Tu Kapiko Ovituwa Viwa Via Vakuetu
“Njivaluke, a Suku, loku ci nendela ndesunga.”—NEHEMIYA 13:31.
NOKE yoloneke vialua lalende kuenda ocituto, eci kuiya utanya u nena ekalo liwa komanu. Omanu va kala ciwa kuenda va kuata esanju liocili. Pole, nda kua pita oloneke vialua lutanya okuti ku kala ekambo liovava, eci kuiya etande limue liombela, ndaño muẽla ocituto, ci nena esanju liocili komanu. Yehova, okuti eye Ululiki wetu ukuacisola, wa lulika oluali lolotembo viaco viwa. Yesu wa popia eci catiamẽla kocali ca Suku eci a longisa hati: “Soli ovanyali vene, likutilili ava vo fũkĩlisi, oco vu linge omãla va Isiene o kasi kilu, momo o tundasaila ekumbi liaye kolondingaiwa lo kolondingaĩvi; kuenje o lokasaila ombela vakuesunga la vakuevĩho.” (Mateo 5:43-45) Ocili okuti, Yehova wa siata oku lekisa ocisola caye komanu vosi. Omanu vaye va sukila oku kuama ongangu yaye poku kapako ovituwa viwa via vakuavo.
2. (a) Momo lie Yehova a siatela oku lekisa esunga? (b) Nye Yehova a lete kocituwa ndomo tua siata oku tenda esunga liaye?
2 Momo lie Yehova a siatela oku lekisa esunga? Tunde eci Adama a linga ekandu, Yehova lalimue eteke a liwekelepo oku kapako ovituwa viwa viomanu. (Osamo 130:3, 4) Eye o kuete onjongole yoku tumbulula omanu vomboka oco va kale Vofeka Yelau palo posi. (Va Efeso 1:9, 10) Omo liohenda yaye ka yi sokisiwa, wa tu ĩha elavoko lioku yovuiwa kekandu kuenda kekambo lioku lipua lekuatiso Liombuto ya likuminyiwa. (Efetikilo 3:15; Va Roma 5:12, 15) Oku tava kocisembi kua yulula onjila yina yika tuala vali omanu kekalo lia lipua. Koloneke vilo, Yehova wa siata oku kũlĩhĩsa ndomo etu tu tenda ocali caye. (1 Yoano 3:16) Eye olete ovina viosi tu linga vina vi lekisa okuti tua kapako ocisola caye. Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Suku hokuanyako okuti ivalako upange wene kuenda ocisola wa lekisi koku vumba olosandu vonduko yaye.”—Va Heveru 6:10.
3. Apulilo api tu sukila oku konomuisa lutate?
3 Ndamupi tu pondola oku kuama ongangu ya Yehova yatiamẽla koku kapako ovituwa viwa via vakuetu? Tu kũlĩhĩsi etambululo liepulilo eli volonepa vikuãla viatiamẽla komuenyo ndeci: (1) Kupange wetu woku kunda, (2) vepata, (3) vekongelo kuenda (4) kukamba wetu la vakuetu.
Koku Kunda Kuenda Koku Longisa Omanu Oco va Linge Olondonge
4. Momo lie oku litumbika kupange woku kunda kua lingila ondimbukiso yoku sandiliya ovituwa viwa ku vakuetu?
4 Yesu poku eca etambululo kolondonge viaye vio pulisa eci catiamẽla kelomboloko liolusapo luotiliku kuenda osoka, wa popia hati “epia . . . oluali.” Koloneke vilo, etu tulondonge Akristão, tu limbuka ocili colusapo luaco eci tu litumbika kupange wetu woku kunda. (Mateo 13:36-38; 28:19, 20) Vupange wetu woku kunda mua kongela oku sapuila omanu eci catiamẽla kekolelo lietu. Ocili okuti Olombangi via Yehova via kũlĩhĩwa ciwa omo liupange wavo woku kundila konjo lanjo kuenda volokololo. Kuenje, owu owo uvangi u lekisa okuti tua siata oku kuata ombili yoku sandiliya omanu vana va kuete onjongole yoku yeva esapulo Liusoma. Omo liaco, Yesu wa longisa olondonge viaye hati: “Vimbo liosi wiñili, ci kale linene, ci kale litito, kũlĩhisimo umue wa sunguluka.”—Mateo 10:11; Ovilinga 17:17; 20:20.
