Oku Waya Ombuto Yocili Cusoma
“Omẽle imba ombuto yove, [toke k]oñolosi eka ka li ka lembuke.”−UKUNDI 11:6.
1. Akristão va litumbika ndati kupange woku waya ombuto oloneke vilo?
VOCISOKO ca va Heveru kosimbu, okulima kua kuatele esilivilo liocili. Eli olio esunga Yesu, eci a kala palo posi ndomunu ukuetimba liositu, haeye wa kala otembo yalua Kofeka Yohuminyo, a kongelela valusapo aye olondaka vialua viatiamẽla koku lima. Ndeci, eye wa sokisa upange woku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku, loku waya ombuto. (Mateo 13:1–9,18–23; Luka 8:5–15) Toke kotembo yilo, tukale vakuakulima ale sio, upange woku waya ombuto yespiritu owo wavelapo vali calua Akristão vakuete oku linga.
2. Upange wetu woku kunda ukuete esilivilo lipi, kuenda nye cikasi loku lingiwa oco upange waco wamameko?
2 Esumuluho limue liavelapo, oku kuata onepa kupange woku waya ombuto yocili Cembimbiliya koloneke vilo viasulako. Kelivulu lia Va Roma 10:14,15, tusangako esilivilo liupange owu, eci tu tangako ndoco: “Va yeva ndati nda lu o kunda sio? Va kunda ndati nda ka va tumiwile? Ndeci ca sonehiwa okuti, Olomãi viava va sapula ondaka yiwa haiyo yombembua, via posoka nye!” Lalimue eteke ca sukilile vali enene oku likolisilako capiãla oku tẽlisa ocikundi Suku a tuiha, ndoloneke vilo. Omo liaco, Olombangi via Yehova vikasi loku likolisilako kupange woku panga lokuava Ambimbiliya kuenda elomboloko Liembimbiliya, kueci cisoka 340 kalimi. Oco alivulu aco apangiwe, kuli eci cipitahãla 18.000 ya vamanji valieca olumue vakasi oku talavaya kolofiliale visangiwa kolofeka viñi viñi. Kuenda etendelo lipanda kueci cisoka olohuluwa epandu Kolombangi via Yehova, via litumbika kupange wokuava alivulu oco alombolola eci ci sangiwa Vembimbiliya koluali luosi.
3. Nye cikasi loku lingiwa omo lioku wayiwa kuombuto yocili Cusoma?
3 Apako api akasi lokuimila kupange owu watila ndeti? Ndeci ca pita kotembo Yakristão vatete, cimuamue haicovo cikasi loku pita koloneke vilo okuti omanu valua vakasi loku tava kocili. (Ovilinga 2:41,46,47) Pole, cavelapo vali okuti oku kuata etendelo lialua liakundi vusoma va papatisiwa ndopo cisule, ceci okuti, uvangi waco owu u kuatisa oco onduko ya Yehova yisivayiwe, kuenda oco Yehova a kemãlisiwe okuti eye lika Suku yocili. (Mateo 6:9) Handi vali, ukulihiso Wondaka ya Suku u kasi loku kuatisa omanu valua oku pongolola ovimuenyo viavo oco vapondole oku popeliwa.−Ovilinga 13:47.
4. Esakalalo lipi ovapostolo va lekisa komanu vakundila olondaka viwa?
4 Ovapostolo va limbokaile esilivilo liolondaka viwa koku popela ovimuenyo, omo liaco, va lekisa onjongole yocili komanu vana ovo va kala loku kundila. Eci cilimbukiwila kolondaka viupostolo Paulu wa soneha ndoco: “Oku vu sola ciwa, tua sanjuka oku wihi ondaka yiwa ya Suku, puãi hayoko lika, lovimuenyo vietu le, omo wa soliwa letu.” (1 Va Tesalonike 2:8) Poku lekisa onjongole yocili komanu, Paulu kumue lovapostolo vakuavo, va kuama ongangu ya Yesu kuenda yovangelo vakasi kilu okuti vakongeliwavo vupange owu woku popela ovimuenyo. Tu konomuisi ocikele cavelapo colonalavayi evi via Suku vi kasi kilu, catiamẽla koku waya ombuto yocili Cusoma, kuenda tu tali ndomo ongangu yavo yi tu vetiya oco tu tẽlisevo ocikele cetu.
