‘Oluali Lulo Lu Kasi Oku Pongoloka’
“A vamanji, onimbu yeci ñasi loku popia yeyi, oloneke via tu tukuiwila via linga vimbumbulu.”—1 VA KORINDO 7:29.
1, 2. Apongoloko api ove wa siata oku mõla komuenyo wove?
APONGOLOKO api ove wa siata oku mõla komuenyo wove? Ci tava hẽ okuti o lombolola amue pokati kapongoloko aco? Kua siata oku kala oku amamako konepa yuloño woku sakula. Akonomuiso a lingiwa konepa eyi a ecelela okuti, omanu va sangiwa kolofeka vimue elavoko liavo lioku kala komuenyo li livokiya. Kefetikilo liocita 20, omanu vokolofeka vimue va kala lika lelavoko lioku kala komuenyo ci soka 50 kanyamo, cilo elavoko liavo lia livokiya eci ci soka 70 kanyamo. Sokololavo ndomo tua siata oku kuatisiwa lo radio, lo televisão, lo telefone kuenda lolomakina vioku tumisa ovikanda. Kulivo handi oku amako koku longisa, koviendelo kuenda koku teyuila ekalo liomanu. Apongoloko aco a kasi oku kuatisa olohuluwa viomanu.
2 Pole, kuli apongoloko amue okuti ka a kasi oku kuatisa omanu. Omanu va siata oku pita lovitangi vialua ndeci evokiyo lievĩho, etepuluko liovituwa viwa, oku sipa eliamba, oku litepa kuolohueli, ekambo liokulia kuenda ungangala. Omo liaco, ove o tava kolondaka upostolo Paulu a soneha osimbu poku popia hati: ‘Oluali lu kasi oku pongoloka.’—1 Va Korindo 7:31.
3. Olondaka upostolo Paulu a popia hati, ‘oluali lu kasi oku pongoloka’ vi lomboloka nye?
3 Eci upostolo Paulu a lombolola olondaka evi, wa kala oku setahãisa oluali ndocila colomapalo. Vakualomapalo viaco, okuti omanu vana ndeci vakuapulitika, vakuatavo kuenda omanu vana va kemãla, va siata oku lekisa ovilinga viavo kuenje noke va piñaliwa la vakuavo. Ekalo liaco lia siata oku muiwa vokuenda kuanyamo alua. Kosimbu, olosoma via enda loku viala anyamo alua kuenje apongoloko ka a lingawaile lonjanga. Pole, ekalo liaco lia pongoloka calua koloneke vilo, momo eci ombiali yimue yi pondiwa, haico ovina vi pongoloka! Koloneke vilo viovitangi, ka tua kũlĩhĩle eci ciya keteke likuavo.
4. (a) Ndamupi Akristão va sukila oku tenda ovitangi vi kasi oku pita voluali? (b) Ovovangi api avali tuka konomuisa cilo?
4 Nda okuti, oluali lua sokisiwa ndocila colomapalo, asongui vatavo va sokisiwa la vakualomapalo viaco, Akristão vocili va linga vakuakutala.a Omo okuti Akristão “havakualualiko,” ovo ka va sakalala omo liovilinga vĩvi viomanu vaco. (Yoano 17:16) Pole, ovo va luluvalela lika kolondimbukiso vi lekisa okuti, ovilinga viomanu vaco, vi panda kesulilo. Ovo va kũlĩha okuti oluali lulo te lua kunduiwa, oco Yehova a nene oluali luokaliye luesunga.b Omo liaco, tu konomuisi ovovangi avali a lekisa okuti tu kasi koloneke viesulilo kuenda oluali luokaliye lu kasi ocipepi. Ovovangi aco vava: (1) Oku tẽlisiwa kuovolandu Embimbiliya kuenda (2) evokiyo liovitangi voluali.—Mateo 24:21; 2 Petulu 3:13.
Elumbu Limue Lia Situluiwa!
5. ‘Otembo ya vakualofeka’ yi lomboloka nye? Kuenda momo lie tu sukilila oku yi kũlĩha?
5 Yesu wa lombolola eci catiamẽla kotembo yimue okuti, olosoma violuali vi viala kuenda ka vika kuatisiwa Lusoma wa Suku. Otembo yaco Yesu wa yi tukula hati, “oloneke via vakualofeka.” (Luka 21:24) Kesulilo ‘lioloneke viaco via vakualofeka,’ Usoma wa Suku weya oku viala, kuenje Yesu eye Ombiali yaco ya nõliwa. Yesu o viala tete ‘pokati kovanyãli vaye.’ (Osamo 110:2) Elivulu lia Daniele 2:44 li lombolola okuti Usoma uka “nyõla” ovosoma osi omanu kuenje owo muẽle uka kala otembo ka yi pui.