5, 6. Momo lie tu sukilila oku lekisa epandi lioku pasuisa omanu kolonjo viavo?
5 Eci tu pasuisa omanu vana ka va kapeleleko, tu limbuka ndomo va tambuluiwa esapulo lietu. Olonjanja vimue tua siata oku limbuka okuti, umue ukuepata liaco o tu yevelela osimbu okuti umunu ukuavo wo vonjo yaco o tambulula lolukandi hati: “Ka tu kuete onjongole,” kuenje epasu lietu li tetiwako. Etu tu sumua calua eci tu limbuka okuti etambululo liomunu una ka sole esapulo lietu li tutuiya ukuavo wa lekisa onjongole! Nye tu pondola oku linga oco tu kapeko ovituwa viwa via vakuetu?
6 Vepasu lietu likuavo eci tu kundila vocikanjo muna tuandele tete, ci tava okuti tu sanga epuluvi limue lioku vangula lomunu una wa tu tetele kombangulo yetu kepasu liatete. Poku ivaluka eci ca pita kepasu liatete, ci pondola oku tu kuatisa oku li pongiya ciwa. Citava okuti omunu una wa tu tetele kondaka o kuete esunga lieci ka tavelele, loku sima okuti eci ci pondolavo oku tutuiya umue o sangiwa vonjo yaye oco kaka tave kesapulo Liusoma wa Suku. Pamue eye wa likala oku tu yevelela omo liulandu umue ka wa sungulukile a yeva watiamẽla kupange wetu. Pole, eci ka ci tu tateka oku amamako oku kundila omanu olondaka viwa Viusoma konjo yaco, kuenje luloño wocili tu pondola oku pengulula ovisimĩlo viaco ka via sungulukile. Etu tu kuete onjongole yocili yoku kuatisa omanu vosi oco va kuate ukũlĩhĩso wasuapo watiamẽla ku Suku. Kuenje ci tava okuti Yehova o kokela omanu vaco kokuaye.—Yoano 6:44; 1 Timoteo 2:4.
7. Nye ci pondola oku tu kuatisa oku lekisa ocituwa ca sunguluka eci tu sapela lomanu kupange wetu woku kunda?
7 Velongiso Yesu a eca kolondonge viaye, mu kongelavo eci catiamẽla kelambalalo li tunda kepata. Eye hẽ ka popele hati: “Ndeyilila oku puiyisa omunu la isaye kuenda omõla ukãi la inaye, londombua la ndatembo yaye yukãi”? Yesu wamisako lolondaka viaye hati: “Ovanyali vomunu vakuepata liaye.” (Mateo 10:35, 36) Ocili okuti, ekalo liomanu kuenda ovituwa viavo ci tava okuti vi pongoloka. Uveyi umue wiya ocituke, olofa via umue ukuepata, ovisalu kuenda ovitangi vikuavo, ovio via siata oku vetiya omanu oku yevelela kesapulo tu va kundila. Nda ka tua kuatele ovisimĩlo via sunguluka loku popia hati omanu tuka kundila ka vaka lekisa onjongole, anga hẽ tu kasi oku kapako ovituwa viwa via vakuetu? Momo lie ka tu lekisila onjongole yoku pasuisa omanu vaco kolonjo viavo konjanja yimue yikuavo? Nda tua ci linga, citava okuti tu sanga etambululo limue liwa. Olonjanja vimue eci ci vetiya omanu oku tambulula ciwa kesapulo lietu halondakako tu va sapuila, pole ocituwa cetu ndomo tu vangula lomanu vaco. Osimbu handi ka tua fetikile upange wetu woku kunda tu sukila oku likutilila ku Yehova oco a tu kuatise oku lekisa ovituwa via sunguluka komanu. Handi vali cika tu kuatisavo oku sapuila komanu esapulo Liusoma loku kuama olondaka vina vi pondola oku va vetiya.—Va Kolosai 4:6; 1 Va Tesalonike 5:17.
