Liangiliyila Eteke Lia Yehova
“Liangiliyi, momo Mõlomanu iya owola ka wa simili.”—MATEO 24:44.
1. Momo lie tu sukilila oku lavulula osimbu tu lavoka okuiya kueteke lia Yehova?
ETEKE linene lia Yehova hailio lilinga usumba, lika kala eteke lionyeño, lesakalalo, lohali, lowelema kuenda esumuo. “Eteke linene lia Yehova hailio li yokokisa,” ndopo muẽle likeyilila olondingaĩvi viosi vi kasi voluali lulo, ndeci ca pita kosimbu okuti, Etande lia nyõla olondingaĩvi viosi via kala voluali koloneke via Noha. Eteke liaco li kasi ocipepi. Pole, omanu “vosi va tukula onduko ya Yehova [vaka] popeliwa.” (Yoeli 2:30-32; Amosi 5:18-20) Suku oka kundula ovanyãli vaye, pole oka yovola omanu vaye. Omo liocituwa conjanga uprofeto Sofoniya a kuata, wa vetiyiwa oku soneha ndoco: “Eteke linene lia Yehova li li ocipepi; li li ocipepi muẽle, [li] yayulako.” (Sofoniya 1:14) Otembo yipi hẽ esombiso lia Suku lika lingiwa?
2, 3. Momo lie ci kuetele esilivilo okuti tu liangiliyila eteke lia Yehova?
2 Yesu wa popele hati: “Eteke liaco [lowola] yaco lomue wa yi kũlĩha, ndaño ovangelo vokilu, ndaño Omõla, te Isia lika.” (Mateo 24:36) Omo okuti ka tua kũlĩhĩle eteke liesulilo lioluali lulo, tu sukila oku kapako olondaka viocipama Cembimbiliya tukuãi vokuenda kunyamo ulo wo 2004, ci popia hati: “Lavululi . . . liangiliyi.”—Mateo 24:42, 44.
3 Poku lekisa ndomo omanu vamue vaka popeliwa osimbu vakuavo vaka nyõliwa, Yesu wa lombolola ndoco: “Alume vavali va kala vepia, umue upiwamo, ukuavo o siala. Akãi vavali va fulila pamuamue pohanda, umue upiwapo, ukuavo o siala.” (Mateo 24:40, 41) Kotembo yaco yohali omunu lomunu pokati ketu ndamupi ekalo liaye lika kala? Anga hẽ eteke liaco lika tu sanga okuti tua liangiliya, ale likeya ocipikipiki kokuetu? Cosi catiamẽla lika kueci tu kasi oku linga cilo. Oco tu liangiliyile keteke lia Yehova, tu sukila oku yuvula ovituwa viosi vĩvi via siata koloneke vilo, loku lavulula ovina viosi vi honguisa ekalo lietu kespiritu kuenda oku yuvula oku ambata omuenyo umue ka wa sungulukile.
Yuvula Ocituwa Coku Tula Utima
4. Ovituwa vipi omanu vo koloneke via Noha va kuatele?
4 Sokolola eci ca pita koloneke via Noha. Embimbiliya li lombolola ndoco: “Noha, omo a kala lekolelo, oco eci a lunguiwila ovina ka via molehele handi, wa kuata ohele, yu wa angiliya ocimbaluku [coku] popela onjo yaye.” (Va Heveru 11:7) Otembo yaco lomue wa kũlĩhĩle ocimbaluku, pole ceya oku muĩwa ciwa. Handi vali, Noha “wa sapula esunga.” (2 Petulu 2:5) Pole, cikale upange woku tunga ocimbaluku Noha a kala oku linga, cikale ondaka a sapula, ka via vetiyile omanu oco va pongolole ekalo liomuenyo wavo. Momo lie? Momo ovo “va kala loku lia kuenda oku nyua, oku kuela loku kueliwa.” Omanu vana Noha a kundila, va kapeleko lika asakalalo atiamẽla komuenyo wavo lovina vi sanjuisa utima wavo kuenda “ka va limbukile cimue toke eci etande lieya kuenje lia va nyola vosi.”—Mateo 24:38, 39.
