Nye ci Kuatisa Oku Malako Olonepele Pokati Kapata Omanu?
ETEKE limue, kofeka yo Espanya, eci omanu va kala vocila oku tasula ombunje, ulume wa kala oku va songuila wa va sapuila hati, liwekipo oku tasula ombunje. Momo lie? Momo omanu vana veyile oku tala ombunje, va kala oku tonda umue utasuli wombunje wa tunda kofeka yo Kamarões. Omo liaco, eye wa yonguile oku tunda vocila caco. Kofeka yo Rusia, omanu va tunda kovifuka vimue ndeci: Vo Afrika, ko Asia, kuenda ko Amerika Latina, va siata oku tatiwa lungangala. Vokuenda kunyamo wo 2004 toke wo 2005, ovitangi vi tunda kolonepele viakova, via livokiya calua vofeka yaco. Kofeka yo Inglaterra, omanu va tunda kocifuka co Asia kuenda vakuekova li tekãva, va tundisiwa kovopange avo omo liolonepele viakova. Ovolandu a tukuiwa ndeti, a eca uvangi wolonepele vi kasi voluali.
Olonepele via siata oku lekisiwa volonepa via litepa. Pamue vi lekisiwa poku sepula omanu vo kolofeka vikuavo ale oku linga alikolisilo oku malako omanu vaco vofeka.a Oco hẽ, pi kua fetikila olonepele viapata? Tu vi yuvula ndati? Anga hẽ, eteke limue apata osi omanu voluali, aka kala pamosi lombembua? Embimbiliya lieca atambululo kapulilo a katuiwa ndeti.
Oku Talisiwa Ohali Kuenda Oku Suvukiwa
Embimbiliya li popia hati: “Ovisimĩlo viutima womunu vi kasi ño cĩvi tunde kutila waye.” (Efetikilo 8:21) Omanu vamue va sanjukila oku talisa ohali vakuavo. Embimbiliya li popia hati: “Tala, asuelẽla ava va kangisua ya, kuenje ka va kuete u o va lemba, vakuaku va kangisa va kasi lunene waco.”—Ukundi 4:1.
Embimbiliya li lekisa okuti, esuvu li kasi pokati kapata omanu, lia tunda kosimbu. Kocita cekũi lecelãla, osimbu Yesu keyile, ulume umue Fareo wa vialele Kegito, wa vilikiyile Yakoba oco a tunge Kegito lepata liaye liosi. Noke, Fareo ukuavo weya oku viala Kegito, ka sanjukilile epata liaco eci a limbuka okuti lia fetika oku livokiya calua. Ulandu waco u popia hati: “[Fareo] wa popia lomanu vaye, hati, omanu vaco va Isareli valua enene, haivo va pama, etu tu sule. Oco tu lunguki lavo sanga va laika oku lua enene. . . . [Kuenje,] va va kapela asongui oku va yambula lupange.” (Etundilo 1:9-11) Omo liaco, va Egito, va tuma oku ponda oloñaña viosi vialume vakuepata lia Yakoba.—Etundilo 1:15, 16.
Ovitangi Via Fetika Ndati?
Atavo oluali lulo, ka a siatele oku kuatisa omanu oco va yuvule olonepele pokati kavo. Ndaño okuti, omanu vamue va siata oku likolisilako oco va maleko esuvu, pole, atavo a siata oku tiamẽla konele yomanu vakuesuvu haivo va talisa ohali vakuavo. Uvangi waco, wa muiwa kofeka yo Estados Unidos kuna okuti, ombiali yaco ya tumbikile ocihandeleko coku talisa ohali omanu vakuekova li tekãva kuenda oku va ponda. Ombiali yaco, ya tumbikilevo ocihandeleko coku tateka olohuela viomanu vakuekova lia litepa. Ocihandeleko caco, camamako toke kunyamo wo 1967. Kofeka yo Afrika do Sul kua kalavo ocitangi cimuamue kotembo yuviali wetepiso liakova. Vokuenda kuotembo yaco omanu valua va tundisiwa kovopange avo omo liocihandeleko ca kisikile okuti, omanu ka citava oku likuela la vakuekova lialitepa. Pole, vakuetavo ovo va kala oku vetiya olonepele viaco.
