Pokola Kuviali Wa Yehova
“Oku sola Suku [ku] lomboloka oku pokola kovihandeleko viaye. Ovihandeleko viaye ka vi lemi.”—1 YOA. 5:3.
1, 2. (a) Koloneke vilo, momo lie omanu ka va tavela oku pokola kovisimĩlo via vakuavo? (b) Anga hẽ, vana ka va tava oku tumiliwa ci lekisa okuti ka va sukila ekuatiso lia vakuavo? Lombolola ulandu waco.
KOLONEKE vilo, omanu valua ka va sole oku va tumila. Onumbi yoku tumiliwa lomunu ukuavo, yi va sumuisa calua. Kuenje, va siata oku popia hati: “Si yongola okuti umue o ndi sapuila eci ndi sukila oku linga.” Anga hẽ, ka va sukila oku va tumila? Va sukila! Ovo va ci linga omo lioku kuama ovituwa viomanu valua va kasi oku ‘lisetahãisa loluali lulo.’ (Va Rom. 12:2) Ndomo upostolo Petulu a ci popia, ndaño ka va yongola oku tumiliwa, pole va linga “apika vevĩho.” (2 Pet. 2:19) Ovo va kuãi “ovituwa violuali lulo loku pokola ku [Satana Eliapu] soma yolondele.”—Va Efe. 2:2.
2 Umue usonehi wa popia loku lipanda hati: “Si tava okuti olonjali viange, ocitunda cimue, usongui umue wetavo, ale Embimbiliya, va ndi nõlela eci ndi sukila oku linga.” Vamue ka va siatele oku lekisa esumbilo omo liomoko yoku viala va kuete, kuenje va sima hati, ka va sesamẽla epokolo lietu. Ca sunguluka hẽ, oku sima okuti ka tu sukila ekuatiso lia vakuetu? Ukanda umue wasapulo, wa eca etambululo ka liasuilepo. Omanu valua va siata oku pita lovitangi omo lioku sima okuti, ka va sukila oku tava kekuatiso lia vakuavo.
Ndomo tu Tenda Vana va Kuete Omoko Yoku Songola
3. Akristão vo kocita catete va lekisa ndati okuti ka va pokuile kovina viosi via tumiwa la vana va kuete omoko yoku songola?
3 Etu Tuakristão tu sukila oku lekisa ovituwa via litepa levi violuali. Pole, ka ci lomboloka okuti tu tava kovina viosi va tu sapuila, kuenda ka tu kũlĩhĩsa nda citava oku vi linga ale sio. Olonjanja vimue tu sukila oku likala oku tava kovisimĩlo via vakuetu, ndaño va kuete ocikele coku songola. Akristão vo kocita catete, va pitavo locitangi caco. Eci ovapostolo va handelekiwa okuti ka ci tava oku amamako lupange woku kunda, ka va tavela kondaka yovitunda vinene kuenda ya vana va pangele onepa Konjango yaco. Pole, vamamako oku lekisa epokolo ku vana va kuete omoko yoku songola.—Tanga Ovilinga 5:27-29.
4. Ovolandu api a sangiwa Vovisonehua vio Heveru a lekisa okuti afendeli valua va Suku va nõlelepo oku kuama onjila yina ka yi taviwa lomanu vosi?
4 Omanu valua va Suku kosimbu, va kuatele ocituwa coku kũlĩhĩsa eci va sukila oku linga kuenda eci va sukila oku yuvula. Mose, “ka tavele oku tukuiwa [hati] omõla womõla a Fareo ukãi. Wa nõlapo oku tala ohali kumue lomanu va Suku,” ndaño oku ci linga ca nena ‘onyeño ku soma.’ (Va Hev. 11:24, 25, 27) Yosefe wa likala epingilo liukãi wa Potifara lioku linga laye ukahonga ndaño ukãi waco wa kuata epuluvi lioku ci linga. (Efet. 39:7-9) Daniele “wa panga vutima waye hati, si livĩhĩsa lokulia kua soma,” ndaño ka ca lelukile okuti va kesongo ko Bavulono va tava kocisimĩlo caye. (Dan. 1:8-14) Ovolandu aco a lekisa okuti, omanu va Suku va siata oku nõlapo oku linga eci ca sunguluka, ndaño ci va nenela ovitangi. Ovo ka va tavele oku tomba olonumbi viovisonehua oco va taviwe lomanu. Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu yavo.