5. Koloneke via Lote omanu vo ko Sodomo va kuata ovisimĩlo via tuwa ndamupi?
5 Cimuamue haico ca pita koloneke via Lote. Embimbiliya li tu lomboluila ndoco: “[Omanu] va lia lia, va nyua nyua, va landa landa, va landaisa, va lima lima, va tunga tunga. Puãi keteke Lote a tunda vo Sodomo, kilu kua loka ondalu yofuofuo ndombela, yu ya va nyõla vosi.” (Luka 17:28, 29) Eci ovangelo va lungula Lote oco a puluke kenyõleho lia kala okuiya, eye wa vangula lolondatembo viaye kueci catiamẽla kovina via kala okuiya. Pole, kolondatembo viaye ondaka yaco ya kala ño “ndesevu.”—Efetikilo 19:14.
6. Ocituwa cipi tu sukila oku yuvula?
6 Yesu wa popia hati, ndeci ca kala koloneke via Noha, kuenda via Lote, “haico ciya ketukuluko lia Mõlomanu.” (Mateo 24:39; Luka 17:30) Koloneke vilo omanu valua va yongola lika oku tẽlisa olonjongole viavo muẽle loku tula utima. Etu tu sukila oku lavulula oco ka tuka kuatevo ocituwa comanu vaco. Ka kuli lacimue cĩvi catiamẽla koku lia ovikulia vina vipepa kuenda oku nyua ovinyu lonjongo yimue ya sokamo. Cimuamue haico olohuela okuti via tumbikiwa la Suku. Pole, nda olohuela ovio tu pitisa vali kovaso komuenyo wetu, ci tava okuti ka tu kapiko vali ovina viespiritu. Anga hẽ nda oco tua linga, ci lekisa okuti tu kasi oku liangiliyila eteke linene lia Yehova hailio li koka usumba?
7. Epulilo lipi tu sukila oku linga poku nõla onjila tu yongola oku kuama kuenda momo lie?
7 Upostolo Paulu wa popia hati, “oloneke via [tu] tukuiwila via linga vimbumbulu. Oco, tunde cilo, ava va kuete akãi va linge ndava ka va kuete.” (1 Va Korindo 7:29-31) Kua tu kambela lika otembo yitito oco tu tẽlise ocikele cetu cupange tua tambula ku Suku coku kunda Usoma. (Mateo 24:14) Upostolo Paulu wa lungulavo olohueli oco otembo yavo ka vaka yi pesile lika koku tẽlisa olonjongole viavo, okuti, ka va pitisa kovaso ovina viespiritu komuenyo wavo. Ocili okuti, onumbi upostolo Paulu a eca ndeti palo, ya litepa calua locituwa coku tula utima. Yesu wa popia hati: “Puãi tete vanjiliyi usoma wa [Suku] kuenda esunga liaye.” (Mateo 6:33) Nda o kasi oku nõla onjila o yongola oku kuama ale pamue upange umue o yongola oku linga, o sukila oku lipulisa ove muẽle ndoco: ‘Upange owu hẽ uka ndi tateka komuenyo wange oku pitisa kovaso ovina viatiamẽla Kusoma?’
8. Nda tua limbuka okuti komuenyo wetu tua sakalala calua lovikele vieteke leteke nye tu sukila oku linga?
8 Nye tu sukila oku linga nda tua limbuka okuti ovopange etu eteke leteke a kasi oku tu tateka kovina viespiritu? Anga hẽ omuenyo wetu wa litepa lowu womanu vana tu lisungue lavo okuti ka va kuete ukũlĩhĩso wasuapo Wovisonehua haivo ka va litumbikile handi kupange woku kunda Usoma? Nda tu kasi locitangi caco, tu sukila oku likutilila ku Yehova. Eye oka tu kuatisa oco tu kuate ocituwa ca sunguluka. (Va Roma 15:5; Va Filipoi 3:15) Yehova o pondola oku tu kuatisa oco tu pitise kovaso ovopange Usoma loku linga eci ca sunguluka kuenda oku tẽlisa ovikele viosi tua likuminya kokuaye.—Va Roma 12:2; 2 Va Korindo 13:7.