Embimbiliya li lekisa esunga lieci voluali mue yukila olonepele. Kuenda li lombolola esunga lieci apata amue a siatela oku talisila ohali vakuavo. Olio li popia hati: “U ka soli ka kũlĩhĩle Suku, momo Suku eye ocisola. Umue nda o popia hati, ndi sole Suku, kuenje o suvuka ukuavo, ohembi momo u ka sole ukuavo a lete ka tẽla oku sola Suku ka lete.” (1 Yoano 4:8, 20) Ulandu owu Wembimbiliya, u lekisa esunga lieci voluali mu kasilili olonepele. Cikale omanu vana va tava ku Suku ale vana ka va tava, vosi yavo va siata oku lekisa olonepele viapata, omo liekambo lioku kuatela ocisola Suku.
Ukũlĩhĩso wa Suku, Owo u Nena Elitokeko Pokati Kapata
Oku kũlĩha Suku loku u sola ku tokeka ndati apata omanu? Ukũlĩhĩso upi Wondaka ya Suku u lekisa okuti, omanu va pondola oku yuvula oku pembula vana vatiamẽla kapata akuavo? Embimbiliya, li lekisa okuti, Yehova eye Isia yomanu vosi. Olio li popia hati: “Kuli Suku umosi lika, eye Isietu. Kokuaye kua tunda ovina viosi.” (1 Va Korindo 8:6) Noke, liamisako hati: “[Yehova eye] wa sovola apata osi omanu va tunga kilu lieve.” (Ovilinga 17:26) Omo liaco, omanu vosi va kasi kilu lieve, vatiamẽla kepata limuamue.
Apata osi a kasi voluali a sukila oku eca olopandu omo liomuenyo va tambula ku Yehova. Pole, va kuete ocina cimue ci sumuisa va piñala ku vakukululu yavo. Paulu wa popia hati: “Ekandu lia iñila voluali lomunu umuamue.” Omo liaco, “vosi va linga ekandu, kuenje va lipumbisa ulamba wa Suku.” (Va Roma 3:23; 5:12) Yehova Suku o sole ovina vialua via litepa. Ovina viosi a lulika ka vi kuete esetahãlo limuamue. Pole ka ecele kepata liomanu vamue ocina cimue ci va ĩha esunga lioku livelisapo. Ovisimĩlo vioku livelisapo ndomo vi letiwe kapata alua omanu, via litepa leci Embimbiliya li longisa. Momo ukũlĩhĩso u sangiwa Vondaka ya Suku, u tokekisa apata omanu.
Yehova wa Kapako Omanu vo Kolofeka Viosi
Omanu vamue va siata oku popia hati, Suku eye wa vetiya olonepele pokati kapata, momo wa handelekele va Isareli oku yuvula oku kuata ukamba lapata akuavo. (Etundilo 34:12) Pole, Suku wa nolele va Isareli oco va linge epata liaye li kola omo liekolelo lia Avirahama kukululu yavo. Omo okuti Yehova eye wa vialele va Isareli, wa va nolela olombiali viavo kuenda olonumbi vi va songuila. Vokuenda kuotembo yosi va Isareli va pokola keliangiliyo liaco, omanu vakuavo va mola onima yi tunda koku vialiwa la Suku okuti, ya litepa loku vialiwa lolombiali vina ovo muẽle va li nolela. Yehova, wa longisavo va Isareli catiamẽla kesilivilo liocilumba cimue cika kuatisa oku tumbulula ukamba waye lomanu. Yehova ukamba a kuata la va Isareli, wa kuatisa omanu vo kolofeka viosi. Ulandu waco u likuata lolondaka Yehova a sapuila Avirahama hati: “Olofeka viosi viokilu lieve vi sumũlũhila kombuto yove, momo wa pokola kondaka yange.”—Efetikilo 22:18.
