Oku Suisapo Ovihandeleko vi Kola ci Nena Esivayo ku Yehova
“Ndu kemanya lolopandu.”—OSAMO 69:30.
1. (a) Momo lie Yehova a sesamẽlela esivayo? (b) Ndamupi tu pondola oku u sivaya lolopandu vietu?
YEHOVA Ululiki eye Suku wa velapo Voluali luosi haeye Ukuonene wosi. Eye, o sesamẽla oku sivayiwa omo lionduko yaye kuenda ocipango caye. Oku sivaya Yehova ci lomboloka oku u kapako kuenda oku u sivaya lolondaka kumue lovilinga vietu. Poku ci linga “lolopandu” viocili, ci sukila okuti, olonjanja viosi tu u sivaya omo liovina viwa a kasi loku tu lingila cilo, kuenda evi aka tu lingila kovaso. Tu sukila oku lekisa ocituwa ci sangiwa kelivulu Liesituluilo 4:11, oku ovilulikilo viespiritu oko kilu via popia hati: “A Ñala yetu [Yehova] a Suku yetu, wa posokela oku muisua ulamba lesumbilo lunene. Momo ove wa sovola ovina viosi. Vi kasilili ocipango cove, haico via lulikiwa laco.” Ndamupi tu pondola oku sivaya Yehova? Tu pondola oku ci linga poku lilongisa eci catiamẽla kokuaye, kuenda oku linga eci eye a yongola kokuetu. Tu sukila oku kuata ocituwa cimuamue ndeci cukualosamo poku popia hati: “Ndongise oku linga ocipango cove momo ove Suku yange.”—Osamo 143:10.
2. Ndamupi Yehova a siata oku tata vana vo sivaya, kuenda ava ka vo sivaya?
2 Yehova o sole calua ava vo sivaya. Eli olio esunga lieci eye a ‘ecela onima kuava vo sanda.’ (Va Heveru 11:6) Asumũlũho aco hẽ api? Yesu wa likutilila ku Isiaye wokilu poku popia hati: “Omuenyo ko pui wowu, oku ku kũlĩha, ove lika vu Suku yocili, loku kũlĩhavo Yesu Kristu, u [Yehova a] tuma.” (Yoano 17:3) Ocili okuti, vosi va ‘sivaya Yehova lolopandu viocili,’ vaka “piñala ofeka, [kuenda vaka] tungamo oloneke ka vi pui.” (Osamo 37:29) Handi vali, “komunu ũvi ka kuli onima.” (Olosapo 24:20) Pole, koloneke vilo via sulako, tu sukila oku sivaya Yehova, momo ndopo oka kundula oluali lulo lũvi kumue lolondingaĩvi. Kuenje, oka yovola vakuesunga, ndomo Embimbiliya li lungula hati: “Oluali lu takata loñeyi yaluo, puãi u o lingainga ocipango ca Suku o kala oloneke ka vi pui.”—1 Yoano 2:17; Olosapo 2:21, 22.
3. Momo lie tu sukilila oku yevelela lutate elivulu lia Malakiya?
3 Ocipango ca Yehova ci sangiwa Vembimbiliya, momo “Ovisonehua vi kola viosi ovitumasuku.” (2 Timoteo 3:16) Ondaka ya Suku, yi kuete asapulo alua a lekisa ndomo Yehova a sumũlũisa vana vo sivaya, kuenda eci ci pita la vana ka vo sivaya. Umue ulandu pokati ka valua u lekisa ovitangi va Isareli va pita lavio koloneke viuprofeto Malakiya. Kunyamo wo 443 K.Y., eci Nehemiya a kala ombiali kofeka yo Yuda, Malakiya wa soneha elivulu eli li kuete onduko yaye. Elivulu liaco, li kuete asapulo kuenda ovitumasuku ‘vielungulo kokuetu tu kasi koloneke via sulako violuali lulo.’ (1 Va Korindo 10:11) Oku yevelela lutate kolondaka viuprofeto Malakiya ci pondola oku tu kuatisa oco tu liangiliyile ‘eteke linene lia Yehova, hailio li linga usumba,’ eci Eye aka kundula oluali lulo lũvi.—Malakiya 4:5.