Yuvula Oku Kuata Owesi Kespiritu
9. Ndomo elivulu Liesituluilo 16:14-16 li lombolola, momo lie ci kuetele esilivilo oku tamalãla oco ka tuka kuate owesi kespiritu?
9 Ocitumasuku ci lombolola eci catiamẽla kokuiya ‘kuovita vieteke linene lia Suku Tõlo’ ko Harmagedo, ci lekisa okuti, omanu vamue ka va ka lavulula. Ñala Yesu Kristu wa popia hati: “Ota, njiya ndocimunu. U ka pekela puãi o lavulula kuenje o lava olonanga viaye ndokuti ka endi epõlõla loku kutiwa osõi, eye wa sumũlũha.” (Esituluilo 16:14-16) Olonanga via tukuiwa ndeti palo, vi lomboloka ondimbukiso yi lekisa okuti, Tuakristão kuenda Tulombangi via Yehova. Vondimbukiso yaco mua kongela upange wetu woku kala akundi Vusoma kuenda oku lekisa ovituwa viwa Viukristão. Nda tua kuata owesi kupange wetu okuti tu liwekapo oku lavulula, ka tuka kuata vali ondimbukiso yoku kala Ukristão. Ocituwa caco ci kutisa osõi haico ci koka ohele. Tu sukila oku tamalãla oco ka tuka kuate owesi kespiritu. Ndamupi tu pondola oku yuvula oku suñila kespiritu?
10. Momo lie oku tanga Embimbiliya oloneke viosi ku tu kuatisila oku lavulula kespritu?
10 Embimbiliya lia siata oku lombolola esilivilo lioku lavulula lutate ekalo lietu. Ulandu Wevanjeliu u tu lungula ndoco: “Lavululi,” (Mateo 24:42; 25:13; Marko 13:35, 37), “liangiliyi” (Mateo 24:44), “lunguki, lavululi” (Marko 13:33), “liangiliyi” (Luka 12:40). Eci upostolo Paulu a mãla oku lombolola okuti eteke lia Yehova likeya ocipikipiki koluali lulo, eye wa vetiya vamanjaye Akristão hati: “Ka tu ka pekeli ndavakuavo, puãi tu lavululi loku lisuluvika kuholua.” (1 Va Tesalonike 5:6) Kelivulu lia sulako Vembimbiliya, Yesu Kristu una wa vialekiwa komangu yulamba, wa lombolola eci catiamẽla kokuiya kuaye ocipikipiki hati: “Njiya ndopo.” (Esituluilo 3:11; 22:7, 12, 20) Ovaprofeto valua va Heveru va lombolola kuenda va lungula eci catiamẽla keteke linene liesombiso lia Yehova. (Isaya 2:12, 17; Yeremiya 30:7; Yoeli 2:11; Sofoniya 3:8) Oku tanga Ondaka ya Suku oloneke viosi, kuenda oku sokolola eci tua tanga, cika tu kuatisa koku lavulula kespiritu.
11. Momo lie oku lilongisa Embimbiliya pokolika ku kuetele esilivilo oco ka tuka hongue kespiritu?
11 Oku kuata ombili yoku linga elilongiso lio pokolika loku tanga alivulu ana a lombolola eci ci sangiwa Vembimbiliya a sandekiwa ‘lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,’ ci tu kuatisa oku lavulula kespiritu! (Mateo 24:45-47) Pole, oco elilongiso lietu lio pokolika li tu kuatise komuenyo wetu, tu sukila oku amamako okuti ka tu liwekapo. (Va Heveru 5:14–6:3) Tu sukila oku litekula lokulia kua kola olonjanja viosi. Koloneke vilo, ka ca lelukile oku sanga otembo yoku linga elilongiso lio pokolika. (Va Efeso 5:15, 16) Handi vali, oku tanga lika Embimbiliya eci tu sanga otembo kuenda oku tanga lika alivulu ana a lombolola eci ci kasi Vembimbiliya ka ci tẽla. Pole, nda tu yongola oku ‘kolapo kekolelo,’ tu sukila oku linga elilongiso lio pokolika olonjanja viosi kuenda oku lavulula lutate.—Tito 1:13.
