Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Velivulu Liavali Liolosoma
ELIVULU Liavali Liolosoma, li lombolola ulandu wa va Isareli la va Yuda una wa fetikila kelivulu Liatete Liolosoma. Velivulu liaco mu sangiwa ulandu wolosoma vi soka 29 via vialele ko Isareli kuenda ko Yuda. Pokati kavo, 12 kolosoma via vialele konano yo Isareli. Kuenda 17 via vialele kombuelo yo Yuda. Elivulu eli li lombololavo ovilinga viuprofeto Eliya la Elisia kuenda Isaya. Handi vali, li lombololavo ulandu woku nyõliwa kuofeka yo Samaria kuenda o Yerusalãi. Pole, ulandu waco ka wa tetele onimbu. Olio li lombolola ulandu wa pita vokuenda kuotembo yi soka 340 kanyamo okupisa kunyamo wo 920 toke wo 580. Otembo yaco, oco uprofeto Yeremiya a malusula oku soneha elivulu eli.
Oco hẽ, elivulu eli li kuete esilivilo lie kokuetu? Li tu longisa nye catiamẽla ku Yehova ndomo a siata oku tata omanu vaye? Nye tu lilongisa vulandu wovilinga violosoma, lovaprofeto, kuenda omanu vakuavo va tukuiwa velivulu eli? Tu konomuisi eci tu lilongisa velivulu liaco.
ELISIA WA PIÑALA POMANGU YA ELIYA
Ahasiya soma yo ko Isareli wa kupuka konjo yaye kuenje wa vela. Noke wa tuma oku pula kuprofeto Eliya catiamẽla kuhayele waye. Pole, Eliya wo sapuila okuti, o fa. Noke yoku fa kuaye omõlaye Yehorama wa piñala komangu yaye. Otembo yaco, Yehosafata eye wa kala osoma ya va Yuda. Eliya wambatiwa locipepe kuenje oñuatisi yaye Elisia wa piñala pomangu yaye yuprofeto. Vokuenda kuotembo yi soka 60 kanyamo, Elisia wa linga ovikomo vialua.—Tanga pokakasia losapi ya linga hati: “Ovikomo Via Elisia.”
Eci soma ya va Moavi a lingila usuanji va Isareli, Yehorama, la Yehosafata, kuenda soma ya va Edome, va tunda oku liyaka laye. Ovo va yula soma ya va Moavi omo liutõi wa Yehosafata. Noke soma ya va Suria wa sokiyavo oku liyaka la va Isareli. Pole, Elisia wa tateka ongombo yaco. Noke soma yaco omo lionyeño, wa tuma ‘olokavalu lakãlu ovita kuenda olohoka viasualali’ oco va kuate Elisia. (2 Olosoma 6:14) Elisia wa linga ovikomo vivali, kuenje olohoka via va Suria via tiukila lombembua. Kotembo yaco Benehadada soma ya va Suria wa ñualele ocingonja va Samaria. Omo liaco, vofeka mua kala onjala yalua. Pole, Elisia wa lomboluile okuti, onjala yaco yika pita.
Eci pa pita otembo yimue, Elisia wa enda toke ko Damasko. Noke soma Benehadada wa fetika oku vela. Kuenje wa tuma Hasaele oku pula ku Elisia nda o kala lomuenyo. Elisia wa lombolola okuti, soma o fa, kuenje Hasaele oka piñala pomangu yaye. Keteke likuavo, Hasaele, wa pondela soma Benehadada ponyime yaye. Kuenje, wa tambula omangu yuviali. (2 Olosoma 8:15) Yehorama omõla a Yehosafata, wa linga osoma ya va Yuda. Noke wa piñaliwa lomõlaye Ahasiya.—Tanga pokakasia losapi ya linga hati: “Olosoma vio ko Yuda kuenda vio ko Isareli.”