6. Otembo yipi “oloneke via vakualofeka” via fetika? Kuenda via kala otembo yiñami? Otembo yipi via sulila?
6 Otembo yipi “oloneke via vakualofeka” via sulila okuti oco Usoma wa Suku wa fetika oku viala? Etambululo liaco okuti lia kala ‘olondaka via sitikiwa toke kotembo yesulilo,’ mua kongela oku tẽlisiwa kuovolandu Embimbiliya. (Daniele 12:9) Eci “otembo” yaco ya kala ocipepi, Yehova wa situluila etambululo liaco kocimunga comanu vana okuti ambombe va kala oku lilongisa Embimbiliya. Lekuatiso liespiritu sandu ovo va limbuka okuti, “oloneke via vakualofeka” via fetika kunyamo wo 607 O.Y., eci o Yerusalãi ya lunduiwa. Kuenje ‘otembo’ yaco ya kala eci ci soka 2.520 kanyamo. Noke, Akristão veya oku limbuka okuti, “oloneke via vakualofeka” via sulila kunyamo wo 1914. Ovo va limbukavo okuti, kunyamo waco owu oco oloneke viesulilo lioluali lulo via fetika. Ove ukuakulilongisa Embimbiliya, o tẽla oku lekisa Vovisonehua olokonda vi tu tuala kunyamo wo 1914?c
7. Ovinimbu vipi Viembimbiliya vi tu kuatisa oku limbuka efetikilo lesulilo liolotembo epanduvali via tukuiwa kelivulu lia Daniele?
7 Kuli uvangi umue wa selekiwile velivulu lia Daniele. Yehova wa tumĩle Soma Nevukandesa woko Bavulono oco a lundule o Yerusalãi kunyamo wo 607 O.Y., eci “oloneke via vakualofeka” via fetika. Kuenje wo lomboluila okuti, ku keya otembo yimue eci olombiali violuali vika viala okuti, ka vika kuatisiwa la Suku toke eci olotembo epanduvali vi tẽlisiwa. (Esekiele 21:26, 27; Daniele 4:16, 23-25) Olotembo viaco epanduvali via kala otembo yiñami? Elivulu Liesituluilo 11:2, 3, kuenda 12:6, 14, li lombolola okuti olotembo vitatu lomeyu, vi lomboloka eci ci soka 1.260 koloneke. Omo liaco, olotembo epanduvali vi lomboloka 2.520 koloneke. Anga hẽ otembo yaco eyi oyo yesulilo? Sio hayoko. Yehova wa tumĩle uprofeto Daniele oku situlula ulandu owu hati: “Nda ku tukuila okuti ulima eteke, ulima eteke.” (Esekiele 4:6) Omo liaco, olotembo epanduvali, vi lomboloka 2.520 kanyamo. Oku fetikila kunyamo wo 607 O.Y., toke eci kua tẽlisiwa ci soka 2.520 kanyamo, tu limbuka okuti, oloneke via tukuiwa via sulila kunyamo wo 1914.
‘Otembo Yesulilo’ ya Kũlĩhĩwa
8. Uvangi upi ove o tẽla oku tukula u lekisa okuti ekalo lioluali lia vĩha tunde kunyamo wo 1914?
8 Ovitangi vi kasi oku pita voluali okuti via fetika kunyamo wo 1914, vi lekisa okuti, ovolandu Embimbiliya ocili muẽle. Yesu wa popia hati, “ondimbukiso yesulilo lioluali” ovoyaki lonjala kuenda ovoveyi. (Mateo 24:3-8; Esituluilo 6:2-8) Ovitangi viaco, via fetika kunyamo wo 1914. Upostolo Petulu wa popiavo hati, omanu vaka kuata ovituwa vĩvi. Ovina eye a tukuile ovio tu lete koloneke vilo.—2 Timoteo 3:1-5.