Yesu−Uwayi Wombuto Yocili Cusoma
5. Eci Yesu a kala palo posi, upange upi eye apitisile vali enene kovaso?
5 Omo okuti Yesu wa kala omunu umue walipua, wa kala lunene wokueca eteku kuenda ovina viñi viñi vikuavo komanu vokoloneke viaye. Ndeci eye nda wa tẽla oku tetulula oku lueya kualua kuatiamẽlele kuloño woku sakula kotembo yaye, kuenda nda wa tẽlavo okuamisako ukulihiso womanu kueci catiamẽla kovoloño añi añi akuavo. Pole, eye eci a fetika upange waye haeco a lombolola hati, ocikele caye oku kunda olondaka viwa. (Luka 4:17–21) Eci Yesu a kala loku panda kesulilo liupange waye woku kunda, wa popia hati: “Eci oco nda citiwila, haico ndeyilila voluali, okuti, njimbila Ocili uvangi.” (Yoano 18:37) Omo liaco, eye wa litumbikile kupange woku waya ombuto yocili Cusoma. Yesu wa velisilepo vali upange woku longisa omanu vokoloneke viaye eci catiamẽla ku Suku kuenda kocipango Caye, okuti ovina vikuavo cisule−Va Roma 11:33–36.
6, 7. (a) Ohuminyo yipi yi vetiya Yesu alinga eci kaendele handi kilu, kuenda eye okasi loku yi tẽlisa ndati? (b) Ongangu Yesu alekisa kupange woku kunda, yu ku vetiya oku linga nye?
6 Yesu wa litukula eye muẽle hati, Uwayi Wombuto yocili Cusoma. (Yoano 4:35–38) Eye wa waya ombuto yolondaka viwa olonjanja viosi a sangaile epuluvi. Ndaño muẽle ceci a kala loku fila kuti, lopo, wa sandeka olondaka viwa viatiamẽla kofeka yelau yalaika okuiya. (Luka 23:43) Pole, onjongole yaye yokuti olondaka viwa vi kundiwa ka yasulilile koku fila kuaye kuti. Eci handi kaendele kilu, eye wa eca ocikundi kolondonge viaye oco viamameko loku waya ombuto yocili Cusoma, kuenda coku longisa omanu oco va linge olondonge. Noke Yesu wa linga ohuminyo yimue yi vetiya. Eye wa popia hati: “Ame ñasi lene kumue oloneke viosi toke kesulilo lioluali.”−Mateo 28:19,20.
7 Lolondaka evi, Yesu wa likuminya oku kuatisa loku songola upange woku kunda olondaka viwa “oloneke viosi toke kesulilo lioluali.” Toke kulo koloneke vietu, Yesu haimo akasilili oku amamako loku eca ekuatiso liaye kupange woku kunda. Eye, eye Usongui wetu wa kundikiwa ocikele coku waya ombuto yocili Cusoma. (Mateo 23:10) Omo okuti eye Utue wekongelo Liakristão, Yesu, eye okuete ocikele kovaso a Yehova coku tẽlisa upange woku kunda koluali luosi.−Va Efeso 1:22,23; Va Kolosai 1:18.
Ovangelo Vasapula Olondaka Viwa
8, 9. (a) Ovangelo vasiata oku lekisa ndati onjongole yocili kueci cikasi loku pita pokati komanu? (b) Ndamupi cipopiwa okuti etu tua linga ndocitalukilo kovaso ovangelo?
8 Eci Yehova a lulika oluali, ovangelo ‘va imbila pamosi, lomãla vosi va Suku voluila onjolela.’ (Yovi 38:4–7) Tunde kotembo oyo toke cilo, ovangelo vo kilu va sole oku lekisa onjongole yocili kueci ci kasi loku pita pokati komanu. Yehova wa siata oku tuma ovangelo vaye oco va yevalise komanu asapulo ondaka ya Suku. (Osamo 103:20) Capiãla vali enene kueci catiamẽla koku sandeka olondaka viwa koloneke vilo tukasi ndeti. Vesituluilo liaeciwa kupostolo Yoano, eye wa mõla “ungelo. Wa kala loku palala vokati kilu. Wambata esapulo liwa liotembo ka yi pui oku sapula komanu va tunga kilu lieve, lo kolofeka viosi, lo kapata osi, lo ku vakualimi aiñi aiñi osi, lo komanu vosi. Wa popia lolukandi hati, Sumbili Suku. U wihi ulamba, momo owola yaye yoku tetulula yeya.”−Esituluilo 14:6,7.