4. Atosi api epandu tu sukila oku konomuisa lutate kelivulu lia Malakiya kocipama catete?
4 Tunde eci elivulu lia Malakiya lia sonehiwa papita ale ci pitahãla 2.400 kanyamo. Oco hẽ ndamupi elivulu liaco li pondola oku tu kuatisa kulo kocita 21, oco tu li pongiyile eteke linene lia Yehova, hailio li linga usumba? Kocipama catete tu sangako atosi epandu a kuete esilivilo liocili lioku sivaya Yehova lolopandu viocili osimbu tu taviwa laye kuenda oku kuata omuenyo ko pui: (1) Yehova o sole omanu vaye. (2) Tu sukila oku lekisa esumbilo kovina vi kola. (3) Yehova o kevelela okuti, tu wiha ovina vietu via velapo. (4) Efendelo liocili ka li lingiwa loku vetiyiwa locipululu, puãi li lingiwa locisola cina okuti, ka ci lisokolola lika oco muẽle. (5) Oku lingila Suku upange u taviwa laye, hekisikako lia tĩla. (6) Omunu lomunu pokati ketu, oka lilombolola eye muẽle kovaso a Suku. Kaliye, tu konomuisi atosi a tukuiwa ndeti, osimbu tu kũlĩhĩsa lutate ocipama catete pokati kovipama vitatu vielivulu lia Malakiya.
Yehova o Sole Omanu Vaye
5, 6. (a) Momo lie Yehova a lekisila ocisola ku Yakoba? (b) Nda tua kuata ekolelo ndeli lia Yakoba, nye tu pondola oku lavoka?
5 Ocisola ca Yehova ca lekisiwa vovinimbu viatete kelivulu lia Malakiya. Elivulu lia Malakiya li fetika lolondaka viokuti: “Owanji wondaka ya Yehova weya ku Isareli.” Kuenje, Suku wa popia hati: “Ndo soli,” kuenda, vovinimbu vimuamue Yehova wa popiavo hati: ‘Ndi sole Yakoba.’ Yakoba wa kala ulume umue ukuekolelo wa soliwile calua la Yehova. Vokuenda kuotembo, Yehova onduko ya Yakoba weya oku yi pongolola hati, Isareli, una weya oku linga kukululu yepata lia va Isareli. Eye wa lukiwa onduko eyi, momo wa kala ulume umue ukuekolelo una Yehova a solele calua. Va Isareli vana okuti va lekisa ocituwa ndeci ca Yakoba coku sumbila Yehova, veyavo oku soliwa Laye.—Malakiya 1:1, 2.
6 Nda tua lekisa ocisola ku Yehova, lesunguluko liocili okuti tu lekisa ukamba wocili komanu vaye, ci tava okuti tu lembelekiwa lolondaka vi sangiwa kelivulu lia 1 Samuele 12:22, vi popia hati: “Yehova ka yanduluka omanu vaye omo onduko yaye yi kola.” Ocili okuti, Yehova o sole omanu vaye, kuenda o va sumũlũisa lomuenyo ko pui. Omo liaco, tu tanga hati: ‘Kolela Yehova, linga esunga, oco o tumale hũ vofeka, kuenje o koka. Sanjukila Yehova, kuenje eye o ku ĩha evi vi yongola utima wove.’ (Osamo 37:3, 4) Voku sola kuetu Yehova, mua kongela etosi liavali li sangiwa kelivulu lia Malakiya kocipama catete.