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
2:9—Momo lie Elisia a pingila ‘olonepa vivali viespiritu lia Eliya’? Oco Elisia a tẽlise ocikele caye cuprofeto ko Isareli, wa sukilile oku kuata espiritu ndeli lia Eliya lina lio kuatisa oku lekisa utõi lekolelo. Otembo yaco Eliya wa nõlele Elisia oco a piñale pomangu yaye yuprofeto. Eye wa kala oñuatisi ya Eliya vokuenda kuanyamo epandu. Omo liaco, Elisia wa tendele Eliya ndonjali yaye konepa yespiritu. Kuenda wa lisokisile ndonuñulu yaye. (1 Olosoma 19:19-21; 2 Olosoma 2:12) Kotembo ya va Isareli, omõla wo nuñulu wa kuatele omoko yoku tambula olonepa vivali viocipiñalo ca isiaye. Eli olio esunga lieci Elisia a pingila olonepa vivali viespiritu lia Eliya. Kuenje wa tambula olonepa viaco.
2:11—“Kilu” lipi ‘Eliya ambatiwa locipepe’? Eliya kambatiwile kilu kuna ku ñuala ñuala olonjila. Kuenda ka endele kilu ku kasi Suku kumue lovangelo vaye. (Esinumuĩlo 4:19; Osamo 11:4; Mateo 6:9; 18:10) Eye wambatiwa kilu limue liocindekaise. (Osamo 78:26; Mateo 6:26) Ocipepe ka co wambatele kilu. Pole, co tuala konepa yikuavo yokilu lieve kuna a kala lomuenyo vokuenda kuotembo yimue. Momo eci pa pita otembo yimue, wa sonehela ukanda Yehorama soma yo ko Yuda.—2 Asapulo 21:1, 12-15.
5:15, 16—Momo lie Elisia ka tavelele ombanjaile ya Namana? Elisia ka tavele oku tambula ombanjaile ya Namana. Momo wa kũlĩhĩle okuti, ocikomo a linga ka ca tundile kunene waye muẽle. Pole, ca tunda kunene wa Yehova. Nda eye wa tavele ombanjaile yaco, Namana nda ka kuatele ekolelo liokuti, Elisia wa tumiwa la Yehova. Omo liaco, koloneke vilo omanu va Yehova va sukila oku yuvula oku fetiwa poku linga upange Waye. Ovo, va sukila oku pokola kelungulo lia Yesu wa popia hati: “Omo wa tambuli ocali oco ecivo ocali.”—Mateo 10:8.
5:18, 19—Anga hẽ Namana wa pingile ongecelo omo lioku linga efendelo limue liesanda? Soma ya va Suria wa kukile calua kuenda ka kuatele ongusu yoku talama. Kuenje wa kunamẽlele ketimba lia Namana. Eci a petama oku fendela Rimone, Namana wa petamavo. Pole, eci ka ci lomboloka okuti, Namana wa kala oku fendela Rimone. Eye poku petama wa cilingila ño oku kuatisa soma. Kuenje wa pinga ongecelo ku Yehova omo lielinga liaco. Elisia wa tava kokuaye, kuenje wo sapuila hati: “Kuende lombembua.”
Ceci tu Lilongisilako:
1:13, 14. Oku lilongisila koku tala loku lekisa umbombe, ku popela omuenyo.
2:2, 4, 6. Citava okuti, Elisia wa talavaya ndoñuatisi ya Eliya vokuenda kuanyamo epandu. Pole, eye ka tavele oku u sia. Eyi oyo ongangu yoku lekisa ekolelo liocili kuenda ukamba.—Olosapo 18:24.
2:23, 24. Elisia wa lavisiwa lomãla omo lioku wala uwalo wuprofeto Eliya. Omãla va kũlĩhĩle okuti, Elisia omunga ya Yehova. Kuenje ka va tavele oku amẽla ocipepi laye. Ovo vo sapuila hati, “lamana,” kuende ko Betele. Momo Eliya wa kala locituwa coku lamanela ko Betele. Citava okuti, omãla va kala oku lekisa ocituwa colonjali viavo. Omo liaco, olonjali vi sukila oku longisa omãla vavo oku sumbila olomunga via Yehova.
3:14, 18, 24. Ondaka ya Yehova ya siata oku tẽlisiwa.
3:22. Komẽle eci olosongo viekumbi via tuila volekua, ovava a kala oku molẽha ndu okuti, a pongoloka osonde. Momo volekua yaco mua kala otuma yi kusuka. Yehova poku tẽlisa ocipango caye o kuama olonjila vialua.
