OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w06 1/8 kam. 8-13
  • ‘Yuvula Oku Lisiõsiõla’

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • ‘Yuvula Oku Lisiõsiõla’
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Omanu Vamue va Lisiõsuĩla Yehova
  • Oku Lisiõsiõla Kocita Catete
  • Lunguka Leyonjo Lioku Lisiõsiõla
  • Poku Liyaka Lovitangi Kũlĩha Ovisimĩlo Via Yehova
  • Oku Ecela ku Tokekisa Omanu
  • Tuamamiko Oku Vumba Yehova Lutima Umuamue
    Utala Wondavululi—2002
  • Limbuka Esumũlũho Lioku Kala Vocisoko Ca Yehova
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Lava Ekalo Liekongelo
    Utala Wondavululi—2012
  • Yehova wa Velisapo Umbombe Atendelo 12:1-15
    Utala Wondavululi—2009
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
w06 1/8 kam. 8-13

‘Yuvula Oku Lisiõsiõla’

“Cosi vu linga ci lingi loku yuvula oku lisiõsiõla.”​—⁠VA FILIPOI 2:⁠14.

1, 2. Elungulo lipi upostolo Paulu a eca Kakristão voko Filipoi la va Korindo, kuenda momo lie?

UPOSTOLO Paulu eci a sonehela Akristão voko Filipoi, wa va pandiya calua. Momo va kala vakuacali, haivo vakuambili kupange wa Yehova kuenda kovina vikuavo viwa. Pole, wa va ivaluisa oku ‘yuvula oku lisiõsiõla kovina viosi va linga.’ (Va Filipoi 2:​14) Momo lie Paulu a ecela elungulo liaco?

2 Paulu wa kũlĩhĩle ovitangi vi tunda koku lisiõsiõla. Otembo yimue, wa sapuilile vamanji vekongelo lioko Korindo catiamẽla kovitangi vi tunda koku lisiõsiõla. Eye wa va ivaluisa ulandu wa va Isareli loku va sapuila okuti, eci va kala vekalasoko, va enda oku wengula onyeño ya Yehova. Momo lie? Momo va kuata onjongole yovina ka via sungulukile, loku fendela olosuku viesanda, kuenda oku linga ukahonga. Handi vali, va enda oku seteka Yehova kuenda oku lisiõsiõla. Omo liaco, wa va vetiya oco va lilongisile kulandu waco. Eye wa popia hati: “Ka tu ka lisiõsiõli ndeci vamue pokati kavo va linga, yu unyõli wa va nyõla.”​—⁠1 Va  Korindo 10:​6-11.

3. Momo lie ondaka yoku lisiõsiõla, yi kuetele esilivilo koloneke vilo?

3 Etu tumanu va Yehova koloneke vilo, tu kuete ovituwa ndevi Viakristão voko Filipoi. Tu kuete ombili yovilinga viwa, kuenda tua siata oku lekisa ocisola ku vakuetu. (Yoano 13:​34, 35) Omanu va Yehova kosimbu, va liyaka lovitangi vialua omo lioku lisiõsiõla. Koloneke vilo, tu kuete esunga lioku kapako elungulo lia Paulu wa popia hati: “Cosi vu linga ci lingi loku yuvula oku lisiõsiõla.” Tu konomuisi ovolandu amue a tukuiwa Vembimbiliya atiamẽla koku lisiõsiõla. Noke tu kũlĩhĩsa ovina vi tu kuatisa oku yuvula ocituwa caco koloneke vilo.

Omanu Vamue va Lisiõsuĩla Yehova

4. Va Isareli eci va kala vekalasoko va lisiõsiõla ndati?

4 Vembimbiliya ondaka yo Heveru yi lomboloka oku ‘lisiõsiõla, ale oku liyeya,’ ya tukuiwa kulandu wa va Isareli eci va pita 40 kanyamo vekalasoko. Kotembo yaco, va sumuile calua omo liekalo liomuenyo wavo. Kuenje va fetika oku lisiõsiõla. Embimbiliya li lombolola okuti, noke yoku pita olosemana vimue tunde eci va tunda Kegito, “owiñi wosi wa va Isareli wa lisiõsĩula Mose la Arone.” Ovo omo liokulia, va popia hati: “Hĩse nda tua filile leka lia Yehova vofeka Yegito, momo oko tua tumayala kolombia viombelela, tue kuta kuta ombolo. Wa tu neni mũlo vekalasoko oku ipaya owiñi ulo wosi lonjala.”​—⁠Etundilo 16:​1-3.