8. Nye ci pondola oku iyililako eci Akristão va kapako ovituwa viwa via vakuepata liavo vana ka va lilongisa Embimbiliya?
8 Vakongelo amue mu sangiwa omanu valua vakuepata limuamue okuti vosi yavo va kasi oku vumba Yehova. Olonjanja vimue epandi li lekisiwa lukulu umue wo vonjo poku kala kuaye ciwa la vosi vepata, ca siata oku kuatisa amalẽhe oku lekisa esumbilo liocili. Handi vali, ovituwa viwa vi lekisiwa lolohueli via siatavo oku kuatisa amalẽhe oku pongolola ovitima viavo, okuti va pondola oku yuvula ovituwa vina ka via sungulukile. Elungulo liupostolo Petulu lia siatavo oku kuatisa akãi valua Akristão oku yula alume vavo lovituwa viavo viwa okuti ka ci sukila oku va ‘koka lolondaka.’—1 Petulu 3:1, 2.
Vepata
9, 10. Ndamupi Yakoba la Yosefe va kapeleko ovituwa viwa vepata liavo?
9 Oku kuata ukamba wocili vepata, oyo onjila yikuavo tu sukila oku kuama yoku kapako ovituwa viwa via vakuetu. Kũlĩhĩsa ongangu yiwa Yakoba a lekisa poku kala ciwa lomãla vaye. Kelivulu Liefetikilo kocipama 37 kocinimbu 3 kuenda 4, Embimbiliya li lekisa okuti Yakoba wa solele vali calua Yosefe. Kuenje, vahuvaye vo lingilile esepa kuenda vo suvukile calua okuti va yonguile oku u ponda. Omo liaco, tu konomuisi ovituwa Yakoba la Yosefe va lekisile komuenyo wavo. Vosi yavo va kapeleko ovituwa viwa vepata liavo.
10 Eci Yosefe a kala usongui woku eca okulia eci vofeka yo Egito mua pita onjala yalua, eye wa yolela ciwa vahuvaye. Ndaño okuti Yosefe ka li tukuluile ku vahuvaye, pole ka kapeleko vali ovitangi vina viosimbu, momo wa va tata ciwa kuenda wa va ĩha okulia kuna vambatela sekulu una wa kala isiavo. Yosefe wa eca ekuatiso liocili kokuavo ndaño okuti tete wa suvukiwile calua la vahuvaye. (Efetikilo 41:53–42:8; 45:23) Handi vali, eci Yakoba a kala ocipepi lolofa, wa sumũlũisa omãla vaye vosi. Ocili okuti, omãla vaye va pumbile ovikele vimue omo liovilinga viavo vĩvi, pole vosi yavo veya oku tambula ocipiñalo cimue vofeka. (Efetikilo 49:3-28) Hacituwakuoco cocisola ka ci pui Yakoba a lekisa!
11, 12. (a) Ongangu yipi yocitumasuku yi lekisa esilivilo lioku kapako ovituwa viwa via vakuetu vepata? (b) Nye tu pondola oku lilongisila volusapo lua Yesu luatiamẽla komõla ocisandui?
