Pi hẽ o Pondola Oku Sanga Esilivilo Liocili Liovina Viespiritu?
ULUME umue o tukuiwa hati, Rodolphe wa pula lolondaka vi lekisa epembe hati: “Nda okuti ove o kuama lika etavo liolonjali viove omo lioku kakatela kovisila viavo, momo lie ku nõlela etavo lia va Seltika lina vakukululu yetu va kuamẽle vokuenda kueci ci soka 2.000 kanyamo konyima?” Olondaka viaco via kokisa ovinjola kamalẽhe vaye va kala loku u yevelela.
Rodolphe wamamako oku lombolola hati: “Ukamba wange la Suku, u kuete esilivilo liocili kokuange. Omo liaco, lalimue eteke ndi tava kocisimĩlo cokuti ovisila vi ndi sindiliya oku tiamẽla ketavo limue, lia kuamiwile lomanu vana vatiamẽla kepata liange vokuenda kueci ci soka ekũi ale ekũi lamosi kovita vianyamo konyima.” Rodolphe wa sokolola ciwa lutate, kuenje eye ka tendele ocitangi caco ndocina cimue eye a sukila oku piñala.
Ndaño okuti oku tiamẽla ketavo tunde kocitumbulukila cimue toke kocitumbulukila cikuavo koloneke vilo ci kasi oku tepuluka, handi lopo kuli omanu valua va kakatela ketavo lina okuti lia vakuepata liavo. Anga hẽ ca sunguluka olonjanja viosi oku tiamẽlavo ketavo lina lia vakuepata lietu? Nye Embimbiliya li lombolola catiamẽla kondaka yaco?
Yehosua kapiñala ka Mose noke yoku pita eci ci soka 40 kanyamo vekalasoko, wa eca epuluvi ku va Isareli oco va nõlepo, onjila va yongola oku kuama poku va sapuila hati: “Nda wa soki hoti, Oku vumba Yehova civi, oco noli etaili u vu yongola oku vumba, nda olosuku via vumbile olosekulu viene kesinya liolui, nda olosuku via va Amori vana wa tungi vofeka yavo. Puãi ame kumue lonjo yange, tu vumba Yehova.”—Yehosua 24:15.
Umue pokati kolosekulu Yehosua a tukula, Tera isia ya Avirahama una wa tungile volupale luo Uri okuti kotembo yaco lua kala kutundilo Wolui Ferati. Embimbiliya ka li lombolola calua catiamẽla ku Tera, pole li lombolola lika okuti eye wa enda oku fendela olosuku vikuavo violuali. (Yehosua 24:2) Ndaño okuti omõlaye Avirahama ka kuatele ukũlĩhĩso wa suapo watiamẽla kocipango ca Suku, pole eye wa vetiyiwa lonjongole yocili poku siapo onjo yaye volupale luna eye a kala eci Yehova o pinga oku ci linga. Ocili okuti, Avirahama wa nõlapo etavo limue lia litepa leli liolonjali viaye. Omo lioku ci linga, Avirahama wa tambula asumũlũho alua Suku a likuminyile kokuaye. Kuenje, eye wa linga omunu umue atavo alua a limbuka okuti eye ‘isia yomanu vosi va kolela Suku.’—Va Roma 4:11.
Embimbiliya li lombololavo esapulo liwa liatiamẽla ku Ruti una wa linga kukululu ya Yesu Kristu. Ruti wa kala ukãi umue u Moavi una wa kuelele ulumue umue wo ko Isareli kuenje wa linga ocimbumba. Omo liaco, wa sukilile oku nõla onjila a kuama ndeci: oku kala vofeka yaye muẽle ale oku tiukila la ndatembo yaye kofeka ya va Isareli. Omo lioku limbuka okuti efendelo lia Yehova li kuete esilivilo lia velapo kuenda ka li sokisiwa lafendelo akuavo atiamẽla koviteka ana a kala oku kuamiwa lolonjali viaye, Ruti wa sapuila ndatembo yaye hati: “Omanu vove va linga omanu vange, Suku yene o lingavo Suku yange.”—Ruti 1:16, 17.