4:8-11. Ukãi umue kofeka yo Siuname eci a limbuka okuti Elisia ukuenje wa Suku, wo yekisa vonjo yaye. Omo liaco, tu sukilavo oku kuata ocituwa coku yekisa omanu va Yehova.
5:3. Umalẽhe umue ufeko wo ko Isareli wa kũlĩhĩle okuti, Yehova o kuete unene woku linga ovikomo. Omo liaco, wa kuata utõi woku lombolola ekolelo liaye. Ene amalẽhe, anga hẽ u kasivo oku pamisa ekolelo liene kolohuminyo via Yehova? Wa siati hẽ oku kuata utõi woku sapuila alongisi vene kosikola, lakamba catiamẽla kolohuminyo via Yehova?
5:9-19. Ulandu wa Namana u lekisa okuti, omunu ukuepela o pondola oku lilongisa umbombe.—1 Petulu 5:5.
5:20-27. Uhembi u nena ovitangi. Oku kũlĩha ovitangi vi tunda koku ambata omuenyo ũvi osimbu tu kasi vocisoko ca Yehova, ci tu kuatisa oku yuvula elinga liaco.
VA ISARELI LA VA YUDA VA TUALIWA KUMANDEKUA
Eci Yehu a nõliwa oku linga osoma ya va Isareli, wa kundula epata lia Ahava. Wa ‘kundulavo efendelo lia Baale ko Isareli.’ (2 Olosoma 10:28) Ataliya eci a limbuka okuti, Yehu wa ponda omõlaye Ahasiya, ‘wa votoka kuenje wa kundula epata liosi liusoma wo Yuda.’ Noke wa tambula omangu yuviali. (2 Olosoma 11:1) Yoasi omõla a Ahasiya eye lika wa puluka kolofa viaco. Momo wa solekiwile vokuenda kuanyamo epandu. Eci pa pita anyamo aco wa nõliwa oku linga osoma ya va Yuda. Yoasi wa linga eci ca sunguluka kovaso a Yehova. Momo wa pokola kolonumbi viocitunda Yehoyada.
Noke lioku fa kua Yehu, olosoma viosi via vialele ko Isareli via linga lika eci cĩvi kovaso a Yehova. Elisia wa fa kotembo yuviali wa Yoasi onekulu ya Yehu. Osoma ya kuãla ya vialele ko Yuda, onduko yaye Ahasi. Eye ‘ka lingile eci ciwa kovaso a Yehova.’ (2 Olosoma 16:1, 2) Pole, omõlaye Esekiya ‘wa endela volonumbi via Yehova.’ (2 Olosoma 17:20; 18:6) Kunyamo wo 740 eci Esekiya a linga osoma yo Yuda, Hosea wa vialele o Isareli yosi. Kunyamo waco oco Sialimanesere Soma yo Asuria a tambula ofeka yo Samaria. Kuenje ‘wa tuala va Isareli kumandekua ko Asuria.’ (2 Olosoma 17:6) Eci ovingendelei via tualiwa kovambo a va Isareli, oco kua tungiwa imbo lia va Samaria.
Pokati kolosoma epanduvali via vialele ko Yuda noke lioku fa kua Esekiya, Yosiya eye lika wa kundula efendelo liesanda vofeka. Kunyamo wo 607 eci va Bavulono va tambula o Yerusalãi, va ‘Yuda vopiwa vofeka yavo. Kuenje va tualiwa kumandekua.’—2 Olosoma 25:21.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
13:20, 21—Anga hẽ ocikomo ca tukuiwa ndeti vovinimbu evi Viembimbiliya ceca uvangi woku fendela ava va fa? Sio hacoko. Embimbiliya ka li lekisa okuti, omanu va enda loku fendela akepa va Elisia. Yehova eye wa linga ocikomo caco lunene waye. Handi vali, ovikomo viosi Elisia a lingaile eci a kala lomuenyo, wa vi linga lunene wa Yehova.
