Olondaka Via Yesu Viokuti Ondalu ka Yimi, vi Lomboloka Nye?
KULI omanu va siata oku sima okuti, olondaka Yesu a tukula kelivulu lia Marko 9:48, (ale kovinimbu 44, 46), vi lomboloka ondalu yifelu. Eye wa tukula ovanyo kuenda ondalu ka yimi. Nda umue wa ku pula eci ci lomboloka olondaka viaco, o tambulula ndati?
Citava okuti Ambimbiliya osi omunu a tanga, kovinimbu 44, 46 ale 48, vi kuete elomboloko limuamue.a Embimbiliya li Kola, li popia ndoco: “Nda iso liove li ku tatamisa, li tofola, ciwa love oku iñila vusoma wa Suku liso [limosi], oku imbiwa vonjembo lovaso avali hacoko; muna epuka liavo ka li fi londalu ka [yimi].”—Mar. 9:47, 48.
Omanu vamue va siata oku sima okuti olondaka Yesu a tukula vi lekisa okuti, eci olondingaĩvi vi fa ovilelembia viavo vi tala ohali otembo ka yi pui. Handi vali, Embimbiliya limue lia sonehiwa kelimi lio Espanyole kosikola Yavelapo yoko Navarra li popia hati: “Ñala yetu wa lombolola okuti, olondingaĩvi eci vi fa, ovilelembia viavo vi talisiwa ohali vondalu yifelu ka yimi. Eye wa lekisavo okuti, ‘ovanyo ka va fi,’ va lumana loku talisa ohali olondingaĩvi via imbiwa ‘vondalu yifelu ka yimi,’ muna va yeva evalo otembo ka yi pui.”
Sokisa olondaka via Yesu levi via sulako vocitumasuku ca Isaya.b Nda ca kaile ocili, eci hẽ, nda ka ca lekisile etombo kueci Yesu a tukula kolondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya kocipama 66? Uprofeto wa lombolola eci catiamẽla koku tunda “vo Yerusalãi loku enda Vekungu lia Hinome okuti, (Vongehena), muna omanu va enda oku lumba omãla vavo poku va yoka vondalu. (Yere. 7:31) Vekungu liaco omo va enda oku timĩhila ovinene.” (The Jerome Biblical Commentary) Pole, olondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya 66:24, ka vi lomboloka okuti, omanu va enda oku talisiwa ohali. Momo vekungu liaco, va enda oku timihĩlamo lika ovivimbi. Olondaka evi, ka vi lekisa okuti ovanyo ka va fi, ale omunu o kuete ocilelembia ka ci fi. Nye Yesu a yonguile oku popia?
Konomuisa olondaka vielivulu lia Marko 9:48, via lomboluiwa velivulu limue lio Katolika li tukuiwa hati, El evangelio de Marcos, Volume 2 posapi hati, Análisis lingüístico y comentario exegético. Olio, li popia ndoco: “Ondaka ovanyo kuenda ondalu, yopiwa kelivulu lia Isaya (66, 24). Kocinimbu caco, uprofeto wa tukula olonjila vivali vioku nyõla ovivimbi viomanu ndeci: Oku vola, ale oku timĩhiwa. . . . Oku tukula ovanyo, kuenda ondalu ci lomboloka oku nyõla ocina cimue elisi. . . . Cikale ondalu ale ovanyo, vi kuete unene woku nyõla elisi. Eci ocivimbi cimbiwa vondalu, ale ciliwa lovanyo, ka pa siala lacimue. Momo ovanyo londalu vi pondola oku nyõla ovivimbi. Elinga liaco, ka lilomboloka oku talisiwa ohali otembo ka yi pui. Pole, ci lomboloka oku nyõliwa pe, okuti omunu waco ka kuata vali elavoko liepinduko. Omo liaco, [Ondalu] ya tukuiwa ndeti, yi lomboloka oku nyõliwa elisi.”
Omunu wosi o tava okuti Suku yocili ukuacisola, kuenda ukuesunga, o kuata elomboloko liolondaka via Yesu. Momo, ka vi lomboloka okuti, olondingaĩvi vika talisiwa ohali otembo ka yi pui. Pole, citava okuti ka vi kuata elavoko lioku pinduiwa.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Ambimbiliya alua ka a tukula olondaka vi sangiwa kovinimbu 44 kuenda 46. Olonoño vi tava okuti, ovinimbu viaco vivali via vokiyiwako noke. Ulongisi umue o tukuiwa hati, Archibald T. Robertson wa soneha hati: “Ambimbiliya a sonehiwa osimbu, ka a tukuile ovinimbu evi vivali. Pole, via vokiyiwako lolonoño violofeka vio Kutakelo kuenda lovisoko vio ko Asuria. Momo via pitulula lika olondaka vi sangiwa kocinimbu 48. Omo liaco, [ka tua pituluile vali] ovinimbu 44 kuenda 46, momo haviociliko.”
b Embimbiliya li popia ndoco: “Va tunda, va ka vanja ovivimbi viomanu va sina lame. Momo enyo liavo ka li fi, kuenda ondalu yavo ka yimi; kuenje va linga ocinyuãni ca vakuetimba vosi.”—Isa. 66:24.