11 Epandi Yehova a lekisa ku va Isareli vana ka va kuatele ekolelo, owo uvangi u lekisa ndomo eye a siata oku kapako ovituwa viwa viomanu vaye. Eci epata liuprofeto Hosea lia pita lovitangi, Yehova wa eca ocindekaise cocisola caye ka ci pui. Gomere, ukãi wa Hosea, olonjanja vialua wa wilile vekandu lioku pekelisa. Ndaño lovitangi viaco, Yehova wa sapuila Hosea hati: “Kuende vali. Ka sole ukãi wa soliwa lombaisi yaye, haye ocipuepue. U sola ndeci Yehova a sole omãla va Isareli, ndaño va imba ovaso kolosuku viñi loku sola olombolo viayuva.” (Hosea 3:1) Momo lie Yehova a ecela olonumbi evi? Momo Yehova wa kũlĩhĩle okuti pokati komanu vana va yapukile volonjila viaye, citava okuti pa sangiwa vamue va pondola oku lekisa onjongole omo liohenda yaye. Omo liaco, Hosea wa popia hati: “Noke omãla va Isareli va pongoloka ha va sandi Yehova Suku yavo, la Daviti Soma yavo. Kovaso veya lesumbilo ku Yehova lohenda yaye.” (Hosea 3:5) Eyi oyo ongangu yiwa tu sukila oku kuama eci tu pita lovitangi vepata. Oku amamako kuove loku kapako ovituwa viwa via vakuepata kuka lekisa ongangu yimue yiwa yepandi.
12 Olusapo lua Yesu luatiamẽla komõla ocisandui lu tu ĩhavo elomboloko likuavo lioku kapako ovituwa viwa via vakuetu vepata. Eci omõla waco a limbuka okuti wa sandula ukuasi waye wosi, weya oku tiukila vali konjo. Isiaye wo tambula lohenda yocili. Ndamupi isia a tẽla oku tetulula ocitangi comõlaye ukulu una wa temẽle calua okuti lalimue eteke a tilile konjo? Isiaye wo kumbulula hati: “Amõlange, ove o kasi ño-o hũ lame, kuenje cosi cange cove.” Olondaka evi ka vi lekisa oku tema, pole vi lekisa ocisola isia a kuatela omõlaye uveli. Omo liaco, isiaye wamisako lolondaka viaye hati: “Ca tu sesamela oku sanjuka loku yolela momo u, manjove, wa file, yu o kasi vali lomuenyo, wa nyelile, yu wa sangiwa.” Etu tu sukilavo oku kuama ongangu yimuamue yoku kapako ovituwa viwa via vakuetu.—Luka 15:11-32.
Vekongelo
13, 14. Onjila yipi ya sunguluka yoku lekisa ocisola cocili ku vakuetu vekongelo?
13 Etu Tuakristão tu sukila oku pokola kocihandeleko ca velapo catiamẽla kocisola. (Tiago 2:1-9) Handi vali, tu sukilavo oku kapako vamanji vana okuti ekalo liavo lialitepa leli lietu kuenda ka va kuete ovikuata vialua. Oco hẽ tu sukila oku ‘likuatela olonepele’ omo liakova, liekalo ale lietavo lina omunu a kala tete? Nda tu kuete ovituwa viaco, ndamupi tu pondola oku pokola kelungulo lia Tiago?
14 Oku yolela lesanju liocili omanu vana veya kolohongele viekongelo, owo uvangi u lekisa okuti tu kuete ocituwa coku yekisa akombe. Eci tu lekisa onjongole yoku vangula lomunu umue weya onjanja yatete Vonjango yetu Yusoma, ndaño okuti pamue eye o kuete osõi lohele, vonjanja yaco haico a fetika oku lianja ciwa letu. Omanu vamue va endele kohongele yekongelo vonjanja yatete va popia hati: “Omanu vosi nda sanga Vonjango Yusoma va lekisa ukamba wocili. Ovo va kala soketi vosi yavo va ndi kũlĩhĩle ale osimbu. Omo liaco, nda lianja ciwa lavo.”