15:1-6—Momo lie Yehova a vetela Usiya lovilundu? “Eci [Usiya] a kuata unene, utima waye . . . wo nyõla, kuenje wa lueyela Yehova Suku yaye. Wa iñila vonembele ya Yehova oku timiha insensu kutala winsensu.” Eci ovitunda ‘via tamalala’ loku u sapuila okuti, “tunda vocitumãlo ci kola,” eye wa temẽla ovitunda viaco. Kuenje wa kuatiwa lovilundu.—2 Asapulo 26:16-20.
18:19-21, 25—Anga hẽ Esekiya wa lingile ohuminyo yoku kuata ukamba la va Egito? Sio hacoko. Uvangi wa Ravesiake, wa kala wuhembi. Kuenda olondaka viaye vioku popia hati, wa ‘tambula omoko ku Yehova,’ via kalavo viesanda. Soma Esekiya wa tiamisilile ekolelo liaye ku Yehova.
Ceci tu Lilongisilako:
9:7, 26. Eyambulo Yehova a nenele kepata lia Ahava, li lekisa okuti, eye o nyãle efendelo liesanda. Kuenda o nyãlevo oku pesela osonde yomanu va lipua.
9:20. Yehu wa kuatele ekemãlo lioku loñoloha calua koku endisa akãlu ovita. Ekemãlo liaco li eca uvangi wombili a kuatela kocikele caye cupange. Ove hẽ wa kũlĩhĩwavo okuti o kuete ombili yoku kunda olondaka viwa Viusoma?—2 Timoteo 4:2.
9:36, 37; 10:17; 13:18, 19, 25; 14:25; 19:20, 32-36; 20:16, 17; 24:13. Tu sukila oku kolela okuti, ‘ondaka yi tunda vomẽla wa Yehova yi tẽlisiwa.’—Isaya 55:10, 11.
10:15. Yehonadava wa tava lutima waye wosi oku iñila vekãlu lia Yehu liovita. Cimuamue haico “owiñi wakahandangala” u kasi oku linga. Momo lutima wavo wosi, va kasi loku kuatisa Yesu Kristu kuenda olombuavekua viaye.—Esituluilo 7:9.
10:30, 31. Ocili okuti, Yehu ka kuatele ovilinga via lipua. Pole, Yehova wa sola ovina viosi eye a linga. ‘Suku hokuanyako okuti ivalako upange wetu.’—Va Heveru 6:10.
13:14-19. Yoasi onekulu ya Yehu, ka likolisilileko oku veta ombueti yaye posi olonjanja vitatu. Kuenje ka tẽlele oku kundula va Asuria. Yehova oyongola okuti, tu linga upange waye lutima wetu wosi. Kuenda tu lekisa ombili kupange waco.
20:2-6. Yehova ‘o yevelela olohutililo.’—Osamo 65:2.
24:3, 4. Omo liekandu lia Manase lioku pesela osonde, ‘Yehova ka tavele oku ecela va Yuda.’ Yehova wa sumbila osonde yomanu va lipua. Omo liaco, tu sukila oku kolela okuti, Eye oka yambula olondingaĩvi viosi via siata oku pesela osonde yomanu vaye.—Osamo 37:9-11; 145:20.
Elivulu Eli li Kuete Esilivilo Kokuetu
Elivulu Liavali Liolosoma li lekisa okuti, Yehova o Tẽlisa olohuminyo viaye. Umandekua womanu va tiamẽlele kuviali wo Isareli lowu wo Yuda, wa tẽlisa olondaka vi sangiwa kelivulu Liesinumuĩlo 28:15–29:28. Elivulu eli li tukula Elisia okuti, uprofeto wa Yehova. Kuenda li lekisa okuti, eye wa kuatelele ombili onduko ya Yehova lefendelo liaye. Handi vali, li lekisavo okuti, Esekiya la Yosiya, va kala olosoma vimue via liketisa. Kuenda va pokola Kovihandeleko via Suku.
Omo liaco, tuamamiko oku lilongisa ulandu wovilinga violosoma, lovaprofeto, kuenda vakuavo va tukuiwa velivulu eli. Osimbu tu lilongisa ovolandu aco tu sukila oku likolisilako oku linga ovina vi sanjuisa Yehova kuenda oku yuvula ovina viosi vĩvi. (Va Roma 15:4; 1 Va Korindo 10:11) Ocili okuti, “ondaka ya Suku yi kasi lomuenyo haiyo yi kuete unene.”—Va Heveru 4:12.