5. Eci va Isareli va lisiõsiõla, kulie va tiamisila oku lisiõsiõla kuavo?

5 Va Isareli eci va kala vekalasoko, Yehova wa va tekula ciwa. Momo wa va ĩha okulia lovava. Ovo ka va talele ohali yonjala yi va tuala kolofa. Pole, omo okuti ka va sanjukilile ekalo liomuenyo wavo, va fetika oku lisiõsiõla. Ndaño okuti, va lisiõsuĩla Mose la Arone, olondaka viavo via tiamisiwila ku Yehova. Omo liaco, Mose wa va sapuila hati: “Yehova wa yeva oku lisiõsiõla kuene wo lisiõsuĩli. Etu hẽ, etu velie? Hetuko wa tu lisiõsiuĩli, wa lisiõsuĩli Yehova.”​—⁠Etundilo 16:​4-8.

6, 7. Ndomo ca lekisiwa kelivulu Liatendelo 14:​1-3, ovitima via va Isereli via pongolokele ndati?

6 Eci papita otembo yimue, va Isareli va fetika vali oku lisiõsiõla. Mose wa tumĩle eci ci soka 12 kalume oco va kũlĩhĩse Ofeka Yohuminyo. Alume ekũi va nena ulandu ũvi. Nye ceyililako? Embimbiliya li popia hati: “Va Isareli vosi va lisiõsiuĩla Mose la Arone. Owiñi wavo wosi wa popia huti: Avoyo, hĩse nda tua filile vofeka Yegito! Hĩse nda tua filile vekalasoko lilo! Yehova o tu nenela nye vofeka yilo okuti, tu fa losipata? Akãi vetu lomãla vetu va ka kuatiwa. Ka ca tu velelepo hẽ oku tiukila Kegito?”​—⁠Atendelo 14:​1-3.

7 Ovitima via va Isareli via pongolokele calua. Momo eci va yovuiwa kupika woko Egito leci va yoka Okalunga Kakusuka, va eca olopandu ku Yehova. Kuenje va imba ocisungo coku U sivaya. (Etundilo 15:​1-​21) Pole, eci va fetika oku liyaka lovitangi vekalasoko, leci va kuatela usumba omanu voko Kanana, olopandu viavo via pongoloka esumuo. Ovo ka va ecele olopandu ku Suku omo lioku yovuiwa kupika. Pole, va fetika oku u siñala omo lioku kuatela usumba ovina viesanda. Oku lisiõsiõla kuavo kua kala ocindekaise cekambo lioku sanjukila eliangiliyo lia Yehova. Omo liaco, Yehova wa popia hati: “Oku lisiõsiõla kuomanu ava va tatama ku liweka eteke lipi? Nda yeva oku lisiõsiõla kua va Isareli ndomo va [ndi] lisiõsuĩla.”​—⁠Atendelo 14:27; 21:⁠5.

Oku Lisiõsiõla Kocita Catete

8, 9. Tukula ovolandu amue apita kocita catete atiamẽla koku lisiõsiõla.

8 Ovolandu tua tukula ndeti atiamẽla koku lisiõsiõla, mua kongela omanu va situlula esumuo liavo. Kunyamo wa 32 eci Yesu Kristu a endele ko Yerusalãi Kocipito Colosinge, ‘omanu va kala oku u mumuila ovina vialua.’ (Yoano 7:​12, 13, 32) Vamue va popia hati, wa sunguluka. Pole, vakuavo va popia hati, ka sungulukile.