15. Ndamupi amalẽhe vekongelo va pondola oku kuatisiwa oco va kuate ukamba lakulu?
15 Vakongelo amue, mua siata oku kala amalẽhe vamue okuti kesulilo liohongele, va sole oku liongoluila pokacimunga kavo Vonjango Yusoma ale kosamua oco va yuvule oku li kongela lakulu. Ekuatiso lipi ovo va sukila oku tambula oco va imbepo ocituwa caco? Catete ceci okuti, olonjali ovio vi kuete ocikele ca velapo coku pindisa omãla vavo konjo osimbu handi ka va endele kohongele. (Olosapo 22:6) Ovio vi pondolavo oku eca ocikele komãla coku angiliya alivulu ana mu sangiwa ovipama viosi vika kuamiwa vokuenda kuolohongele. Handi vali, vi sukilavo oku vetiya omãla vavo oco va kuate ocituwa coku vangula lakulu kuenda la vana va vela va sangiwa Vonjango Yusoma. Nda amalẽhe va sokiya ondaka yimue yoku vangula lomanu vaco ci pondola oku va kuatisa oku kuata esanju liocili.
16, 17. Ndamupi omanu vana okuti akulu va pondola oku lekisa onjongole kamalẽhe va sangiwa vekongelo?
16 Vamanji vana vakuka va sukila oku lekisa onjongole yocili kamalẽhe vana va sangiwa vekongelo. (Va Filipoi 2:4) Ovo va pondola oku kuata efetikilo lioku vangula lamalẽhe kuenda oku va vetiya kovina vialua viatiamẽla komuenyo. Ndomo ca siata, atosi ana a velapo okuti oko va pondola oku tiamisila evetiyo liavo, a siata oku vanguiwa vokuenda kuohongele. Citava oku pulisa amalẽhe vamue nda va sola calua ohongele kuenda va sanga atosi amue ovo va sola calua okuti va pondola oku a kuama komuenyo wavo. Omo okuti amalẽhe va kuete esilivilo liocili vekongelo, ovo va sukila oku tatiwa ciwa kuenda oku va pandiya eci va eca limue etambululo vokuenda kuohongele ale pamue ceci va linga onepa yimue vovipama viekongelo. Nda amalẽhe va lekisa ukamba wocili kakulu vana va sangiwa vekongelo kuenda va tẽla oku linga ciwa upange wo vonjo, eci ci lekisa okuti, kovaso yoloneke vaka pondola oku tẽlisa ovikele via velapo komuenyo wavo.—Luka 16:10.
17 Omo lioku tambula ovikele vimue viupange, amalẽhe vamue va siata oku loñoloha kespiritu kuenje eci ca siata oku va kuatisa oku tambula ovikele vi kuete vali esilivilo lia velapo. Oku kuata ovikele ku pondola oku va kuatisa oku yuvula ovituwa vĩvi. (2 Timoteo 2:22) Ovikele viaco vi pondola oku ‘seteka’ vamanji vana va yongola oku kala oloñuatisi viakulu vekongelo. (1 Timoteo 3:10) Onjongole yavo yoku enda enda kolohongele viekongelo kuenda kupange woku kunda lovituwa viavo viwa va lekisa komanu vosi va kasi vekongelo, vi pondola oku kuatisa akulu vekongelo oku limbuka epondolo liavo lioku tambula ovikele vikuavo.