Embimbiliya limue poku popia eci catiamẽla kolondaka evi olio lia lombolola okuti eci ci lekisa ciwa ndomo ukãi umue wa citiwila kofeka yimue yikuavo okuti, omanu va kasi vofeka yaco ka va fendela Suku haivo ka va kuete ukamba la va Isareli, . . . Kuenje, omo liocisola a kuatela omanu va Yehova kuenda efendelo liaye, wa kuata esumũlũho lioku kala kukululu ya Soma Daviti u o kola.” Ruti ka kuatele atatahãi oku nõlapo etavo limue lia litepa leli liolonjali viaye. Omo liaco, eye wa tambula asumũlũho alua a tunda ku Suku.
Esapulo limue liatiamẽla kefetikilo lietavo Liakristão li lekisa ciwa esunga lieci olondonge via Yesu via silapo etavo lia vakukululu yavo. Lolondaka vimue vi vetiya, upostolo Petulu wa laleka olonjeveleli viaye oco vi lipopele ‘kocitumbulukila eci cahuka.’ poku likekembela akandu avo kuenda oku papatisiwa vonduko ya Yesu Kristu. (Ovilinga 2:37-41) Ongangu yimue ya velapo yeyi yatiamẽla ku Saulu, u Yudea una wa enda oku lambalala Akristão. Osimbu eye a kala oku enda ko Damasko, eye wa kuata ocinjonde ca Yesu, kuenje Saulu wa linga Ukristão kuenda weya oku kũlĩhĩwa okuti, upostolo Paulu.—Ovilinga 9:1-9.
Ocili okuti, havosiko Akristão vo kocita catete va kuata ukũlĩhĩso lonjila ndeyi Yupostolo Paulu. Pole, vosi yavo va sukilile oku siapo etavo liavo cikale etavo lia va Yudea ale oku fendela olosuku vimue viesanda. Omanu vana veya oku linga Akristão va ci lingila omo lioku kuata ukũlĩhĩso wocili. Pole, ovo va enda oku kuata ukũlĩhĩso waco, noke yoku vangula calua catiamẽla kocikele ca Yesu una okuti eye Mesiya. (Ovilinga 8:26-40; 13:16-43; 17:22-34) Akristão vosi vo kocita catete va kũlĩhĩle ciwa okuti va sukilile oku linga apongoloko komuenyo wavo. Esapulo lioku laleka liamamako oku eciwa komanu vosi, ci kale va Yudea ci kale omanu vana vakualofeka vikuavo. Oco ovo va sanjuise Suku, va sukilile oku kuama olonumbi viokaliye Viakristão viatiamẽla kefendelo.
Tu Kuetevo Oku Nõla
Ocili okuti kocita catete ca sukilile oku kuata utõi wocili omunu oku siapo ovisila vietavo liepata liaye ndeci etavo lia va Yudea, oku fendela olombiali kuenda olosuku viesanda. Handi vali, ca sukililevo utõi omunu oku likala oku tiamẽla kovisoko viomanu va likongela okuti vana va tundilila kofeka ya va Yudea kuenda kofeka ya va Roma. Oku nõlapo oku kala Ukristão ca enda oku nena elambalalo lialua. Velivulu limue lia bisipu yo Katolika kocitumãlo co Clermont-Ferrand ko França, o tukuiwa hati: Hippolyte Simon, lia lialombolola hati: cilo “ci sukilavo utõi wocili omunu oku likala oku ambatiwa kuenda oku tiamẽla kovituwa violuali lulo.” Ci sukila utõi wocili oku likongela Lolombangi via Yehova okuti, omanu vamue vatito vana va siata oku pisiwa calua koloneke vilo.