9 Epuluvi likuavo, Yesu lolondonge viaye va sikilile konjo yulume umue u Lewi ukuakutambula elisimu. Embimbiliya li popia hati: “Va Fariseo la vakuavisonehua. . . va [lisiõsuĩla] olondonge viaye vati: Nye vu lila loku nyuila kumue la vakuakutambula elisimu lolondingakandu?” (Luka 5:​27-​30) Otembo yikuavo eci Yesu a kala ko Galilea, “va Yudea [va lisiõsiõla] omo a linga hati: Ame ndimbolo ya tunda kilu.” Vamue pokati kolondonge viaye, va sumuilevo, kuenje va fetika oku lisiõsiõla.​—⁠Yoano 6:​41, 60, 61.

10, 11. Va Yudea vana va vangula elimi lio Helasi, va lisiõsuĩlile nye? Onjila ya kuamiwa poku tetulula ocitangi caco, yi kuatisa ndati akulu vekongelo koloneke vilo?

10 Kunyamo wa 33, kua pitavo ulandu umue watiamẽla koku lisiõsiõla. Olondonge viokaliye vina via tunda kovambo akuavo oko Isareli, via kuatisiwa Lakristão voko Yudea. Pole, noke pokati kavo peya ovitangi vioku tepisa okulia. Embimbiliya li popia hati: “Va Helasi va fetika oku lisiõsuĩla va Heveru, vati: Ovimbumba vietu vi limalaiwa ño eci va eca eca okulia eteke leteke.”​—⁠Ovilinga 6:⁠1.

11 Oku lisiõsiõla kuavo, kua litepa locituwa ca va Isareli eci va kala vekalasoko. Momo va Yudea vana va vangula o Helasi, ka va lisiõsuĩlile ekalo liomuenyo wavo. Ovo va liyeya ño ekambo lioku kuatisa ovimbumba viavo. Handi vali, oku liyeya kuavo, ka kua tiamẽlele ku Yehova. Momo va lisiõsĩula ovapostolo va kala locikele coku tepisa okulia. Ovapostolo eci va limbuka esunga lioku lisiõsiõla kuavo, va tetulula ocitangi caco. Eyi oyo ongangu yiwa akulu vekongelo va sukila oku kuama koloneke vilo. Ovo va sukila oku yuvula oku ‘sitika ovatũi avo eci olosuke vi lisiõsiõla.’​—⁠Olosapo 21:13; Ovilinga 6:​2-6.

Lunguka Leyonjo Lioku Lisiõsiõla

12, 13. (a) Tukula ocindekaise cimue catiamẽla koku lisiõsiõla. (b) Nye ci vetiya omunu oku lisiõsiõla?

12 Ovolandu tua konomuisa ndeti Vembimbiliya a lekisa okuti, kosimbu oku lisiõsiõla kua nenele ovitangi vialua pokati komanu va Yehova. Omo liaco, tu sukila oku lunguka leyonjo liaco koloneke vilo. Tu kũlĩhĩsi ocindekaise cimue. Kuli utale umue okuti, u kuata lonjanga onguyu. Nda omunu ka limbukile lonjanga ondimbukiso yaco yonguyu, utale waco u nyõleha. Kuenje ka u kuata vali esilivilo. Etu tua siatavo oku mola oviendelo vimue okuti, via nyõleha. Pole, ka via nyõlehele omo okuti via pangiwa lãvi. Ovio, via nyõleha omo okuti, utale waco u kuata lonjanga onguyu. Oco hẽ, ovindekaise evi vi tiamisiwila ndati koku lisiõsiõla?

13 Ndeci utale u kuatiwa longuyu, haico omanu va tuwa. Omo okuti, ka tua lipuile ovitima vietu via tekela lika koku lisiõsiõla. Omo liaco, tu sukila oku lunguka lovisimĩlo viaco. Osi yombuili kuenda ofela yomongua, vi nena lonjanga onguyu kocikuata cutale. Cimuamue haico catiamẽla kokuetu. Ovitangi tu liyaka lavio, ovio vi tu vetiya oku lisiõsiõla. Asakalalo omuenyo a tu vetiya oku liyeya. Osimbu ovitangi violoneke vilo via sulako viamamako oku livokiya, oku lisiõsiõla ku livokiyavo. (2 Timoteo 3:​1-5) Kuenje omanu va Yehova citava okuti, va lisiõsiõlavo. Ovo pamue va lisiõsiõla omo liovitangi vimue ndeci: Esumuo omo liocituwa camanji umue, oku loñoloha kuavo, ale esumũlũho limue vocisoko ca Yehova.