Va Yudea va kuata esumũlũho lioku tambula esapulo li kola lia Yehova, momo vepata liavo, omo Mesiya a citiwila. Pole, eliangiliyo liaco, lia lingiwila oku sumũlũisa olofeka viosi. Ovisonehua vio Heveru vina via eciwile ku va Yudea, vi kuete ulandu u lekisa otembo apata osi o kilu lieve aka tambula asumũlũho. Ulandu waco u popia hati: “Olofeka via lua viya, vi popia, viti: Enjui, tu lamani komunda ya Yehova, konjo ya Suku ya Yakoba, oco a tu longise ovituwa viaye, ha tu endela volonjila viaye. . . . Vosi [vaka] tumãla, omunu lomunu vemi liuyuva waye, pamue vemi liukuyu waye, kuenje lomue o va lingisa usumba.”—Mika 4:2-4.
Yesu, ndaño okuti wa kundila va Yudea, pole, wa popiavo hati: “Ondaka eyi yiwa yusoma yi kundilua kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.” (Mateo 24:14) Layimue ofeka yi supako okuti ka yi tambula esapulo liolondaka viwa viusoma. Yehova wa lekisa ongangu yiwa poku yuvula ocame pokati kapata osi omanu. Embimbiliya li popia hati: “Suku ka kuete ocame, puãi, volofeka viosi, wosi u sumbila loku linga esunga, u sungulukila.”—Ovilinga 10:34, 35.
Ocihandeleko Yehova a ecele ku va Isareli ca lekisilevo okuti, eye o tata omanu vosi locisola. Ocihandeleko ka ca lekisile lika okuti, va Isareli va sukilile oku yuvula olonepele. Pole, ca popia hati: “Ocingendeleyi ca tunga lene ci kale lene ndonyitiwe pokati kene, kuenda vu u sola ndeci vu lisole ene muẽle, momo lenevo wa kaile ovingendeleyi vofeka Yegito.” (Ovisila 19:34) Ovihandeleko via Suku, via longisile va Isareli oku kala ciwa lovingendeleyi. Boasi kukululu ya Yesu, eci a limbuka okuti ukãi umue ocingendeleyi haeye ohukũi wa kala oku pupulula vepia liaye, wa pokola kovina a lilongisa konumbi ya Suku. Kuenje wa ecelela okuti, olonalavayi viaye vi sia vepia okulia kumue oco ukãi waco a ku pupulule.—Ruti 2:1, 10, 16.
Yesu wa Longisa Oku Lekisa Ohenda
Yesu ka situluile lika ukũlĩhĩso wa Isiaye, pole wa sitululavo ovina vikuavo. Eye wa longisa olondonge viaye ndomo vi pondola oku lekisa ohenda komanu vakuapata a litepa. Onjanja yimue, wa sapela lukãi umue u Samaria. Eci Yesu a fetika ombangulo, ukãi waco wa komoha calua, momo va Samaria va kala vakuepata limue lia suvukiwile la va Yudea. Vokuenda kuombangulo, Yesu wa lekisa ocikembe kokuaye poku u longisa onjila a sukilile oku kuama oco a kuate omuenyo kopui.—Yoano 4:7-14.