9. Nye omanu vamue va siata oku popia catiamẽla kekalo lioluali tunde kunyamo wo 1914?
9 Ocili hẽ okuti ‘oluali lulo lua fetika oku pongoloka’ okupisa kunyamo wo 1914? Ulongisi umue otukuiwa hati Robert Wohl velivulu liaye litukuiwa hati, otembo yunyamo wo 1914, eye wa popia hati: “Omanu vosi va kasi oku pita vuyaki ka va tava kuvangi wokuti, otembo ya vakualofeka ya sulila, kuenje otembo yikuavo ya fetika kosãi Yenyenye yunyamo wo 1914.” Ndotolo umue otukuiwa hati, Jorge A. Costa e Silva, okuti eye usongui Wocisoko Coku Eca Olonumbi komanu vana vavela uyui, wa soneha hati: “Tu kasi kotembo yimue okuti, ovina vi kasi oku pongoloka calua. Kuenje eci ci nena esakalalo lialua okuti lalimue eteke lia kaleleko.” Ove hẽ wa siatavo oku ci limbuka?
10. Ndamupi Embimbiliya li tu kuatisa oku limbuka esunga lieci voluali mu kasilili ovitangi tunde kunyamo wo 1914?
10 Helie o kasi oku vetiya omanu oku linga ovina vĩvi mulo voluali? Elivulu Liesituluilo 12:7-9, li tukula omunu wa koka ovitangi viaco poku popia hati: “Kilu kueya ovita. Mingeli [okuti Yesu Kristu] lovangelo vaye va liyaka locinyõha. Ocinyoha lovangelo vaco va tamalala, puãi va yuliwa, lapa va kala vali kilu ka pa molehele. Kuenje ocinyoha caco cinene [okuti Satana Eliapu] ca takumuiwa, . . . una endaenda oku kemba oluali luosi.” Ocili okuti, Satana Eliapu eye wa siata oku nena ovitangi voluali. Eci a tundisiwa kilu kunyamo wo 1914, ‘mulo voluali mua fetika oku kala ohali omo Eliapu lia lokilamo lonyeño yalua, kuenda lia limbuka okuti oloneke vialio vitito.’—Esituluilo 12:10, 12.
Ceci Cika Pita Kuyaki wa Sulako
11. Ndamupi Satana a siata oku ‘kemba oluali luosi’? (b) Ndomo ca lomboluiwa lupostolo Paulu, Satana wa siata oku likolisilako vali calua oku linga nye?
11 Omo okuti Satana wa kũlĩha okuti otembo yaye yi kasi ocipepi, eye wa siata “oku kemba oluali luosi” tunde kunyamo wo 1914. Olonjanja viosi Satana luhembi waye, wa siata oku songuila olombiali oco vi linge apongoloko voluali. (2 Timoteo 3:13; 1 Yoano 5:19) Satana o yongola oku kemba omanu vosi oco va sime okuti, uviali waye uka nena ombembua yocili. Asapulo aye uhembi a siata oku taviwa lomanu valua, pole ovovangi a lekisa okuti, ovitangi vi kasi oku livokiya calua. Upostolo Paulu wa popele hati, osimbu handi oluali lulo ka lua kunduiwile kuka kala asapulo alua uhembi wa Satana. Eye wa soneha ndoco: “Eci omanu va kasi loku linga vati, tua kolapo, tu kasi lombembua, oco okunyõleha ocipikipiki kuiya kokuavo, ndeci olongembia viya [kukãi] o misi.”—1 Va Tesalonike 5:3; Esituluilo 16:13.
12. Alikolisilo api olombiali via siata oku linga oco vi nene ombembua kotembo yilo?
12 Vokuenda kuanyamo a sulako ndeti, olombiali violuali via siata calua oku popia hati, “tua kolapo, tu kasi lombembua.” Unyamo wo 1986 va u tukula hati, Unyamo Wombembua Voluali Luosi. Pole ka kua kaile ombembua yaco. Anga hẽ olondaka viaco evi violombiali ovio uvangi woku tẽlisiwa kuelivulu lia 1 Va Tesalonike 5:3? Olondaka viupostolo Paulu viatiamẽla hẽ kocina cimue cika limbukiwa lomanu voluali luosi?
13. Eci upostolo Paulu a lombolola catiamẽla ‘Kombembua loku kolapo,’ esulilo lioluali wa li setahãisa la nye? Kuenda nye tu pondola oku lilongisilako?
