OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 15/12 kam. 21-22
  • Ovolandu Osimbu a Sonehiwa Vovawe Kuenda Embimbiliya

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ovolandu Osimbu a Sonehiwa Vovawe Kuenda Embimbiliya
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ovolandu a Kala Otembo Yalua
  • Uvangi u Likuata Lovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • Olonduko Via va Asuria Kuenda Via va Bavulono
Utala Wondavululi—2008
w08 15/12 kam. 21-22

Ovolandu Osimbu a Sonehiwa Vovawe Kuenda Embimbiliya

SUKU noke yoku pongolola alimi ko Bavele, omanu veya oku kuama olonjila via litepa vioku soneha. Omanu vo kofeka yo Mesopotamia ndeci, va Sumerianu, kuenda va Bavulono, va kuata uloño woku ‘soneha vovawe.’ Ocituwa caco ca tunda komanu vakuelimi lio Latin. Vamue pokati kavo, va enda oku soneha ovolandu avo votuma ka ya kukutile.

Olonoño via siata oku lembulula ovina vi kasi posi, via sanga ovawe mua sonehiwa ovina viatiamẽla komanu, kuenda ovolandu a sangiwa Vembimbiliya. Nye tua kũlĩha catiamẽla konjila omanu va kuamele kosimbu poku soneha? Uvangi upi u sangiwa Vembimbiliya watiamẽla kovolandu aco?

Ovolandu a Kala Otembo Yalua

Olonoño vimue vi tava okuti, omanu voko Mesopotamia va enda oku kapa vovawe olondimbukiso, kuenda oviluvialuvia vi eca elomboloko liolondaka vimue. Ovo va enda oku soneha oviluvialuvia vi lomboloka utue wongombe. Omo okuti va sukilile oku seleka ovolandu a sonehiwa vovawe, vokuenda kuotembo, uloño waco wa fetika oku li vokiya. Elivulu limue li tukuiwa hati, NIV Archaeological Study Bible, li lombolola ndoco: “Olondimbukiso viaco ka via kuatele lika elomboloko liolondaka, pole, via tiamisiwililevo koku tepisiwa kuolondaka viaco.” Kua kala eci ci soka 200 kolondimbukiso via sonehiwa vovawe “vi situlula olondaka ndomo vi popiwa.”

Kotembo ya Avirahama, kunyamo wo 2.000, uloño woku soneha vovawe, weya oku livokiya calua. Vokuenda kuotembo yaco, olonoño via nõlapo oku kuama onjila yoku soneha cisoka 15 kalimi a litepa. Noke, kueya oku sangiwa ovolandu alua a sonehiwa voviyo viotuma. Vokuenda kueci ci soka 150 kanyamo, onepa yalua yoviyo viaco, via sangiwa kolofeka vimue ndeci: Ko Uri, ko Uruke, ko Bavulono, ko Nimrud, ko Nipur, ko Asuri, ko Ninivei, ko Mari, ko Ebla, ko Ugarite, kuenda ko Amarna. Elivulu limue li tukuiwa hati, Archaeology Odyssey, li popia hati: “Olonoño via lombolola okuti, kua lembuluiwa olohuluwa vivali viovawe mua sonehiwa ovolandu, kuenda unyamo lunyamo, va siata oku sanga ci soka 25.000 kovawe aco.”

Olonoño via popia hati, voluali luosi, muli ovawe alua mua sonehiwa ovolandu a pongoluiwa kalimi akuavo. Umue pokati kavo wa popia hati, “ovolandu a sangiwa vovawe aco, a siata oku tangiwa koloneke vilo.”

Noke yoku lilongisa alimi avali ale atatu a litepa, ca kuatisa olonoño oku kũlĩha ovina via sonehiwa vovawe. Ovo va limbuka okuti, ndaño ovolandu aco a sonehiwa valimi a litepa, pole, a kuete elomboloko limuamue. Oku pituluiwa kuolonduko vimue, ovikele, apata olosoma, kuenda olondaka viepandiyo, via kuatisa olonoño oku kũlĩha ovolandu aco.

Okupisa kunyamo wo 1850, olonoño via tanga kelimi liavo lio Akadianu ovolandu osimbu atiamẽla kolofeka vio Kutundilo, ale ulandu wa va Asuria ko Bavulono okuti, a sonehiwa vovawe. Elivulu limue li tukuiwa hati, Encyclopædia Britannica, li popia hati: “Oku kũlĩha elimi lio Akadianu, ca kuatisa olonoño oku sanga onjila yoku kuata elomboloko liovina via sonehiwa vovawe valimi akuavo.” Ovolandu aco a tiamisiwila ndati Kovisonehua?

Uvangi u Likuata Lovina vi Sangiwa Vembimbiliya

Embimbiliya li lekisa okuti, o Yerusalãi ya vialiwile lolosoma via va Kanana toke kunyamo wa 1070, eci Daviti a yula olupale luaco. (Yeh. 10:1; 2 Sam. 5:​4-9) Olonoño vimue ka via tavele kulandu waco. Pole, kunyamo wo 1887, eci ukãi umue a kala oku lima, wa sanga oviyo viotuma ko Amarna, kofeka Yegito. Eci olonoño via konomuisa ci soka 380 kovolandu a sangiwa voviyo viaco, via limbuka okuti, pokati kolosoma ndeci, (Amenhotep III la Akenatão), va kuata ukamba lolosoma vio ko Kanana. Noke, Abdi-Heba, soma yoko Yerusalãi, wa tumile ovikanda epandu kolombiali viaco.