14, 15. Momo lie tu sukilila oku yuvula ocituwa coku lisiõsiõla?

14 Nda tua ecelela ocituwa coku lisiõsiõla vutima wetu, ka tu kuata esanju ndaño tu lisiõsiõla lovina vitito. Ocituwa caco ci pondola oku nyõla ekalo lietu kespiritu. Eci va Isareli va lisiõsiõla omo liekalo liomuenyo wavo vekalasoko, va fetika oku siñala Yehova. (Etundilo 16:⁠8) Omo liaco, tu sukila oku yuvula ocituwa caco.

15 Oco utale ka uka kuatiwe longuyu, u sukila oku u teyuila lotinda. Cimuamue haico catiamẽla kokuetu. Tu pondola lika oku yuvula ocituwa coku lisiõsiõla nda tua likutilila ku Yehova. Oco hẽ, tu ci linga ndati?

Poku Liyaka Lovitangi Kũlĩha Ovisimĩlo Via Yehova

16. Ndamupi tu yuvula ovisimĩlo vioku lisiõsiõla?

16 Oku lisiõsiõla ku vetiya omunu oku tiamisila utima kolonjongole viaye muẽle. Kuenje, ka sokolola vali esumũlũho a kuete lioku kala Ombangi ya Yehova. Nda tua limbuka esumũlũho lietu, tuka yuvula ocituwa coku lisiõsiõla. Tu kuete esumũlũho lioku tukuiwa londuko ya Yehova. (Isaya 43:​10) Tu pondola oku kuata ukamba Laye kuenda oku vangula laye vohutililo epuluvi liosi. (Osamo 65:2; Tiago 4:⁠8) Tu kuete elavoko lia velapo. Momo tua kũlĩha ocitangi Satana a katula catiamẽla kuviali wa Yehova. Kuenje tu kuete ocikele coku lekisa epokolo lietu ku Yehova. (Olosapo 27:​11) Tu kuete esumũlũho lioku kunda olondaka viwa Viusoma. (Mateo 24:​14) Oku lekisa ekolelo kocilumba cocisembi ca Yesu Kristu, ci tu kuatisa oku kala lutima wa yela. (Yoano 3:​16) Ava ovo asumũlũho a tu vetiya oku pandikisa kovitangi.

17. Eci tu liyaka lovitangi vi vetiya oku lisiõsiõla, momo lie tu sukilila oku kũlĩhĩsa ovisimĩlo via Yehova?

17 Eci tu liyaka lovitangi, tu sukila oku kũlĩhĩsa ovisimĩlo via Yehova. Soma Daviti wa popia hati: “A Yehova, ndekise olonjila viove. Njimbe onumbi yalila ove.” (Osamo 25:⁠4) Yehova wa kũlĩha ovitangi viosi vi tu vetiya oku lisiõsiõla lesunga. Kuenje o vi tetulula lonjanga. Oco hẽ, momo lie olonjanja vimue a ecelela okuti, ovitangi viamamako? Eye pamue o cilingila oco tu kuate ovituwa viwa ndeci: Epandi, kuenda ekolelo.​—⁠Tiago 1:​2-4.

18, 19. Lombolola ulandu umue woku yuvula oku lisiõsiõla poku liyaka lovitangi.

18 Oku pandikisa kovitangi okuti ka tu lisiõsiõla, ku tu kuatisa oku lekisa ovituwa viwa. Kuenda ku vetiyavo ovitima viomanu va tu lete. Kunyamo wo 2003 vamanji vamue kofeka yo Alemanya, va kala oku enda kohongele yofeka kolupale luo Hungria. Ulume wa endisa ekãlu liavo omo okuti ka kale Ombangi ya Yehova, ka yonguile oku kala lavo vokuenda kuoloneke ekũi. Pole, eci va pitila kolupale luaco, wa pongolola ovisimĩlo viaye. Momo lie?