13 Omo okuti ovitumasuku vi lomboloka vali ciwa noke lioku tẽlisiwa, tu sukila oku talamẽla oco tu ka kuate uvangi wasuapo. Upostolo Paulu wa lombolola okuti, eci omanu vaka popia hati, “tua kolapo, tu kasi Lombembua,” esulilo likeya ocipikipiki. Ekalo liaco wa lisokisa ndolongembia viukãi omisi. Vokuenda kuolosãi ecea elavoko liukãi omisi lilivokiya omo wa kũlĩha okuti, oñaña yi kasi vimo liaye yi kasi oku kula. Eye ci tava okuti, o yeva oku lisenga senga kuoñaña yi kasi vimo liaye. Olonjanja vimue o yeva oku tasula kuolomãhi vioñaña. Vokuenda kuoloneke, oku lisenga senga kuaco ku fetika oku livokiya toke eci ina a yeva olongembia vi lekisa okuti eteke lioku citiwa kuoñaña yaye lia pitilapo. Eci kuka tẽlisiwa olondaka via popia hati, “tua kolapo, tu kasi Lombembua,” ku keya esulilo. Noke oluali luokaliye lu fetika.
14. Ndamupi ovolandu osi aka tẽlisiwa kuenda nye cikeyililako noke?
14 Okuiya kuesulilo lioluali kuka komohĩsa Akristão vakuekolelo oku ku tala. Catete, olosoma violuali okuti (ovisoko viopulitika vi songuiwa la Satana), vika ñualelapo Ombavulono Yinene (okuti ocimunga catavo esanda) kuenje vika va nyõla. (Esituluilo 17:1, 15-18) Noke ovosoma a Satana aka litepa kuenje aka liyaka pokati kuenje Satana kaka kuata vali unene woku imũla uyaki waco. (Mateo 12:25, 26) Yehova oka ecelela okuti olosoma violuali vi kuata utima umosi oco vi ‘linge ocipango caye’ coku lundula atavo osi esanda a sangiwa voluali. Noke lioku lunduiwa kuatavo osi esanda, Yesu Kristu oka songuila olohoka viovangelo okilu oco va lundule ovisoko vikuavo via Satana palo posi, muna mu sangiwa vakualomĩlu kuenda vakuapulitika. Kuenje, Satana oka kapiwa vekalo limue okuti ka ka kuata vali unene woku yapuisa omanu. Kuenje, ovilinga viosi vĩvi violuali lulo vika pitila kesulilo okuti ka vika kalako vali.—Esituluilo 16:14-16; 19:11-21; 20:1-3.
15, 16. Momo lie ci kuetele esilivilo oku ivaluka okuti, ‘kua kamba lika otembo yimue yitito’?
15 Ulandu wa tukuiwa ndeti uka pita otembo yipi? Etu ka tua kũlĩhĩle eteke liaco kuenda owola uka pita. (Mateo 24:36) Pole, tua kũlĩha okuti, ‘otembo ya kambako yitito calua.’ (1 Va Korindo 7:29) Omo liaco, Ciwa okuti, tu linga ovina vi kuete esilivilo vokuenda kuotembo ya kambako. Ndamupi? Ndomo upostolo Paulu a lombolola, tu sukila oku ci linga ‘poku sandiliya otembo’ yoku linga ovina vi kuete vali esilivilo okuti ka tu pesila otembo yetu kovina ka vi kuete esilivilo. Momo lie? Embimbiliya li tambulula okuti, “momo oloneke vilo via viha.” Nda ‘tua limbuka ocipango ca Yehova,’ tuka yuvula oku pesila otembo yetu kovina viosi ka vi kuete esilivilo.—Va Efeso 5:15-17; 1 Petulu 4:1-4.
16 Ekuatiso lipi tu tambula poku kũlĩha eci cika pita voluali lulo lua vĩha? Upostolo Petulu wa soneha ndoco: “Omo [okuti] ovina viaco viosi [vika] yenguluka ndomo, . . . co sesameli okuti kovimuenyo viene vu kola kuenje vu sumbila Suku.” (2 Petulu 3:11) Etu tu sukila oku kuata ovituwa evi! Ndomo upostolo Petulu a lombolola, etu tu sukila (1), oku lavulula loku limbuka okuti tu kuete ovituwa viwa kuenda (2), oku kũlĩha okuti, ombili yetu kupange wa Yehova yi limbukiwila kocisola tu lekisa kokuaye.