Umalẽhe umue ukuenje o tukuiwa hati, Paulu ko Bastia kocitumãlo cimue cocifuka co Kórsega wa kulila vetavo lio Katolika. Olonjanja vimue wa enda oku panga onepa kovopange onembele ndeci oku landisa akende oco va kongole olombongo vialua vina vieciwa kocisoko co Katolika ci kuete ocikele coku kuatisa omanu vana va tala olohali (Cáritas). Eye wa enda oku sandiliya epuluvi lioku kuata elomboloko liocili Cembimbiliya. Omo liaco, eye wa tava oku lingainga olonjanja viosi elilongiso Liembimbiliya Lolombangi via Yehova. Vokuenda kuotembo wa limbuka okuti eci eye a kasi oku lilongisa ci pondola oku wĩha asumũlũho ka a pui. Omo liaco, Paulu wa tava lutima waye wosi esilivilo li sangiwa Vembimbiliya kuenje wa linga Ombangi ya Yehova. Olonjali viaye via lekisa esumbilo konjila eye a nõlapo kuenje oku nõla kuaye ka kua nyõlele ukamba wavo pokati kepata.
Amélie o kasi kombuelo yo França. Epata liaye, Olombangi via Yehova vokuenda kuovitumbulukila vikuãla. Momo lie eye a nõlelapo oku tiamẽla ketavo liolonjali viaye? Eye wa lombolola hati: “Ku ka linge Ombangi ya Yehova omo liolonjali viove, ale vakukulu yove va kala Olombangi via Yehova. Pole, eteke limue ove muẽle oka limbuka okuti eli olio etavo liange nda tava komuenyo wange.” Ndeci amalẽhe vakuavo Olombangi via Yehova va siata oku limbuka, Amélie wa limbukavo okuti, etavo liaye liocili lio wĩha ocimãho komuenyo waye kuenda lia linga ono yesanju ka li pui.
Esilivilo Lioku Tava Kolonumbi Via Suku
Elivulu Liolosapo kocipama 6 kocinimbu 20, li vetiya omanu vana va yongola oku sanjuisa Suku okuti: “Amõlange, patekela ocihandeleko ca so. Ku ka tombe alungulo a nyõho.” Onumbi eyi ka yi sindiliya omunu oco a pokole, pole yi vetiya amalẽhe oco va kuame ovihandeleko via Suku poku kuatela ekolelo kokuaye kuenda poku lekisa onjongole yavo yoku tiamẽla ku Suku. Upostolo Paulu wa laleka vakuavo vana va kala oku talavayela kumosi oco va ‘kũlĩhĩse ovina viosi’ poku konomuisa ovina va kala oku longisa nda vi li kuata ciwa Londaka ya Suku kuenda ocipango Caye loku kapako ovina viaco komuenyo wavo ndomo mua sunguluka.—1 Va Tesalonike 5:21.
Cikale omanu vana va kulila vepata Liakristão ale sio, kueci ci pitahãla olohuluwa epandu Violombangi via Yehova, amalẽhe ale akulu, va nõlapo onjila yoku tiamẽla ku Suku. Omo lioku lilongisa Embimbiliya lutate wocili, ovo va sanga atambululo ana a velapo apulilo avo atiamẽla kesilivilo liomuenyo womanu kuenda oku kuata elomboloko liwa liatiamẽla kocipango ca Suku lomanu. Poku kuata ukũlĩhĩso waco ovo va tava kesilivilo liolonumbi via Suku kuenda va likolisilako oku linga ocipango ca Suku.
Ci kale okuti wa siata oku tanga orevista yilo olonjanja viosi ale sio, momo lie ku tavela ekuatiso Liolombangi via Yehova lioku ku lekisa Vembimbiliya esilivilo liocili liovina viespiritu? Lonjila eyi, ove oka kuata uloño woku ‘seteka kuenda oku limbuka okuti Yehova ukuahenda’ kuenje oka kuata ukũlĩhĩso una okuti nda wa u kapako u ku tuala komuenyo ko pui.—Osamo 34:8; Yoano 17:3.
[Elitalatu kemela 3]
Ovitumbulukila vikuãla viepata limue Olombangi via Yehova ko França
[Elitalatu kemela 5]
Ruti wa nõlapo oku vumba Yehova kuenje ka tavele okutiamẽla kolosuku via vakukululu yaye