Lekisa Esumbilo Kovina vi Kola
7. Momo lie Yehova a suvukilile Esau?
7 Ndomo ca sonehiwa kelivulu lia Malakiya 1:2, 3, noke Yehova wa popia hati: “Nda sola Yakoba, puãi nda suvuka Esau.” Momo lie? Momo okuti, Yakoba wa sivaya Yehova, pole manjaye Esau hacoko a linga. Esau wa tukuiwilevo hati Edome. Kelivulu lia Malakiya 1:4, ofeka yo Edome ya tukuiwa hati, ofeka yolondingaĩvi, kuenda omanu vaco ka va sungulukile. Onduko Edome, (yi lomboloka cimue “ci Kusuka”), ya eciwa ku Esau omo lioku landisa unuñulu waye ku Yakoba, oku u tolokala lokambelela kamue ka kusuka. Elivulu Liefetikilo 25:34, li popia hati: ‘Esau wa sepula unuñulu waye.’ Upostolo Paulu, poku tukula Esau, wa lungula vamanji oco va lunguke poku popia hati: ‘Lavululi sanga umue o linga ukuokahonga, pamue ukuetombo liovina vi kola, ndeci Esau, u wa landisila unuñulu waye poku lia onjanja yimuamue.’—Va Heveru 12:14-16.
8. Momo lie upostolo Paulu a sokisila ovilinga via Esau lukahonga?
8 Momo lie upostolo Paulu a sokisila ovilinga via Esau lukahonga? Momo, oku kuata ovisimĩlo ndevi via Esau, ci tuala koku tomba ovina vi kola. Ocituwa caco, ci pondola oku sulila voku linga ekandu linene, ndeci ukahonga. Omo liaco, ciwa okuti tu lipula etu muẽle ndoco: ‘Anga hẽ, olonjanja vimue nda siata oku seteka oku tolokala ocipiñalo cange comuenyo ko pui locina cimue ci pita ño ombamba ndelonga liombelela yohale? Anga hẽ, olonjanja vimue nda siata oku sepula ovina vi kola? Esau wa kuatele onjanga yalua yoku tẽlisa onjongole yaye yoketimba. Eye wa popia la Yakoba hati: “[Yayulako,] nyiheko kamue okambelela aka ka kusuka.” (Efetikilo 25:30) Ci sumuisa calua, omo okuti, vamue vamanjetu va siatavo oku popia hati: “Yayulako! Nye o talamelẽla olohuela vimue via sumbiwa?” Onjongole yoku tẽlisa oloñeyi viavo vioketimba ndeci ukahonga, okuti ka va kũlĩhĩsa vali ovitangi viyililako, oyo ya linga ombelela yavo yohale.
9. Ndamupi tu pondola oku lekisa esumbilo liocili ku Yehova?
9 Lalimue eteke ka tuka sepuli ovina vi kola, poku siapo oku tava kelungulo lioku likala oku linga akutisasõi, loku pandikisa, kuenda oku eca esilivilo kocipiñalo cetu cespiritu. Ka tuka lingi nda Esau, pole, tu sukila oku kuata ekolelo ndeli lia Yakoba poku amamako loku fendela Suku, kuenda, oku lekisa esumbilo liocili kovina vi kola. Eci hẽ tu ci linga ndati? Tu ci linga poku pokola kovihandeleko via Yehova. Omo liaco, eci ci tu tuala ketosi liatatu lia tukuiwa kelivulu lia Malakiya kocipama catete. Etosi liaco hẽ lipi?