[Okakasia Lelitalatu kemẽla 20]
OVIKOMO VIA ELISIA
1. Ovava olui Yordão a tepiwa.—2 Olosoma 2:14.
2. Ovava ãvi o ko Yeriko, a pongoluiwa kuenje a linga awa.—2 Olosoma 2:19-22.
3. Amalẽhe vakuetombo va takĩlĩwa lovinyama.—2 Olosoma 2:23, 24.
4. Olohoka viasualali via kuata ovava alua.—2 Olosoma 3:16-26.
5. Ukãi umue ocimbumba wa tambula ulela walua.—2 Olosoma 4:1-7.
6. Ukãi umue woko Siuname okuti ka kuatele omõla, weya oku cita.—2 Olosoma 4:8-17.
7. Omõla umue wa file wa pinduiwa.—2 Olosoma 4:18-37.
8. Okulia kumue kũvi kua pongoluiwa. Kuenje kua linga kuwa.—2 Olosoma 4:38-41.
9. Ocita calume ca tekuiwa lakũi avali kolombolo.—2 Olosoma 4:42-44.
10. Namana wa sakuiwa kuvei waye wovilundu.—2 Olosoma 5:1-14.
11. Gehasi wa tambula ovilundu via Namana.—2 Olosoma 5:24-27.
12. Ondiaviti ya wilile vovava, yopiwamo.—2 Olosoma 6:5-7.
13. Ulume umue oñuatisi wa mola olohoka viovangelo.—2 Olosoma 6:15-17.
14. Olohoka via va Asuria via vetiwa lupeke.—2 Olosoma 6:18.
15. Ovaso olohoka via va Asuria a patuluka.—2 Olosoma 6:19-23.
16. Ulume umue wa file wa pinduka.—2 Olosoma 13:20, 21.
[Etondongolo Lelitalatu kemẽla 22]
OLOSOMA VIO KO YUDA KUENDA KO ISARELI Saulu/Daviti/Salomone: 1117/1077/1037a
UVIALI WO KO YUDA OTEMBO
UVIALI WO KO ISARELI
Rehovama ․․․․․․ 997 ․․․․․․ Yerevoama
Aviya/Asa ․․․․ 980/978 ․․․․
․․976/975/952․․Nadava/Baasia/Ela
․․ 951/951/951 ․․ Simiri/Omiri/Tivini
․․․․․․ 940 ․․․․․․ Ahava
Jehosafata ․․․․․․ 937 ․․․․․․
․․․․ 920/917 ․․․․ Ahasiya/Yorama
Yorama ․․․․․․ 913 ․․․․․․
Ahasiya ․․․․․․ 906 ․․․․․․
(Ataliya) ․․․․․․ 905 ․․․․․․ Yehu
Yohasi ․․․․․․ 898 ․․․․․․
․․․․ 876/859 ․․․․ Yehoahasi/Yoasi
Amasiya ․․․․․․ 858 ․․․․․․
․․․․․․ 844 ․․․․․․ Yerevoama II
Asariya (Usiya) ․․․․․․ 829 ․․․․․․
․․ 803/791/791 ․․ Sakariya/Sialume/Menahema
․․․․ 780/778 ․․․․ Pekahiya/Peka
Yotama/Ahasi ․․․․
․․․․․․ 758 ․․․․․․ Hosea
Hesekiya ․․․․․․ 746 ․․․․․․
․․․․․․ 740 ․․․․․․ O Samaria ya tambuiwa
Manase/Amoni/Yosiya ․․ 716/661/659 ․․
Yehoahasi/Yehoyakimi ․․․․ 628/628 ․․․․
Yehoyakini/Sedekiya ․․․․ 618/617 ․․․․
O Yerusalãi ya nyoliwa ․․․․․․ 607 ․․․․․․
a [Etosi pombuelo yemẽla 22]
Atendelo amue, a lekisa unyamo wefetikilo liuviali.
[Elitalatu kemẽla 18]
Namana omo lioku lekisa umbombe wa sakuiwa lunene wa Yehova
[Elitalatu kemẽla 19]
Nye ca pita la Eliya eci ‘ambatiwa locipepe’?