alinga ohongele yofeka Vekango lia Moavi lepata lia Avirahama−eye wavaivaluisa hati, Suku ukuakutẽlisa olohuminyo viaye. Mose wapopia hati: “Ene amamiko lomuenyo, momo [Yehova] [NW] wa sola olosekulu viene loku nõla ombuto yavo, lomo eye muẽle a wupi ve Egito lunene waye wa lua; kuenje wa lupuisa kovaso yene apata o velipo kunene kuenda kongusu okuti o wiñisi ene vofeka yavo kuenje yi linga yene, ndeci ci kasi etaili.”−Esinumuilo 4:37, 38.

16. Momo lie va Sadukeo valikalela epinduko liomanu vafa?

16 Noke yovita vianyamo, Yesu wa vetela evelo va Sadukeo, omo ka va tavele kepinduko. Momo lie ka va tavelele kolohuminyo via Suku viokuti eye opondola okumãlako olofa? Yesu wa va sapuila hati: “Wa lueyi omo ka wa kulihili ovisonehua, ndaño unene wa Suku.” (Mateo 22:29) Embimbiliya li tu likuminya okuti, “vosi va kasi vayambo va[ka] yeva ondaka yaye, yu va[ka] tundamo.” (Yoano 5:27–29) Nda tuakuliha eci Embimbiliya lipopia catiamẽla kepinduko, tuka kolela kunene wa Suku wokuti eye okamãlako olofa. Suku “o[ka] takisa olumue okufa, momo Yehova [eye] wa [ci] popia.”−Isaya 25:8.

17. Kotembo yipi okuti oku kolela ku Yehova kuka kuata esilivilo lilikasi?

17 Ndopo, kovaso yoloneke kukeya otembo okuti vosi yetu tukasukila oku kolela kunene wa Suku uyovuila vonjila yimue yilikasi. Satana Eliapu okondumuhila omanu va Suku, momo vakasi soketi kavakuete eteyuilo. (Esekiele 38:14–16) Votembo eyi Suku okalekisa unene waye wavalapo oco atukuatise, kuenda omanu vosi vaka limbuka okuti, eye eye Yehova. (Esekiele 38:21–23) Omo liaco, yilo oyo otembo yoku vokiya ekolelo lietu ku Suku Wavelapo, kuenda ka tu ka kuati atatahãi okuti yilo hatemboko yohali.

18. (a) Ekuatiso lie tupondola okutambula koku sokolola kunene wa Yehova? (b) Epulilo lipi tuka tambulula kocipama cikuãimo?

18 Kakuli atatahãi, momo kuli ovovangi alua aecelela oku sokolola unene wa Yehova. Ndeci tu tala lutate ovopange aye, lumbombe wocili tukavetiyiwa oku sivaya Ululiki wetu Wavelapo kuenda tu ka eca olopandu, momo okuãi unene waye luloño wocili kuenda ocisola. Lalimue eteke tukuata usumba nda tuakolela muẽle Yehova ukualohoka. Ka tu kuata atatahãi, momo tuakolela kolohuminyo viaye. Ivaluka okuti tualulikiwa ndocisetahãi ca Suku. Pole, etu tukuetevo unene−ndaño usulila. Ndamupi hẽ tupondola oku setukula Ululiki wetu vokuenda kuovopange wunene wetu? Etambululo likaeciwa vocipama cikuãimo.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Ocili okuti ovina vikuavo vieca ocinyi ndeci, akala, ulela−kuenda olono vikuavo viocinyi−ongusu yaco yitunda kekumbi.

b Calitepa ceci okuti, eci omanu valilongisa lutate etenda limue linene litõtãla, valimbuka okuti likuete ongusu yimue yasoka 57 kolohuluwa vio TNT.

c Embimbiliya lipopia okuti kanyani waco u kasi ndocinyama cimue covusenge (kelimi lio Latin cilomboloka urus) [Bos primigenius]. Volohulukãi vivali vianyamo apita, ovinyama viaco evi viasangiwa ko Gália (okuti cilo ko França), kuenda Júlio César wasoneha uvangi watiamẽla kovinyama viaco hati: “Ovinyama evi uri, via tepuluka calua okuvisokisa lolonjamba, pole ekalo liavio, avala, kuenda kunene wavio, via setahãla vakanyani. Vikuete ongusu yavelapo, kuenda vilupuka calua: Ovio viponda cikale omanu ale ovinyama vi va vanjiliya.”

Otẽla hẽ Oku Tambulula Apulilo Alo?

• Ovina vialulikiwa vieca ndati uvangi unene wa Yehova?

• Olohoka vipi Yehova atuma oco apopele omanu vaye?

• Olonjanja vipi, Yehova alekisa unene waye?

• Ekolelo lie tukuete liokuti Yehova okatẽlisa olohuminyo viaye?

[Alitalatu kemẽla 20]

“Petuili ovaso kilu, vanji; [ovina evi] helie wa vi lulika?”

[Lines Ono yelitalatu]

[Alitalatu kemẽla 23]

Oku sokolola kovina vialingiwa lunene wa Yehova, civokiya ekolelo kolohuminyo viaye

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link