9 Catiamẽla kovangelo Embimbiliya lipopia okuti,“ aspiritu vakuakuvumba va tumiwila oku vumba ava va [ka] piñala eyovo.” (Va Heveru 1:14) Osimbu ovangelo vakasi loku tẽlisa ocikele cavo lonjongole yocili, ovo vakuete epuluvi lioku tu tala loku talavo upange wetu ndomo ukasi lokuenda. Tukasi ndomanu valonda kembumba pocila colomapalo okuti valetiwe la vosi, cimuamue haico lupange wetu tu kasi loku linga uletiwe lava vakasi kilu. (1 Va Korindo 4:9) Hesanjukuolio tukuete omo lioku kuliha okuti upange wetu woku waya ombuto yocili Cusoma ka tukasi loku wu linga likalietu, kuenda eci, ci tu vetiya oku u linga lonjongole yocili!
Etu TutẽLisa Ocikele Cetu Lonjongole Yocili
10. Evetiyo lisangiwa kelivulu Liukundi 11:6, citava ndati oku litiamisila kupange wetu woku kunda?
10 Momo lie Yesu kumue lovangelo va lekisila onjongole yocili kupange wetu woku kunda? Yesu waeca limue esunga eci a popia hati: “Mopia lene siti, Haico pokati kovangelo va Suku pa kala onjolela eci ukuakandu umuamue a likekembela akandu aye.” (Luka 15:10) Etu tu kuetevo onjongole yimuamue lomanu. Omo liaco, tu linga cosi tupondola oco tu waye ombuto yocili Cusoma kolonepa viosi. Olondaka visangiwa kelivulu Liukundi 11:6, citava okuti vitiamisiwila kupange wetu woku kunda. Kelivulu liaco eli, Embimbiliya li tu vetiya ndoco: “Omẽle imba ombuto yove, oñolosi eka ka li ka lembuke; momo kua kulihile nda ombuto ye nda ombuto ye yima ciwa, nda yeyi nda yoyo, ale nda viosi vieca ciwa.” Ocili okuti, pokati komanu vosi va tava kondaka yetu, citava okuti pa kala ovita ale olohulukãi viava okuti ka va tava kondaka tu kundila. Pole, ndeci ovangelo, etu tusanjuka calua ndaño muẽle “ukuakandu umuamue” lika o tava kondaka yepopelo.
11. Alivulu alombolola eci cikasi Vembimbiliya apondola okueca olonima vipi?
11 Vupange woku kunda olondaka viwa muakongela ovina vialua. Limue ekuatiso liavelapo kupange owu, alivulu a situlula eci cikasi Vembimbiliya a siata oku aviwa Lolombangi via Yehova. Konepa yikuavo, alivulu aeco akasi ndombuto yi waviwa kolonepa viosi. Etu ka tua kulihile oku alivulu aeco a kaeca olonima viwa. Olonjanja vimue eci tueca elivulu komunu umue, li pita povaka alua noke oco lika tangiwa la umue. Yesu kumue lovangelo ci tava okuti ovo va songola cosi oco olondigesunga vi kuatisiwe. Kulihisa ovolandu amue alekisa ndomo Yehova a tẽla oku kuatisa oku nena asumuluho a komohisa lalivulu aeciwa komanu.