Tu Kapiko Ovituwa Viwa Via Vakuetu
18. Momo lie akulu vekongelo va sukilila oku yuvula ocame poku sombisa kuenda momo lie?
18 Elivulu Liolosapo 24:23 li lombolola okuti, “oku amẽla omunu vekanga hakuwako.” Oco akulu vekongelo va lekise olondunge viokilu va sukila oku yuvula ocame eci va tetulula ovitangi vekongelo. Tiago wa popia hati: “Olondunge viokilu, tete via pua evĩho vali viombembua, haivio vionjuka kuenda via sunguluka, haivio vie yuka ohenda lapako awa, kuenda via pua atatahãi lelimbi.” (Tiago 3:17) Osimbu akulu vekongelo vamamako oku kapako ovituwa viwa via vakuavo, ovo va sukila oku kũlĩhĩsa okuti esombiso ovo va linga ka li pengisiwa omo liukamba vakuete lomunu una o sombisiwa. Ukualosamo Asafe wa soneha ndoco: “Suku wa tumãla vonjango yolosuku.” Kueci catiamẽla koku “tumãla vonjango yolosuku,” okuti [“olonganji viomanu,”] eye wa popia hati: “Eteke lipi wimbipo oku tetulula lesanda loku kuatela olondingaĩvi ocame?” (Osamo 82:1, 2) Eci akulu vekongelo va linga esombiso liomunu umue okuti ekamba ale ukuepata, va sukila oku yuvula ocituwa coku kuata ocame. Nda va pokola kondaka eyi, vekongelo muka kala ukamba wocili kuenda Yehova oka ecelela okuti espiritu sandu liaye li va kuatisa.—1 Va Tesalonike 5:23.
19. Ndamupi tu pondola oku sandiliya ovituwa viwa ku vakuetu?
19 Oco tu sandiliye ovituwa viwa ku vakuetu tu sukila oku kuama ongangu yupostolo Paulu eci a tumisa ukanda kekongelo lia va Tesalonike. Eye wa popia hati: “Tua kolela Ñala okuti vu kasi ale loku linga ovina tuo sapuila, kuenje vu vi lingainga.” (2 Va Tesalonike 3:4) Nda tu sandiliya ovituwa viwa ku vakuetu cika tu kuatisa oku yuvula oku kapako akulueya a vakuetu. Tu sukila oku yuvula ocituwa coku vetela lika evelo vamanjetu kuenje tu va pandiya kovina viwa va siata oku linga. Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Ca sesamela vakalei oku lilekisa okuti va sunguluka.” (1 Va Korindo 4:2) Ocikele cukalei ka ci kapiwako lika ku vamanji vana va kuete ovikele vekongelo, pole ci tiamisiwilavo ku vamanji vosi. Vosi yetu tu lekisi ukamba wocili kokuavo loku pamisa ukamba la vakuetu Akristão. Tu kuama ongangu yina upostolo Paulu a lekisa ku vamanji koloneke viaye. Ovo va kuata ‘ukamba wocili la vakuavo kupange Wusoma wa Suku’ kuenje tu pondolavo oku kuatisiwa ‘lekoliso liavo.’ (Va Kolosai 4:11) Nda tua ci linga, tu pondolavo oku lekisa ocituwa ca Yehova.
20. Omanu vana va kapako ovituwa viwa via vakuavo va lavoka oku tambula asumũlũho api?
20 Ocili okuti, tu kuama ohutililo ya Nehemiya wa popia hati: “Njivaluke, a Suku, loku ci nendela ndesunga.” (Nehemiya 13:31) Hesanjukuolio tu kuete omo tua kũlĩha okuti Yehova wa kapako ovituwa viwa viomanu! (1 Olosoma 14:13) Vosi yetu tu kuamivo ongangu ya Yehova poku kala ciwa la vakuetu. Nda tua ci linga, tuka kuata elavoko lioku yovoka kuenda oku tambula omuenyo ko pui voluali luokaliye lu laika okuiya.—Osamo 130:3-8.
Ndamupi o Tambulula?
• Momo lie Yehova a lekisila ohenda komanu vosi?
• Ndamupi tu pondola oku sandiliya oku kapako ovituwa viwa via vakuetu
• kupange wetu woku kunda?
• vepata lietu?
• vekongelo lietu?
• kukamba wetu lomanu vosi?
Ndaño okuti Yosefe wa suvukiwile calua la vahuvaye, eye wa kapeleko ovituwa viavo viwa
Elambalalo ka li tu tateka oku kuatisa omanu vosi
Ndaño okuti omãla va Yakoba va lekisile ovituwa vĩvi, pole eye weya oku va sumũlũisa
1. Ndamupi Yehova a siata oku lekisa ocisola caye komanu vosi?