Tueci ku Yehova Ovina Via Velapo
10. Ndamupi ovitunda via enda loku pembula omesa ya Yehova?
10 Ocili okuti, ovitunda vioko Yuda vina via kala loku talavaya vonembele ko Yerusalãi vokuenda kuotembo yuprofeto Malakiya, ka via ecale ovilumba via velapo ku Yehova. Kelivulu lia Malakiya 1:6-8, tu tangako hati: “Omõla o sumbila so yaye, haico ukuenje [o sumbila] cime caye. Oco, nda ndinjali esumbilo liaco li kasi pi? Nda ndicime usumba va ñuetele u kasi pi? Oco Yehova Ukualohoka a popia lene, avitunda, haene wa pembuli onduko yange.” Ovitunda via pula hati: “Tua pembula ndati onduko yove?” Kuenje, Yehova wa tambulula hati: “Wa lumbili kutala wange ombolo ya vĩha.” Noke ovitunda via pula vali hati: “Tua yi vĩhĩsa ndati?” Yehova wa va tambulula hati: “Wa simi okuti ka ci lingi cimue oku pembula omesa ya Yehova.” Ocili okuti, ovitunda evi otembo yosi via enda loku pembula omesa ya Yehova poku eca ovilumba viovinyama violomeke, vialemãla levi vivela, loku popia hati, ‘kacĩvĩko.’
11. (a) Nye Yehova a popia catiamẽla kovilumba ka via sungulukile? (b) Ndamupi omanu vosi va kuatelevo ekandu?
11 Omo liaco, Yehova wa va lomboluila eci catiamẽla kovilumba viaco ka via sungulukile poku va sapuila hati: “Handi ka vi eci ku soma yene! Nda eye o vi sanjukila, pamue nda o vu tava!” Ocili okuti, soma yavo nda ka sanjukilile ombanjaile yaco. Kuenje, Yehova Soma Yinene, haeye Ukuonenewosi, ka tavelevo ovilumba vialemãla. Ovitunda havioko lika via kala lekandu. Ocili okuti, ovio, via kala loku pembula onduko yinene okuti Yehova, poku eca kokuaye ovilumba viovinyama vivela. Anga hẽ omanu vosi ka va kuatele ekandu? Ovo va kuatelevo ekandu. Ovo va enda loku nõla ovinyama violomeke, vialemãla, levi vivela okuti ovio va enda loku eca ndovilumba kovitunda. Hekandukuolio ovo va kuata!
12. Ndamupi tu kuatisiwa oku eca ovilumba viwa ku Yehova?
12 Oku eca ovina vietu via velapo ku Yehova, oyo onjila yoku lekisa okuti, tu u kuetele ocisola. (Mateo 22:37, 38) Ca litepa lovitunda via sinile vio koloneke viuprofeto Malakiya ceci okuti, ocisoko ca Yehova ca siata oku tu longisa eci ci sangiwa Vembimbiliya oco ci tu kuatise oku sivaya Yehova poku suisapo ovihandeleko Viaye. Kueci catiamẽla konepa eyi, kuli etosi liakuãla lia tukuiwa kocipama catete celivulu lia Malakiya, okuti li kuete esilivilo liocili.
Efendelo Liocili li Vetiyiwa Locisola Pole ka li Vetiyiwa Locipululu
13. Nye ovitunda via linga ci lekisa okuti via vetiyiwile locipululu?
13 Ovitunda vio koloneke via Malakiya, via kala loloñeyi vĩvi, ka via kale locisola, pole, via kala locipululu colombongo. Tua ci kũlĩha hẽ ndati? Kelivulu lia Malakiya 1:10, tu tangako hati: “Nda pokati kene pa kaile umue o kuata utoi [woku] yila apito ange, okuti ko siakãli vali olivova ondalu yokutala wange, nda hĩse! Sio sanjukilili, kuenje si tambula povaka ene ocilumba. Oco ca popia Yehova Ukualohoka.” Ocili okuti, ovitunda viaco vina, haivio via kala vakuacipululu, via enda loku pinga olombongo poku linga ovopange vonembele, va enda oku pinga olombongo omo lioku yika apito kuenda omo lioku siakãla ondalu kutala. Ci kuete esunga, okuti Yehova ka sanjukilile oku tambula povaka avo ovilumba.