Upange Wa Suku Yocili
12. Orevista yimue yosimbu ya kuatisa ndati epata limue oku kuliha Yehova?
12 Kunyamo wo 1953 Robert la Lila, kuenda omãla vavo vatunda volupale lumue lunene, kuenje vailukila vocitaka cimue cosimbu kimbo limue lio ko Pennsylvania, ko U.S.A. Noke yokatembo kamue eci valukila kimbo liaco, Robert wa sokiya oku tunga olete vemehi liosikata yokuiñila vonjo. Noke yoku tukulako avaya amue, eye wa limbuka okuti konyima yocimano, olomuku via tutilako olopapelo vimue vianyanyoha, kumue lovipeta violongupa kuenda ovinene vikuavo. Pokati kovinene viaco, pakala o revista yatukowalue hati, A Idade de Ouro, okuti otembo yilo yitukuiwa hati, o Despertai!. Kuenje vo revista yaco eyi, Robert wa sangamo ocipama cimue covetiya vali enene catiamẽla koku tekula omãla. Eye wa vetiyiwa calua lalomboluilo asunguluka a tanga vorevista yaco eyi yi situlula eci catiamẽla Kembimbiliya, kuenje wa sapuilako Lila hati, etu te tualikongela ketavo lio revista eyi, A Idade de Ouro.” Noke yolosemana vimue, Olombangi via Yehova via veta kepito liavo, pole Robert wa va sapuila hati, eye kumue lepata liaye va yongola lika oku tiamẽla “ketavo lio A Idade de Ouro.” Olombangi via Yehova viosapuila hati, A Idade de Ouro kaliye yikuete onduko yikuavo yitukuiwa hati, o Despertai! Kuenje, Robert la Lila va fetika oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi via Yehova olonjanja viosi, noke veya oku papatisiwa. Ovo noke, veya oku wayavo ombuto yocili Cusoma komãla vavo, kuenje vongula apako alua awa. Kaliye, cipitahãla 20 komanu vakuepata eli, oku kongelamo omãla epanduvali va Robert la Lila, vosi yavo va papatisiwa, kuenda valinga olonalavayi via Yehova Suku.
13. Nye ca vetiya ulume umue lukãi waye kofeka yo Portu Riku, oku lekisa onjongole Kembimbiliya?
13 Vokuenda 40 kanyamo, William lukãi waye Ada, vakasi vofeka yo Portu Riku, ka va lekisile onjongole layemue yoku lilongisa Embimbiliya. Olonjanja viosi eci Olombangi via Yehova via vetaile kepito liavo, ovo vaendaenda loku likembisa ndu okuti ka va kasi konjo. Eteke limue, William, wa ka nyulile vovenda yimue va landisa ovina via nyõleha ale, oco a lande cimue a sukilile coku semulula onjo yaye. Eci eye a kala loku tunda vovenda yaco, wa mõla elivulu limue liyeluluka likasi vocikasia cimue covinene. Lia kala elivulu limue lia sandekiwa Lolombangi via Yehova kunyamo wo 1940, likuete osapi yi tukuiwa hati, Religião. William wa ambata elivulu liaco toke konjo, kuenje cosanjuisa calua eci a tangamo catiamẽla koku litepa kukasi pokati ketavo liesanda leli liocili. Eci Olombangi via Yehova via va pasuisa onjanja yikuavo, William la Ada va yevelela ondaka va va kundila lesanju liocili, kuenje olombangi via Yehova via fetika oku va longisa Embimbiliya. Noke eci papita olosãi vimue, ovo va papatisiwa Kohongele yimue yakongelo Olofeka Viosi yatukuiwa hati, Ocipango ca Suku, kunyamo wo 1958. Okupisa opo ovo vakuatisa eci cipitahãla 50 komanu oku likongela kongongela Yakristão.
14. Ndomo calekisiwa lulandu umue ekuatiso lipi alivulu etu asitulula eci cikasi Vembimbiliya apondola okueca?
14 Karl wakuata ño 11 kanyamo, watemẽle calua. Eye wa kuata ocituwa coku lihoyisa la vakuavo. Isiaye, umue ukundi wetavo lio Metodista lio ko Alemanya, wolongisa okuti, omanu vavi noke yokufa, va ka imbiwa vondalu yifelu. Omo liaco, Karl wa kuatele usumba walua londalu yifelu. Eteke limue kunyamo wo 1917, Karl wa mõla opapelo yimue yasonehiwa ya kala posi, noke wa yi nõla. Eci a fetika oku yi tanga ovaso aye haico a lupukila kepulilo liokuti: “Ifelu nye?” Opapelo liaco lia kala elaleko liohundo yowiñi yakala losapi yatukuiwa hati: Ifelu, yasokiyiwile la Vakuakulilongisa Embimbiliya okuti otembo yilo vakulihiwa londuko Yolombangi via Yehova. Eci papita unyamo umosi, noke yoku lilongisa Embimbiliya olonjanja vialua, Karl wa papatisiwa, kuenje weya oku tiamẽla kocisoko ca Vakuakulilongisa Embimbiliya. Kunyamo wo 1925, eye wa lalekiwa oco a talavaye ko Filiale yimue Yolombangi via Yehova, oku akasi toke etaili. Upange waco owu Wukristão wa tẽlisa ale eci cisoka akui ecelãla kanyamo, wa fetika lopapelo yimue yasonehiwa ya sangiwa vonjila.