5. Ovisimĩlo vietu viatiamẽla kuviali, via litepa ndati levi violuali?
5 Utõi wetu ka u lomboloka okuti ka tu yongola oku tumiliwa. Etu ka tu kasi ndomanu vana va lekisa esino loku eca uvangi wokuti ka va sanjukila upange wolosipayu. Pole, tua nõlapo oku pokola kuviali wa Yehova okuti womanu u sule. Nda tua limbuka okuti ocihandeleko comanu ci lipatãla leci ca Suku, ca leluka oku nõla onjila tu kuama. Omo liaco, tu pokola ku Suku okuti komanu hakoko, ndeci ovapostolo va linga kocita catete.
6. Momo lie tu sukilila oku pokola kovihandeleko via Yehova olonjanja viosi?
6 Nye ci tu kuatisa oku tava kuviali wa Suku? Ci tu kuatisa olondaka vi sangiwa kelivulu Liolosapo 3:5, 6, vi popia hati: “Kolela Yehova lutima wove wosi. Ku ka tiamẽle kolondunge viove muẽle. U sumbila kolongenda viove viosi, kuenje eye o suñamisa olonjila viove.” Tu tava okuti ovina Suku a kisika kokuetu, noke vi tu kuatisa. (Tanga Esinumuĩlo 10:12, 13.) Yehova wa lisitulula ku va Isareli hati, “hu longisa eci cu ku kuatisa, hu songuila vonjila ya ku sungulukila.” Noke wamisako hati: “Nda wa yevelile ovihandeleko viange! Nda ombembua yove . . . ya lingile ndolui, kuenda esunga liove ndapuku [ale akimba] okalunga.” (Isa. 48:17, 18) Etu tua kolela kolondaka evi, kuenda tu tava okuti, olonjanja viosi tu sukila oku pokola kovihandeleko via Suku.
7. Nye tu sukila oku linga nda ka tu kuete elomboloko lionumbi yimue ya tukuiwa Vondaka ya Suku?
7 Tu tava kuviali wa Yehova kuenda tu pokola kokuaye, ndaño pamue ka tu kuete elomboloko lionumbi yimue ya tukuiwa Vondaka yaye. Epokolo liaco, ka li lomboloka okuti tua topa, momo uvangi waco wocili. Nda tua ci linga, tu tava okuti, Yehova wa kũlĩha eci ciwa tu sukila. Epokolo lietu li lekisavo ocisola cetu ndomo upostolo Yoano a soneha hati: “Oku sola Suku [ku] lomboloka oku pokola kovihandeleko viaye.” (1 Yoa. 5:3) Pole, kuli etosi likuavo tu sukila oku ivaluka liatiamẽla kepokolo lietu.
Tu Pindisi Olondunge Vietu
8. ‘Olondunge vietu via pindisiwa’ vi tiamisiwila ndati koku tava uviali wa Yehova?
8 Embimbiliya li tu sapuila hati, tu sukila oku ‘pindisa olondunge vietu, oco tu tẽle oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi.’ (Va Hev. 5:14) Tu sukilavo oku kuata elomboloko lieci tu pokuila kolonumbi via Suku. Nda tua ci linga, ci tu kuatisa ‘oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi’ catiamẽla kolonumbi via Yehova. Tu yongola oku limbuka uloño wolonjila via Yehova oco tu kuame ongangu yukualosamo wa popia hati: “Ovihandeleko viove vi kasi vutima wange.”—Osa. 40:8.
9. Olondunge vietu vi tu kuatisa ndati oku kuama olonumbi via Yehova, kuenda momo lie ci kuetele esilivilo kokuetu?
9 Oco tu limbuke esilivilo liolonumbi via Suku, tu sukila oku sokolola ovina tu tanga Vembimbiliya ndeci ukualosamo a linga. Poku lilongisa catiamẽla konumbi yimue ya Yehova, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Momo lie onumbi eyi ya tumbikiwila? Momo lie ci kuetele esilivilo oku pokola konumbi yaco? Nye ci pondola oku pita la vana ka va pokola kelungulo lia Suku liatiamẽla kondaka eyi?’ Nda ovisimĩlo vietu via tu vetiya oku kuama olonjila via Yehova, ci tu kuatisa oku linga ovina vi likuata locipango caye. Kuenje, ci tu kuatisavo oku ‘limbuka ocipango ca Yehova,’ kuenda oku pokola kokuaye. (Va Efe. 5:17) Pole, ka calelukile oku ci linga.