19 Osimbu va kala oku enda, va liyaka lovitangi vialua. Pole, vamanji pokati kavo lomue wa lisiõsiõla. Ulume waco wa lombolola okuti, Olombangi via Yehova ovio lika omanu va sunguluka ambatele vekãlu liaye. Noke wa likuminya okuti, nda Olombangi via Yehova via keya konjo yaye, oka vi tambula ciwa kuenda oka yevelela olondaka viavo. Ocili okuti, vamanji ava va lekisa ongangu yiwa yoku ‘linga ovina viosi loku yuvula oku lisiõsiõla.’

Oku Ecela ku Tokekisa Omanu

20. Momo lie tu sukilila oku liecela pokati?

20 Pamue tu lisiõsiõla omo liocituwa camanji umue. Oco hẽ, nye tu sukila oku linga? Nda ocitangi caco cinene, tu sukila oku pokola kolonumbi vi sangiwa kelivulu lia Mateo 18:​15-17. Pole, nda ocitangi caco citito, ka tu sukila oku kuama onumbi yaco. Momo lie ku tendela ocitangi caco ndepuluvi lioku lekisa ocituwa coku ecela? Upostolo Paulu wa popia hati: “Kuati utima woku kuamelela loku lisola pokati. Kuenda, nda vu likuetele olondaka, lieceli pokati. Ndeci [Yehova] o weceli ene, haico ene eceli. Puãi ca piãla enene, wali ocisola, momo ocisola oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka.” (Va Kolosai 3:​13, 14) Anga hẽ tu kuete ocituwa coku ecela vakuetu va tu lueyela? Yehova o kuete esunga lioku lisiõsiõla omo liakandu etu. Pole, wa siata oku lekisa ohenda longecelo kokuetu.

21. Oku lisiõsiõla ku vetiya vakuetu oku linga nye?

21 Oku lisiõsiõla ka ku potolola ovitangi. Kelimi lio Heveru ondaka oku ‘lisiõsiõla,’ yi lombolokavo oku ‘liyeya calua.’ Nda tu kasi lomunu umue okuti o liyeya calua, tu sanda onjila yoku u tila. Cimuamue haico vakuetu va linga nda tu lisiõsiõla calua pokati kavo. Ovo ka va kala ciwa. Kuenje, va sandiliya onjila yoku litepa letu. Oku liyeya calua ku vetiya omunu oku tu kuatela ohele. Kuenje ka kuata vali ukamba letu.

22. Umalẽhe umue ufeko wa lombolola nye catiamẽla Kolombangi via Yehova?

22 Ocituwa coku ecela, ci tokekisa omanu. Eci oco ocituwa omanu va Yehova va sukila oku lekisa. (Osamo 133:​1-3) Umalẽhe umue ufeko o kuete 17 kanyamo kofeka yimue yocifuka co Europa, wa sonehela koseketa Yolombangi via Yehova. Momo wa komõha ocituwa cavo. Eye wa popia hati: ‘Eli olio lika etavo nda kũlĩha okuti, omanu vaco va likuete omunga. Pokati kavo ka pali ukuse, lolonepele, ndaño ocipululu.’

23. Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?

23 Oku sanjukila esumũlũho tua siata oku tambula omo lioku kala omanu va Yehova, ci tu kuatisa oku likuata omunga. Ci tu kuatisavo oku yuvula oku lisiõsiõla omo liovitangi vietu. Ocipama ci kuãimo, cika lombolola ndomo oku sumbila Yehova ku tu kuatisa oku yuvula ocitangi coku lisiõsuĩla ocisoko ca Yehova ca palo posi.

Ivaluka Eci Tua Lilongisa?

• Voku lisiõsiõla mua kongela nye?

• Ndamupi o lombolola ovitangi vi tunda koku lisiõsiõla?

• Nye ci tu kuatisa oku yuvula ovisimĩlo vioku lisiõsiõla?

• Ocituwa coku ecela, ci tu kuatisa ndati oku yuvula oku lisiõsiõla?

[Elitalatu kemẽla 9]

Va Isareli va lisiõsuĩla Yehova

[Elitalatu kemẽla 11]

Eci o liyaka lovitangi, wa siata hẽ oku kũlĩhĩsa ovisimĩlo via Yehova?

[Elitalatu kemẽla 12]

Ocituwa coku ecela ci tokeka Akristão

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link