12. Ndamupi Olohongele viekongelo, vimbo kuenda viofeka vi pondola oku tu kuatisa oco ka tuka kuate owesi kespiritu?
12 Olohongele viekongelo, vimbo kuenda viofeka, vi pondolavo oku tu kuatisa oco ka tuka kuate owesi kespiritu. Ndamupi? Vi tu kuatisa lelongiso tu tambula. Kolohongele viaco, ka tua siatele hẽ oku ivaluisiwa eci catiamẽle keteke lia Yehova? Olohongele vi lingiwa olosemana viosi vi pondolavo oku tu ĩha epuluvi lioku ‘livetiya pokati, oku kala locisola kuenda ovilinga viwa.’ Evetiyo liaco li pondola oku kuatisa omunu oco amameko loku lavulula kespiritu. Etu tu vetiyiwa oku endaenda kolohongele viekongelo olonjanja viosi osimbu ‘eteke lia Yehova li kasi ocipepi.’—Va Heveru 10:24, 25.
13. Ndamupi upange woku kunda u pondola oku tu kuatisa oku pasuka kespiritu?
13 Etu tu kuatisiwavo oku amamako oku lavulula eci tu litumbika kupange woku kunda una tu linga lutima wetu wosi. Anga hẽ ci kuete esilivilo oku kũlĩha olondimbukiso viotembo lelomboloko liavio nda ka tu sapuilako vakuetu catiamẽla kovina viaco? Eci tu limbuka okuti omanu vana tu lilongisa lavo Embimbiliya va kasi oku amamako kespiritu loku pokola kueci va lilongisa, ci vokiya onjongole yetu yoku lavulula lutate. Upostolo Petulu wa popia hati: “Pamisi ovitima viene. Lisuluviki.” (1 Petulu 1:13) Nda tu yongola oku lavulula kespiritu, ‘olonjanja viosi tu sukila oku kala vakuambili kupange wa Ñala.’—1 Va Korindo 15:58.
Yuvula Oku Ambata Omuenyo Una u Nyõla Ekalo Liove Kespiritu
14. Ndomo elivulu lia Luka 21:34-36 li lombolola, ovina vipi Yesu a lungula okuti ovio omanu va sukila oku yuvula komuenyo wavo?
14 Vocitumasuku ca velapo muna Yesu a lombolola eci catiamẽla kondimbukiso yoku tukuluka kuaye, eye wa eca elungulo limue likuavo poku popia hati: “Lilavi sanga ovitima viene vi vulua lelelele luholua kuenda ovikele viokomuenyo wokilu lieve, kuenje eteke liaco liu wili ocipikipiki ndulivi. Momo liya komanu vosi va tunga kuosi kilu lieve. Puãi lavululi olonjanja viosi loku likutilila okuti vu kala longusu yoku puluka kovina evi viosi viya, ho talami kovaso a Mõlomanu.” (Luka 21:34-36) Yesu wa lombolola omuenyo omanu valua va siata oku ambata ndeci: oku tiamisila calua utima kokulia, kovoholua kuenda omuenyo una u nena asakalalo.