Satana o Sanda Oku Nyõla Epokolo Lietu ku Suku
10. Kovina vipi Satana a siata oku sanda onjila yoku nyõla uviali wa Suku?
10 Tunde kosimbu Satana wa siata oku sandiliya oku nyõla epokolo liomanu ku Suku. Esino liaye wa siata oku li lekisa volonjila vialua. Kũlĩhĩsa ekambo lioku sumbila eliangiliyo liolohuela. Kuli omanu vamue va kasi pamosi, pole ka va yongola oku tokekisa olohuela viavo. Ovisimĩlo viava va tukuiwa ndeti, vi likuata levi viukãi umue onoño yolosinema wa popia hati: “Ka ci tava okuti omunu o kuata lika ohueli yimosi.” Eye wamisako hati: “Sia kũlĩhĩle la umue okuti o kuete lika ohueli yimosi.” Onoño yikuavo yolosinema poku lombolola ovitangi violohuela viaye wa popiavo hati: “Si tava okuti omunu o kuata lika ohueli yimosi.” Omo liaco, tu sukila oku lipula ndoco: ‘ Anga hẽ, ndi kasi oku pokola kuviali wa Yehova catiamẽla kolohuela, ale ndi kuãi ovisimĩlo violuali viokuti, ka ci tava oku kala otembo yalua lohueli yimosi’?
11, 12. (a) Momo lie ka calelukile amalẽhe oku pokola kuviali wa Yehova? (b) Lombolola ulandu umue u lekisa uveke woku tomba olonumbi via Yehova.
11 Ove hẽ, umalẽhe umue o kasi vocisoko ca Yehova? Nda oco, Satana oku vetiya oku sima okuti, uviali wa Yehova ka u kuete esilivilo kokuove. ‘Oloñeyi viovomalẽhe,’ kuenda ovisimĩlo viakamba, vi pondola oku ku vetiya oku sima okuti, ovihandeleko via Suku vi lema. (2 Tim. 2:22) Kuka ecelele oku yapuisiwa lovisimĩlo viaco. Amamako loku pokola kolonumbi via Suku. Embimbiliya li ku vetiya oku ‘tila ukahonga.’ (1 Va Kor. 6:18) Lipula vali ndoco: ‘Momo lie onumbi eyi ya tumbikiwila? Oku pokola konumbi yaco ci ndi kuatisa ndati?’ Citava okuti, wa kũlĩha vamue ka va pokuile kelungulo lia Suku, kuenje va pita lovitangi vialua. Anga hẽ, cilo va kuete esanju? Va kuete hẽ ekalo liwa okuti lina va kuatele eci va kala vocisoko ca Yehova li sule? Va kuete hẽ, esanju lialua okuti liomanu va Suku li sule?—Tanga Isaya 65:14.
12 Tu kũlĩhĩsi olondaka via manji umue o tukuiwa hati, Sharon. Eye wa popia hati: “Omo lioku tomba ovihandeleko via Yehova, nda kuatiwa luvei umue ka u kuete ovihemba u tukuiwa hati, o SIDA. Nda siata oku sokolola esanju nda kuatele eci nda kala oku vumba Yehova.” Eye wa limbuka uveke woku tomba ovihandeleko via Yehova, kuenda wa limbukavo esilivilo lioku vi pokola. Ovihandeleko via Yehova vi tu teyuila. Manji Sharon wa fa noke liolosemana epanduvali tunde eci a soneha ulandu waye. Ndomo ulandu waye u ci lekisa, Satana ka tẽla oku eca lacimue ciwa ku vana va nõlapo oku tiamẽla kokuaye. Omo okuti eye “isia yuhembi,” wa siata oku linga olohuminyo vialua, pole ka vi tẽlisa, ndeci a linga la Heva. (Yoa. 8:44) Omo liaco, tu sukila oku tava kuviali wa Yehova.
Yuvula Oku Litumĩla Ove Muẽle
13. Kovina vipi tu sukila oku yuvula oku litumĩla etu muẽle?
13 Oco tu tave kuviali wa Yehova, tu sukila oku yuvula oku litumĩla etu muẽle. Epela, li pondola oku tu vetiya oku sima okuti, ka tu sukila oku songuiwa la vakuetu. Citava okuti ka tu tava kelungulo lieciwa la vana va kuete ocikele coku songola pokati komanu va Suku. Pole, Suku wa linga eliangiliyo liokuti, ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, eca okulia kuespiritu votembo ya sokiyiwa. (Mat. 24:45-47) Lumbombe, tu sukila oku limbuka onjila Yehova a siata oku kuama oco a kuatise omanu vaye koloneke vilo. Kuama ongangu yovapostolo. Eci olondonge vimue via sumuile kuenje via liwekapo oku kuama Yesu, eye wa pula ovapostolo hati: “Lene wendivo?” Petulu wa tambulula hati: “A Ñala, kulie tu enda? Ove, ove o kasi lolondaka viomuenyo ko pui.”—Yoa. 6:66-68.
14, 15. Momo lie tu sukilila oku pokola kelungulo Liembimbiliya?
