OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w03 1/8 kam. 3-4
  • Uhukũi u Kasi Oku Livokiya

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Uhukũi u Kasi Oku Livokiya
  • Utala Wondavululi—2003
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Anga hẽ Uhukũi u Kalako Otembo ka yi Pui?
  • Onjila Yoku Malãko Uhukũi Otembo Yosi
    Utala Wondavululi—2003
Utala Wondavululi—2003
w03 1/8 kam. 3-4

Uhukũi u Kasi Oku Livokiya

“Ka kuli lacimue ocisoko comanu ci pondola oku amamako luhayele kuenda esanju osimbu okuti, onepa yalua yomanu vaco va kasi vuhukũi walua okuti lacimue va kuete.”

ONOÑO yimue yi tukuiwa hati, Adam Smith wa lilongisa eci catiamẽla kukuasi, wa vangula olondaka evi kocita 18. Omanu valua va siata oku limbuka okuti olondaka viaye cilo via linga vali viocili okuti eci a vi vangula ci sule. Oku litepa ku sangiwa pokati kolohuasi kuenda olohukũi kua livokiya calua. Kofeka yo Filipina, onepa yimue yomanu kofeka yaco yi litekula lika leci ci soka o dolare 1 (yimosi) veteke osimbu okuti kolofeka vina vi kuete ukuasi ci tava oku kuata ondunda yolombongo vakukutu amue atito. Ukanda umue wolo Nações Unidas u tukuiwa okuti, (Relatório de Desenvolvimento Humano, de 2002) wa lombolola hati: “Onepa yeci ci soka 5 kolopurcentu kolohuasi voluali luosi va kuete ovokuasi eci ci pitahãla 114 okuti 5 kolopurcentu yolosuke ci sule.”

Osimbu okuti onepa yimue yomanu va kasi volonjo vina viwa, omanu valua va kasi volosinge ale volosapalalo vina ka via puile oku vi tunga okuti va linga cosi oco va sange ocitumãlo coku kala. Handi vali, omanu vamue ka va kuete epondolo liaco, kuenje va langi volokololo okuti va kuete lika olokasia kuenda olonjeke vioku yala posi oco va pekelepo. Valua pokati kavo va siata oku likolisilako calua oku sandiliya okulia payala valupale oco va sange eci valia, oku linga upange woku longeka ale oku tuta ovikuata viomanu, oku ongolola olongalafa kuenda ololata kayala oco va vi landise komanu va kuete olomakina vioku vi pongoluila vovikuata vikuavo.

Oku litepa kualua ku sangiwa pokati kolohuasi kuenda olohukũi ka ku sangiwa lika kolofeka vina vi kuete ovokuasi alua, pole Olonjo vimue vioku seleka olombongo voluali luosi ya lombolola okuti: “Olohukũi vi sangiwa kolofeka viosi violuali.” Okupisila kofeka yo Bangladesh toke ko Estados Unidos ndaño okuti omanu vaco va kasi oku linga cosi oco va maleko uhukũi, pole handi kuli omanu va likolisilako calua oco va sange eci valia kuenda oku sanga ocitumãlo apa va pondola oku kala. Ukanda umue wasapulo woko Estados Unidos wa lombolola ulandu umue wa tunda koseketa yoku tenda omanu va sangiwa vofeka kunyamo wo 2001, loku lekisa okuti oku litepa ku sangiwa pokati kolohuasi kuenda olohukũi ko Estados Unidos ku kasi oku livokiya calua. Ulandu waco wamisako loku lombolola okuti: “Omanu vana okuti olohuasi kofeka yo Estados Unidos va tambula ofeto yeci ci soka 50 kolopurcentu kunyamo wo 2001, . . . osimbu okuti olohukũi via tambula eci soka 3,5 kolopurcentu.” Ci tava okuti ocitangi caco haico ci sangiwa kolofeka vikuavo ale ca pitahãla vali enene. Ulandu umue wa tunda konjo yoku seleka olombongo voluali luosi wa lekisa okuti kueci ci soka 57 kolopurcentu viomanu vosi va sangiwa voluali va litekula leci ka ci tẽla 2 ko dolare veteke.

Ocitangi caco ca livokiya vali kunyamo wo 2002 eci omanu valua va mõla esapulo lia lingiwa lolohuasi ale lavakuamĩlu lonjila yimue ka ya sungulukile. Ndaño okuti lacimue cĩvi va linga ci lekisa etombo kovihandeleko, pole ndomo ca lomboluiwa vorevista yimue, omanu valua va limbuka okuti omanu vakualomĩlu va pitisa enene kovaso ocipululu coku kuata ukuasi.” Loku konomuisa eci ci kasi oku pita voluali luosi, omanu valua va siata oku komõha omo liovita violohuluwa violondolale omanu vamue va kuete osimbu onepa yalua yomanu va kasi vuhukũi.

Anga hẽ Uhukũi u Kalako Otembo ka yi Pui?

Eci ka ci lomboloka okuti ka kuli umue o kasi oku likolisilako oco a maleko uhukũi. Olombiali kuenda ovisoko vimue viomanu, via siata oku likolisilako calua oku eca ekuatiso lioku malako uhukũi. Pole, ocitangi caco handi ci kasi oku amamako. Ukanda umue wesapulo liomanu va sangiwa voluali luosi kunyamo wo 2002 wa lombolola okuti: “Olofeka vialua vi kasi ale vuhukũi eci ci pitahãla 10, 20 kuenda pamue ci pitahãla 30 kanyamo,” ndaño lalikolisilo ana a lekisa esunga lioku malako ocitangi cuhukũi.

Anga hẽ eci ci lekisa okuti ka kuli lalimue elavoko lioku malako uhukũi? Tu ku laleka oco o tange ocipama cikuãimo loku konomuisa vimue olonumbi vi pondola oku ku kuatisa cilo muẽle kuenda oku potoluiwa kuocitangi caco okuti lalimue eteke wa ci simĩle.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link