15. Yehova opondola oku linga nye, nda oyongola?
15 Ocili okuti, omanu ka va tẽla oku tepisa ndamupi kuenda toke pi vulandu waco owu mua kongelavo upange wovangelo. Pole, lalimue eteke ka tu ka kuati atatahãi vokuti Yesu kumue lovangelo vakuete ocikele cavelapo kokuendisa upange woku kunda, okuti Yehova opondola oku songuila ovina ndomo eye a yongola. Ovolandu atukuiwa ndeti kuenda akuavo alisetahãla, alekisa uwa alivulu etu apondola oku linga eci a tunda povaka etu.
Tuakundikiwa Ukuasi
16. Nye tupondola oku lilongisa kolondaka visangiwa kelivulu lia 2 Va Korindo 4:7?
16 Upostolo Paulu wa tukula eci catiamẽla ‘kukuasi tukasi lawo volombia viotuma.’ Ukuasi waco owu ocikele cupange woku kunda tua tumiwa la Suku, kuenda olombia viotuma vilomboloka omanu Yehova aeha ukuasi waco. Omo okuti omanu vaco kavalipuile kuenda ka va kuete epondolo, Paulu covetiya oku popia hati, esunga lieci va tambuila ocikele eci, ceci okuti ‘unene wa piãla u kala wa Suku, hawetuko.’ (2 Va Korindo 4:7) Oco muẽle, etu citava okuti tu lavoka okuti Yehova otuiha unene tusukila oco tuloñolohe koku tẽlisa upange eye a tu kundika.
17. Etu tua kua ku waya ombuto yocili Cusoma ocituwa cipi tupondola oku sanga, pole ndaño ndoco momo lie tusukilila oku lekisa utima wasunguluka?
17 Olonjanja vialua okuti tusukila oku likolisilako cocili. Pamue kacalelukile oku talavaya vovikanjo vimue. Kuli ovikanjo vimue okuti onepa yalua yomanu ka valekisa onjongole layimue, kuenda vakuavo vatema calua. Ndaño loku likolisilako cocili, vovikanjo viaco ka mu sangiwa layumue olekisa onjomgole. Pole, oku likolisilako kuaco kukuete esilivilo, momo omuenyo womanu valua ukasi kohele. Ivaluka okuti, ombuto ove okasi loku waya yipondola oku sanjuisa omanu cilo muẽle, osimbu valavoka oku kuata omuenyo wenda hu kovaso. Olonjanja vialua okuti olondaka Viosamo 126:6, vi sole oku muiwa okuti viocili, via popia hati: “U enda kepia lokahumba kombuto loku lila o tiuka lonjolela lovitungu viaye.”
18. Tupondola ndati oku lava ciwa upange wetu woku kunda, kuenda momo lie?
18 Kapuluvi osi asunguluka tuwayi ombuto yocili Cusoma locali calua. Lalimue eteke ka tu ka ivaliko okuti ndaño etu tua kua ku waya ombuto kuenda tu yitapela, Yehova eye oyikulisa. (1 Va Korindo 3:6,7) Handi vali, ndeci Yesu kumue lovangelo va tẽlisa onepa yavo kupange owu, Yehova okevelela okuti etu tu tẽlisavo ciwa ocikundi cetu kupange woku kunda. (2 Timoteo 4:5) Tu tati ciwa upange wetu woku longisa loku lekisa ovituwa kuenda onjongole yocili kupange woku kunda. Momo lie? Paulu waeca etambululo hati: “Nda o ci linga, o lipopela ove muẽle, [kuenda] o popelavo ava va ku yeva.”−1 Timoteo 4:16.
Nye Tu Lilongisa?
• Ndamupi upange wetu woku waya ombuto ukasi loku eca apako awa?
• Yesu Kristu kumue lovangelo vakongeliwa ndati vupange woku kunda oloneke vilo?
• Momo lie tukuetele oku kala vakuacali koku waya ombuto yocili Cusoma?
• Kupange wetu woku kunda eci tusanga omanu okuti ka valekisa onjongole, ale vatema, nye ci sukila oku tu vetiya oco tupandikise?
[Elitalatu kemela 25]
Ndeci cakala kotembo ya va Isareli, Akristão oloneke vilo vakasi loku waya ombuto yocili Cusoma locali cocili
[Elitalatu kemela 26]
Olombangi via Yehova, vipanga kuenda viava alivulu añi añi alombolola Embimbiliya kueci cisoka 340 kalimi