14. Momo lie tu ponduila oku popia okuti Olombangi via Yehova vi vetiyiwa locisola?
14 Ocipululu kuenda oloñeyi vĩvi viovitunda vioko Yerusalãi yosimbu, vi tu ivaluisa ciwa eci ondaka ya Suku yi popia okuti vakuacipululu, ka vaka iñila vusoma wa Suku. (1 Va Korindo 6:9, 10) Ocili okuti, oku sokolola ndomo ovitunda via enda loku vumba locipululu, ku tu vetiya oku eca esilivilo lia velapo kupange woku kunda u kasi loku lingiwa Lolombangi via Yehova. Upange wetu, tu u linga lonjongole yetu muẽle, lomue o tu sindiliya, kuenda ka tu pingi lacimue omo liupange wetu. Omo liaco, “etu ka tua sokele la va lua [va] fũla fũla [olombongo] londaka ya Suku.” (2 Va Korindo 2:17) Ndeci upostolo Paulu a linga, omunu lomunu pokati ketu o pondola oku popia hati: “Ndo kundili ondaka yiwa ya Suku ocali.” (2 Va Korindo 11:7) Ocili okuti, upostolo Paulu wa ‘kunda ondaka yiwa ya Suku ocali.’ Eci ci tu tuala ketosi liatãlo lia tukuiwa kelivulu lia Malakiya kocipama catete.
Upange wa Suku ka wa Tĩlile Oku u Linga
15, 16. (a) Ocituwa cipi ovitunda via lekisile poku eca ovilumba? (b) Ndamupi Olombangi via Yehova via siata oku eca ovilumba viavo?
15 Ovitunda, vakuekambo liekolelo, va enda loku tenda upange woku eca ovilumba ndupange umue wa tĩla calua. Kokuavo, ca kala ocilemo cimue cinene. Ndomo ca sonehiwa kelivulu lia Malakiya 1:13, Suku wa va sapuila hati: “Wu popiavo hoti, Hekavoko hẽ! Kuenje wu njola epembe.” Ovitunda viaco evi, via enda loku vihĩsa, ale oku sepula ovina vi kola via Suku. Omo liaco, tu sukila oku likutilila cocili oco okuti, lalimue eteke tu kuama ongangu yavo. Kuenje, otembo yosi tu lekisi ocituwa ca lekisiwa volondaka vi sangiwa kelivulu lia 1 Yoano 5:3, via linga hati: “Oku sola Suku kua lomboloka oku pokola kovihandeleko viaye. Ovihandeleko viaye ka vi lemi.”
16 Tu sanjukili oku eca ovilumba viespiritu ku Suku, kuenda lalimue eteke ka tuka vi sokisi ndocilemo. Tu yeveleli lutate olondaka viuprofeto wa popia hati: “Pongiyi olondaka vioku enda lavio. Tiukili ku Yehova. Popi laye, hoti, Tupe evĩho liosi, tambula esunga li sialapo kuenje tu ku lumbila olondaka viovimẽla vietu, [vina via soka nd]olonãle.” (Hosea 14:2) Olondaka viokuti, ‘tu ku lumbila olondaka viovimẽla vietu, vina vi kasi ndolonãle,’ vi lekisa ovilumba viespiritu, okuti olondaka vina tu popia poku sivaya Yehova kuenda poku situlula eci catiamẽla kocipango caye. Elivulu lia Va Heveru 13:15, li popia hati: “Oco [vonduko ya Yesu Kristu,] tu lumbi lumbi ku Suku ocilumba cesivayo haico epako liovimela via tava konduko yaye.” Eci ci tu sanjuisa calua, momo tua kũlĩha okuti ovilumba vietu viespiritu ka tu vieci ño ndekisika. Pole, tu vieca lutima wetu wosi, ndocindekaise cocisola cetu tu kuetele Suku. Eci ci tu tuala ketosi liepandu, lia tukuiwa kelivulu lia Malakiya kocipama catete.
Omunu Lomunu Pokati Ketu o Lilombolola ku Suku
17, 18. (a) Momo lie Yehova a ‘siñalela olohembi’? (b) Momo lie olohembi ka via kapiwilileko?