17. Olonjanjo vipi via Satana Akristão va sukila oku yuvula?
17 Ocisola tu kuetele Yehova, cika tu kuatisa oku pokola kondaka yaye loku puluka kayonjo oluali lulo. Omo okuti oluali lulo ndopo lu kunduiwa, tu sukila oku yuvula ovina vialuo. Ndaño okuti tu kasi voluali lulo kuenda tu lingilamo ovopange, tu sukila oku yuvula oku pitisa kovaso ovina violuali. (1 Va Korindo 7:31) Omo liaco, tu sukila oku lilava oco ka tuka yapuisiwe lasapulo uhembi woluali lulo. Olombiali violuali lulo ka vika tẽla oku tetulula ovitangi viosi viomanu. Ovio ka vi ka pondola oku likuatisa votembo ka yi pui. Momo lie tua ci kolelela? Momo Ondaka ya Suku yi tu sapuila okuti: “Oluali lu takata loñeyi yaluo, puãi u o lingainga ocipango ca Suku [oka] kala oloneke ka vi pui.”—1 Yoano 2:17.
Ku Kasi Oku Iya Otembo Yimue Yiwa!
18, 19. Apongoloko api ove o kevelela okuti aka tẽlisiwa voluali luokaliye? Kuenda momo lie oku kevelela kuove kuka kuatela esilivilo liocili?
18 Kua kamba lika otembo yitito oco Yehova a kundule Satana kumue lomanu vaye. Lesumũlũho lia Suku omanu vana vaka puluka kesulilo lioluali lulo, vaka fetika oku ‘pongolola’ oluali oco lu kale oluali luokaliye. Epongoloko liaco lika kala otembo ka yi pui. Voluali luokaliye ka muka kala vali ovoyaki, momo Suku oka ‘imũla ovoyaki kolonepa viosi violuali.’ (Osamo 46:9) Kovitumãlo kuna kuima okulia kutito, ‘kuka limiwa ovikulia vialua okuti vika hungahunga kilu lilomunda.’ (Osamo 72:16) Ka kuka kala vali olokayike, ovisoko violosipayu, ovoveyi ana a sambuka omo liukahonga, oku sipa eliamba, olonjo vioku sombisa olohueli via litepa, ekambo liovina omanu va sukila kuenda ungangala.—Osamo 37:29; Isaya 33:24; Esituluilo 21:3-5.
19 Ka kuka kala vali ayambo momo omanu vosi va fa vaka pinduiwa. Kuka kala esanju liocili eci apata osi aka likongela pamosi kuenda eci omanu vana va litepa osimbu vaka li sanga vali lesanju lia piãla. Kotembo yaco, omanu vosi vaka fendela lika Yehova. (Esituluilo 5:13) Eci ovina viosi vika pongoluiwa, oluali luosi luka linga ofeka yelau. Esanju lipi ove oka kuata nda waka puluka kesulilo lioluali lulo? Ove oka popia hati: ‘Nda kevelela otembo yalua oluali luokaliye, kuenje, oku kevelela kuange ku kuete esilivilo liocili!’
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Vovolandu avali a litepa, upostolo Paulu wa lombolola hati, Akristão olombuavekua va “linga etalula kovaso oluali kuenda kovaso ovangelo lo kovaso omanu.”—1 Va Korindo 4:9.
b Oco o limbuke “soma yo ko Norte,” wa tukuiwa kelivulu lia Daniele 11:40, 44, 45, tanga elivulu Preste Atenção à Profecia de Daniel, okupisa kemẽla 280 toke 281.
c Embimbiliya li lombolola okuti, o Yerusalãi ya lunduiwa eci kua kambele 70 kanyamo osimbu handi va Yudea ka va tundile kumandekua kunyamo wo 537 O.Y. (Yeremiya 25:11, 12; Daniele 9:1-3) Oco o kuate elomboloko ‘lioloneke via vakualofeka,’ tala velivulu Raciocínios a Base das Escrituras, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova, okupisa kemẽla 110 toke 112.
Ndamupi o Tambulula?
• Ndamupi olondaka upostolo Paulu a popia hati, ‘oluali lu kasi oku pongoloka,’ via linga viocili kotembo yilo?
• Ndamupi ulandu Wembimbiliya u lekisa esulilo ‘lioloneke via vakualofeka’?
• Ndamupi uvangi u lekisa okuti oku pongoloka kuekalo lioluali kua fetika kunyamo wo 1914 eci ‘otembo yesulilo’ ya fetika?
• Tu kuatisiwa ndati lolondaka viokuti, ‘otembo ya kambako yitito calua’?
[Elitalatu kemẽla 30]
Elumbu lia situluiwa!