15. Momo lie tu sukilila oku likandangiya koku lia calua kuenda koku nyua calua?
15 Ocituwa coku lia loku nyua enene okuti ci pisiwa lolonumbi Viembimbiliya, tu sukila oku ci yuvula. Embimbiliya li lungula ndoco: “Ku ka kale pokati koloholua, ndaño pokati kovisapanu violositu.” (Olosapo 23:20) Oku kuata ocituwa cĩvi coku lia loku nyua okuti ka tu kũlĩha vali onjongo yetu, ci kapa kohele ekalo lietu kespiritu. Okusapa lokulia kuenda ovoholua ku pondola oku tuala omunu koku linga ocisiãi. Olusapo lumue Luembimbiliya lu popia ndoco: “Ukuawesi o livela kuenje lacimue a sanga, ukuambili puãi o kuta.” (Olosapo 13:4) Ci tava okuti omunu waco o yongola oku linga ocipango ca Suku, pole onjongole yaye omo liowesi ka yi tẽlisiwa.
16. Ndamupi tu pondola oku yuvula ocilemo coku sakalala calua lepata lietu?
16 Elungulo lipi Yesu a eca liatiamẽla kasakalalo omanu va sukila oku yuvula? Vasakalalo aco mua kongela ndeci: ovina omunu a sukila, oku sanda eteku liepata kuenda ovina vikuavo. Huvekekuowo oku ecelela okuti ovina viaco vi honguisa ekalo lietu kespiritu! Yesu wa pula hati: “[Helie] kokuene o tẽla oku vokiya ukeya kutunga waye ndaño wo sakalalela?” Eye wa lungula olonjeveleli viaye hati: “Ko ka kali lohele, hoti, tu lia nye? pamue tu nyua nye? pamue tu wala nye? Momo ovina viaco ovio vakualofeka va sakalala ño lavio oku vi sanda. Ene puãi, Isiene o kasi kilu wa kũlĩha ale okuti vu sesamela ovina evi viosi.” Oku sandiliya tete Usoma komuenyo wetu kuenda oku kolela okuti, Yehova oka tu ĩha ovina viosi tu sukila, ci tu kuatisa oco tu amameko loku lavulula.—Mateo 6:25-34.
17. Ndamupi oku sandiliya calua ovokuasi ku koka asakalalo?
17 Oku sakalala calua lomuenyo ku pondola oku tuala omunu koku sola ovokuasi. Omanu vamue omo okuti ka va sanjukila ovina va kuete komuenyo wavo, va siata oku linenela ovo muẽle ovitangi. Handi vali, vakuavo va siata oku vetiyiwa lovisimĩlo vioku linga olomĩlu vioku kuata olombongo vialua votembo yitito, kuenje va siata oku pesela ovina va kuatele. Kulivo omanu vakuavo okuti va siata oku lilongisa calua kosikola lonjongole yoku sanga upange umue u va kuatisa oku nganyala olombongo vialua, kuenje noke ci va lingila onjanjo. Ocili okuti, oku kuata elilongiso lia velapo kosikola, pamue ci pondola oku kuatisa omunu oku sanga upange. Pole, ovovangi a lekisa okuti, omanu vamue omo lioku pita otembo yalua koku lilongisa kosikola, va siata oku kapa kohele ekalo liavo kespiritu. Ocituwa caco ci koka ohele osimbu tu kasi oku lavoka okuiya kueteke lia Yehova! Embimbiliya li lungula ndoco: “Ava va yongola oku linga olohuasi va kupukila vayonjo, va fa vonjanjo kuenje va kuatiwa lalivelo uveke, hao a nyõla, kuenje a kokela omanu oku vombisua loku nyõleha.”—1 Timoteo 6:9.
18. Olondunge vipi tu sukila oku kuata oco tu yuvule ocituwa coku sola ovokuasi komuenyo wetu?
18 Oco omunu kaka yapuisiwe locituwa coku sola ovokuasi, o sukila oku kuata olondunge vioku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi poku nõla onjila a yongola oku kuama. Omunu o pondola lika oku kuata olondunge viaco poku litekula olonjanja viosi ‘lokulia kua kola haiko kuakulu’ oco a ‘tẽle oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi.’ (Va Heveru 5:13, 14) Oku “limbuka ovina via velapo,” eci tu pitisa kovaso ovina vi kuete esilivilo, ci pondolavo oku tu kuatisa oku yuvula oku nõla onjila yimue ka ya sungulukile.—Va Filipoi 1:10.