17 Omanu va kala koloneke viuprofeto Malakiya, va kuatele ocikele covilinga viavo. Kuenje, etu tu kuetevo ocikele covilinga vietu muẽle. (Va Roma 14:12; Va Galatia 6:5) Elivulu lia Malakiya 1:14, li lombolola hati: “Yi siñalĩwe ohembi yi kuete ocinyama culume vocunda caye, kuenje yi ci likuminya, puãi haimo yi lumba ku Yehova cimue ci kuete atondelo.” Ulume wosi okuti wa kuatele ocunda, wa kala lovinyama vialua a enda loku songuila. Eye ka kuatele ño ocinyama cimosi, ale omeme yimosi okuti ka ca tavaile oku nõla. Poku nõla ocinyama coku eca ndocilumba, eye ka kale lekisika lioku nõla ocinyama cina okuti comeke, cocilema, ale civela. Nda eye o nõla ocinyama ci vela, ci lekisa okuti, eye ka sumbile eliangiliyo lia Yehova lioku eca ovilumba. Omo liaco, ulume wa kala locunda covinyama, nda wa tẽla oku nõla ocinyama cina okuti ka ci vela.
18 Omo liaco, Yehova wa kuata esunga lioku siñala omunu wosi ohembi okuti o kuete ocinyama ciwa vocunda caye, pole o nena kocitunda ocinyama cina okuti poku ci nena te oku ci nãla, omo okuti comeke, cocilema, ale ci vela oco ceciwe ndocilumba. Pole, ka kuli etosi lalimue li lekisa okuti, umue pokati kovitunda wa tukuile Ocihandeleko oco a lekise okuti ovinyama viaco viovilema ka vi taviwa la Suku. (Ovisila 22:17-20) Omunu wosi ukualondunge o pondola oku kuata elomboloko liokuti, nda wa seteka oku ambata ocinyama caco ku soma yavo ndombanjaile, soma ko tambula lesanju. Ocili okuti, ovo va kala loku linalisa la Yehova, momo eye Wavelapo Voluali Luosi kuenda ka sokisiwa lomunu umue ombiali. Elivulu lia Malakiya 1:14 li lombolola ondaka eyi hati: “Ame ndi Soma yinene, kuenje onduko yange ya sumbiwa pokati kolofeka. Oco ca popia Yehova Ukualohoka.”
19. Nye tu lavoka lonjongole yocili? Pole, nye tu sukila oku linga?
19 Etu tuafendeli vocili va Suku, tu lavoka lonjongole yocili eteke eci Yehova Soma yinene, aka sumbiwa lomanu vosi. Ndopo muẽle ‘kilu lieve kuka eyuka ukũlĩhĩso wa Yehova ndeci ovava eyuka vokalunga.’ (Isaya 11:9) Omo liaco, tu likolisiliko loku suisapo olonumbi via Suku, poku kuama ongangu yukualosamo wa popia hati: “Ndu kemanya lolopandu.” (Osamo 69:30) Kueci catiamẽla konepa eyi, ocitumasuku ca Malakiya ci kuete vali alungulo a pondola oku tu kuatisa. Omo liaco, vovipama vivali vikuãimo, tuka lilongisa lutate atosi akuavo atiamẽla kelivulu lia Malakiya.
Anga hẽ Ocivaluka?
• Momo lie tu sukilila oku sivaya Yehova?
• Momo lie ovilumba ovitunda via enda loku eca koloneke viuprofeto Malakiya ka via taviwile la Yehova?
• Ndamupi tu pondola oku eca ku Yehova ocilumba cesivayo?
• Afendeli vocili va sukila oku vetiyiwa la nye?
[Elitalatu kemẽla 18]
Ocitumasuku ca Malakiya ci tukula eci catiamẽla koloneke vietu
[Elitalatu kemẽla 19]
Esau ka sumbilile ovina vi kola
[Elitalatu kemẽla 20]
Ovitunda kuenda omanu, va enda loku eca ovilumba vina ka via sungulukile
[Elitalatu kemẽla 21]
Voluali luosi, Olombangi via Yehova via litumbika ocali koku eca ovilumba viavo viesivayo