14 Voku tava kuviali wa Yehova, mua kongela oku pokola kelungulo li tunda Vondaka yaye. Omo liaco, ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, o tu vetiya oku ‘lavulula loku lisuluvika.’ (1 Va Tes. 5:6) Elungulo liaco li kuete esilivilo koloneke vilo via sulako omo okuti valua va linga “vakuakulisola, [kuenda] vakuakusola olombongo.” (2 Tim. 3:1, 2) Tu kasi hẽ oku yapuisiwa lovituwa viaco? Nda tu kasi oku yapuisiwa lavio okuti ka tu pitisa kovaso ocipango ca Suku, tu nyõla ukamba wetu Laye, kuenje tu tiamisila utima koku sanda lika ovokuasi. (Luka 12:16-21) Omo liaco, tu sukila oku pokola kelungulo Liembimbiliya, kuenda oku yuvula ocituwa coluali lua Satana lu vetiya oku tẽlisa lika olonjongole vietimba.—1 Yoa. 2:16.
15 Okulia kuespiritu kueciwa lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, kua siata oku aviwa lakulu vekongelo voluali luosi. Embimbiliya li tu lungula hati: “Pokoli kasongui vene loku linga eci va tuma, momo va kasi loku lavulula ovimuenyo viene ndava va lombolola noke ndomo va vi tata. Pokoli kokuavo okuti va ci linga lesanju, haloku lisiõsiõlako, momo nda va ci linga loku lisiõsiõla nda ka cu kuatisi.” (Va Hev. 13:17) Anga hẽ, eci ci lekisa okuti akulu vekongelo ka va lueya? Sio hacoko! Suku olete ciwa akulueya avo okuti akulueya omanu vakuavo ci sule. Pole, Yehova o yongola okuti tu pokola kokuavo. Oku talavaya lavo ndaño ka valipuile, ci lekisa okuti tu tava kuviali wa Yehova.
Esilivilo Liumbombe
16. Tu lekisa ndati esumbilo ku Yesu Utue wekongelo Liakristão?
16 Tu sukila oku ivaluka okuti, Yesu eye Utue wekongelo. (Va Kol. 1:18) Eli olio esunga lieci tu sukilila akulu vekongelo, kuenda oku lekisa ‘esumbilo lialua’ kokuavo. (1 Va Tes. 5:12, 13) Akulu vekongelo va siata oku lekisa epokolo liavo poku eca esapulo lia Suku vekongelo okuti, ka va kongelamo ovisimĩlo viavo. Ovo va ‘pokola lika kovisonehua,’ kuenda ka va longisa ovisimĩlo viavo muẽle.—1 Va Kor. 4:6.
17. Momo lie tu sukilila oku yuvula ocipululu?
17 Vamanji vosi va kasi vakongelo, va sukila oku yuvula oku lisandela ulamba wavo. (Olosap. 25:27) Eci oco ca pita londonge yimue upostolo Yoano a sanga. Eye wa soneha hati: “Deotrefe, u o yongola oku likapa kunene, wa tomba omoko yetu. Oco, nda njiya, [ndi] sinumula eci a kasi loku linga coku tu lundila olondaka vĩvi.” (3 Yoa. 9, 10) Olondaka evi, vi tu kuatisavo koloneke vilo. Omo liaco, tu sukila oku yuvula ovisimĩlo viosi viocipululu viya vutima wetu. Embimbiliya li tu sapuila hati: “Kovaso yepela ku iya oku nyolẽha, kovaso yutima unene ku iya oku kupuka.” Vosi va tava kuviali wa Suku, va sukila oku yuvula ocipululu ci nena akutisasõi.—Olosap. 11:2; 16:18.
18. Nye ci tu kuatisa oku tava kuviali wa Yehova?
18 Likolisilako oku yuvula ocituwa coku litumĩla ove muẽle ca siata voluali, kuenda tava kuviali wa Yehova. Sokolola esumũlũho o kuete lioku vumba Yehova. Omo lioku kala pokati komanu va Suku, ci lekisa okuti, eye waku koka lespiritu liaye. (Yoa. 6:44) Kuka pembule ukamba wove la Suku. Kovina viosi o linga komuenyo wove, lekisa okuti o yuvula ocituwa coku litumĩla ove muẽle, kuenda o tava kuviali wa Yehova.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Nye ca kongela voku pokola kuviali wa Yehova?
• Oku pindisa olondunge vietu ku tiamisiwila ndati koku pokola kuviali wa Yehova?
• Kovina vipi Satana a siata oku seteka oku nyõla uviali wa Suku?
• Momo lie umbombe u kuetele esilivilo koku pokola kuviali wa Yehova?
[Elitalatu kemẽla 18]
“Cetu oku pokola ku Suku, komanu hakoko.”
[Elitalatu kemẽla 20]
Oku pokola kolonumbi via Suku ci kuete esilivilo