19. Nda tua limbuka okuti ka tu kuete otembo yoku tẽlisa ovikele vietu kespiritu nye tu sukila oku linga?
19 Ocituwa coku sola ovokuasi ci pondola oku tu kapa vupeke, okuti tu kuata otembo yitito ale ka tu kuata otembo layimue yoku linga ovina viespiritu. Ndamupi tu pondola oku likonomuisa etu muẽle oco tu yuvule olonjanjo vioku kuama omuenyo waco? Tu sukila oku likutilila oco tu tẽle oku limbuka ndomo tu pondola oku leluisa omuenyo wetu. Soma Salomone wo kosimbu ko Isareli wa popele hati: “Otulo tuondingupange tu sõsã, ndaño wa lia citito ndaño wa lia ca lua; puãi ekuto liohuasi liu pumbisa otulo.” (Ukundi 5:12) Anga hẽ tua siata oku lunguka koku landa ovina vimue ka tu sukila okuti vi pesela otembo yalua oku vi tata? Osimbu tu amamako oku kuata ovina vialua, tu peselavo otembo yalua kuenda olombongo vioku tata ovina viaco oco ka vika nyolẽhe. Anga hẽ tu pondola oku tepulula ovikuata vimue ka tu sukila oco tu leluise omuenyo wetu?
Liangiliya Kovina Viosi
20, 21. (a) Ekoliso lipi upostolo Petulu a eca liatiamẽla kokuiya kueteke lia Yehova? (b) Ovilinga vipi tu sukila oku tẽlisa osimbu tu liangiliyila eteke lia Yehova?
20 Ndeci otembo yesulilo lioluali luo kotembo ya Noha ya pitilĩlepo, etu tu lavokavo esulilo lioluali lulo. Upostolo Petulu o tu sapuila ndoco: “Eteke lia Ñala [Yehova] puãi liya ndocimunu. Leci liya, ovailu a takata lokukẽlõha kua lua. Ovina viosi vi yenguluka londalu, longongo lovina viosi vi kasimo vi pia.” Cikale ilu liocindekaise, okuti olombiali violuali lulo, ale ongongo yaco, okuti omanu olondingaĩvi vana ka va yongola oku pokola ku Suku, vosi yavo ka vaka tẽla oku puluka konyeño ya Suku. Poku lekisa ndomo tu pondola oku liangiliyila eteke lia Yehova, upostolo Petulu wa popia hati: “Omo [okuti] ovina viaco viosi [vika] yenguluka ndomo, . . . co sesameli okuti, kovimuenyo viene, vu kola kuenje vu sumbila Suku. Vu kala ndomo osimbu vu lavoka loku yayuisa etukuluko lieteke lia [Yehova] Suku.”—2 Petulu 3:10-12.
21 Voku kola kuetu kuenda oku sumbila Suku, mua kongela oku endaenda kolohongele viekongelo olonjanja viosi kuenda oku kunda olondaka viwa. Upange waco watiamẽla koku sumbila Suku, tu sukila oku u linga lutima wetu wosi osimbu tu lavoka lepandi okuiya kueteke linene lia Yehova. Omo liaco,‘tu likolisiliko okuti eci tu sangiwa la Suku tu kala lombembua kuenda ka tu kuata amome ndaño atime.’—2 Petulu 3:14.
Handi Ocivaluka?
• Momo lie tu sukilila oku liangiliyila eteke lia Yehova?
• Nda tua sakalala calua lovopange eteke leteke, nye tu sukila oku linga?
• Nye cika tu kuatisa oku tamalãla oco ka tuka kuate owesi kespiritu?
• Omuenyo upi u koka ohele tu sukila oku yuvula kuenda ndamupi?
[Elitalatu kemẽla 17]
Omanu vo koloneke via Noha, ka va tẽlele oku limbuka okuiya kueteke liesombiso. Ove hẽ o tẽla oku limbuka eteke liaco?