Okalivulu kamue ka tukuiwa hati, Biblical Archaeology Review, (Análise da Arqueologia Bíblica), li popia hati: “Oviyo viotuma via sangiwa ko Amarna, via eca uvangi wokuti, o Yerusalãi ka ya kaile ofeka, pole, ya kala olupale lumue lua kemãla, kuenda Abdi-Heba eye wa kala osoma yaco. . . . Eye, wa kuata 50 kasualali va tunda Kegito, kuenda ulandu waco u lekisa okuti, o Yerusalãi ya kala komunda.” Ulandu waco wamisako loku popia hati: “Tu tava okuti, ovikanda via sangiwa ko Amarna, vi lombolola ocili catiamẽla kolupale luaco okuti, lua kemãlele calua kotembo yaco.”

Olonduko Via va Asuria Kuenda Via va Bavulono

Omanu voko Suria kuenda voko Bavulono, va sonehele ulandu wavo voviyo viotuma, vasanga otuma, kuenda vovina vikuavo. Eci olonoño via konomuisa ovina via sonehiwa vovawe kelimi lio Akadianu, va limbuka okuti, ulandu waco u lombolola olonduko viomanu va tukuiwa Vembimbiliya.

Elivulu limue li tukuiwa hati, The Bible in the British Museum, li popia hati: “Onoño yimue o tukuiwa hati, Dr Samuel Birch, kunyamo wo 1870, wa sandeka elivulu limue a tuma ko Sociedade de Arqueologia Bíblica. Elivulu liaco li eca uvangi wokuti, [voviyo viotuma, mu sangiwa olonduko] violosoma via va Heveru ndeci: Omiri, Ahava, Yehu, Asariya, . . . Menahema, Peka, Hosea, Hesekiya, kuenda Manase. Mu sangiwavo olosoma via va Asuria ndeci: Tigilati Pilesere, . . . [III], Sarigono, Senakeriva, Esarhaddon, Assurbanipal, . . . kuenda olosoma vio kofeka yo Suria ndeci: Benadade, Hasaele, kuenda Resini.”

Elivulu limue li tukuiwa hati, The Bible and Radiocarbon Dating, li sokisa ulandu wa va Isareli, la va Yudea u sangiwa Vembimbiliya, lowu wa sonehiwa voviyo viotuma. Nye ceyililako? “Ci soka 15 ale 16 kolosoma via va Yudea, kuenda via va Isareli, ulandu womuenyo wavo kuenda olonduko viavo okuti, via sonehiwa Vembimbiliya velivulu Liolosoma, u sangiwavo voviyo viaco. Eli olio esunga lieci elivulu Liolosoma li tukuila olonduko viaco.”

Ewe limue lia sangiwa kunyamo wo 1879, li lombolola ulandu wa sonehiwa vesanga liotuma. Ulandu waco u lekisa eci catiamẽla ku Kuro soma yo Bavulono kunyamo wo 539, eci a yovola omanu kumandekua loku va tiuwiya kolofeka viavo. Vamue pokati komanu vaco, va Yudea. (Esera 1:​1-4) Kunyamo wo 1900, olonoño vimue ka via tavele kulandu u sangiwa Vembimbiliya. Pole, ovolandu a sangiwa vovawe eci va Persia va kala oku viala ofeka, oku kongelamo ulandu wa soma Kuro wa sonehiwa vasanga otuma, a eca uvangi wokuti, ovina via sonehiwa Vembimbiliya viocili.

Kunyamo wo 1883, volupale luo Nipur ocipepi lo Bavulono, kua sangiwa eci ci pitahãla 700 kovolandu a sonehiwa vewe. Ci soka 2.500 kolonduko via sonehiwa vewe liaco, 70 viatiamẽla ku va Yudea. Onoño yimue o tukuiwa hati, Edwin Yamauchi, wa popia hati: “Vimue pokati kolonduko viaco via kala viasualali, vi kuavo violombangi, vakuakutambula elisimu, kuenda akuenje velombe.” Ovovangi a lekisa okuti, ovopange va Yudea va linga ocipipepi lo Bavulono, a kuata esilivilo liocili. Ulandu waco, weca uvangi wovitumasuku vi lekisa okuti, osimbu va Isareli ‘va supapo’ va tunda kumandekua ko Asuria kuenda ko Bavulono, va tiukila ko Yudea, vamue ka va tavele.​—⁠Isa. 10:​21, 22.

Vokuenda kueci ci soka ohulukãi yanyamo, kua kala ewe limue mua sonehiwa olomalaka. Pole, noke va Asuria la va Bavulono, va liwekapo oku kuama olomalaka viaco, kuenje, va fetika oku kuama ololetala via sonehiwa.

Kuli ovawe alua a kasi vonjo yoku seleka ovina viosimbu okuti, mua sonehiwa ovolandu, oco a konomuisiwe. Olonoño via lombolola okuti, ovolandu osi a sonehiwa vovawe aco, a eca uvangi wokuti, ulandu Wembimbiliya wocili. Helie wa kũlĩha uvangi ukuavo okuti handi ka wa konomuisiwile?

[Ono Yofoto kemẽla 21]

Photograph taken by courtesy of the British Museum

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link