Yesu wa longisavo ndomo tu tata omanu vakuapata akuavo poku ta olusapo luatiamẽla kulume u Samaria. Ulume waco wa sanga ulume u Yudea wa pundiwa ovina viaye kuenda wa tipuiwa lovingumba. Ulume waco u Samaria, citava okuti nda wa sokolola ndoco: ‘Momo lie ndi kuatisila u Yudea? Va Yudea va lavisa calua omanu vange.’ Pole, Yesu wa lombolola okuti, ulume waco u Samaria, wa kuatele ovisimĩlo vialitepa viatimẽla koku tata ovingendeleyi. Ndaño okuti, vakuavo va pita ponele yomunu wa lemehiwa ka vo kuatisile, pole ulume u Samaria eci o mola, “wo kuatela ohenda,” kuenje wo kuatisa. Yesu wa malusula olusapo luaco poku popia hati, omunu wosi o yongola oku kuatisiwa lohenda ya Suku, o sukila oku kuama ongangu yulume waco.—Luka 10:30-37.
Upostolo Paulu wa longisa okuti, omunu wosi o yongola oku linga ocipango ca Yehova, o sukila oku siapo ovituwa vĩvi. Kuenda o sukila oku kuama ongangu ya Yehova yoku tata ciwa omanu. Eye wa popia hati: “Luli omunu wale lovilinga viaye vĩvi, kuenje . . . wali omunu wokaliye. Omunu waco wokaliye o kasi loku tumbuluiwa lukũlĩhĩso wokaliye okuti o setahãla usovoli waye. Oco, ka kuli vali u Helasi, lu Yudea pamue yu wa tetiwa evamba, lu ka tetiwile, pamue ukualofeka, lu Skutia. . . . Puãi ca piãla enene wali ocisola, momo ocisola oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka.”—Va Kolosai 3:9-14.
Anga hẽ Ukũlĩhĩso wa Suku u Pongolola Ovituwa Viomanu?
Anga hẽ, citava okuti ukũlĩhĩso wolonumbi via Suku u pongolola ovisimĩlo viomanu viatiamẽla kapata akuavo? Kũlĩhĩsa ulandu wufeko umue wa sumuile calua omo lioku pembuiwa kofeka yo Kanada, momo wa citiwila kocifuka co Asia. Noke yoku lisanga Lolombangi via Yehova, wa fetika oku lilongisa Embimbiliya lamanji umue. Noke, wa va sonehela hati: ‘Ene wa sunguluki, kuenda u vindele vimue vi kuete ocisola. Eci nda limbuka okuti, ovituwa viene via litepa levi viovindele vikuavo, nda komõha, kuenda nda lipula esunga liaco. Noke, yoku sokolola lutate nda limbuka okuti, ene Vulombangi via Yehova. Vembimbiliya muli ocina cimue ca velapo. Eci nda endele kohongele yene, nda mola elitokeko li kasi pokati kovindele kuenda omanu va tekãva. Kuenje, ovitima viavo via lianja locisola, momo vosi yene u vamanji. Cilo, nda limbuka okuti Suku yene eye wa pongolola ovitima viene.’
Embimbiliya li popia okuti, ku keya otembo eci ‘kilu lieve ku keyuka ukũlĩhĩso wa Yehova.’ (Isaya 11:9) Cilo, omo lioku tẽlisiwa kuovitumasuku Viembimbiliya, owiñi wakahandangala u ‘tunda kolofeka viosi kuenda kapata osi, la vakualimi osi,’ va kasi oku kongeliwa kefendelo liocili. (Esituluilo 7:9) Ovo va lavoka otembo eci esuvu lika pongoluiwa locisola voluali luosi, ndomo Yehova a sapuilile ocipango caye ku Avirahama hati: ‘Apata osi o kilu lieve aka sumũlũha.’—Ovilinga 3:25.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Ondaka ‘epata,’ yi lomboloka ocimunga comanu va litepa kovina ndeci: Kekova, kofeka, ketavo kuenda kelimi.
[Elitalatu kemẽla 4]
Ocihandeleko ca Suku, ca longisa va Isareli oku sola ovingendeleyi
[Elitalatu kemẽla 5]
Nye tu lilongisa volusapo lulume u Samaria?
[Elitalatu kemẽla 6]
Yehova ka ecele kepata liomanu vamue ocina cimue ci va ĩha esunga lioku livelisapo