Ukuenje Wa Yehova ‘Wa Tala Ohali Omo Lioku Lueya Kuetu’
‘Wa totiwile olombole omo lioku lueya kuetu, evĩho lietu, kuenda tua sakuiwa lovisimbimbi viaye.’—ISA. 53:5.
1. Eci tu enda kocipito Conjivaluko, ovina vipi tu sukila oku kapako, kuenda ocitumasuku cipi ci tu kuatisa oku ci linga?
TUA SIATA oku enda kocipito Conjivaluko oco tu vokiye ukũlĩhĩso wetu watiamẽla kovina via tẽlisiwa omo liolofa via Kristu, kuenda epinduko liaye. Ocipito caco, ci tu ivaluisa ekemãlo liuviali wa Yehova, oku sivayiwa kuonduko yaye, kuenda oku tẽlisiwa kuocipango caye, oku kongelamo oku popeliwa kuomanu. Ocitumasuku celivulu lia Isaya 53:3-12, ceca elomboloko liasuapo liatiamẽla kocilumba ca Kristu, kuenda ovina via tẽlisiwa omo liocilumba caco. Isaya wa tukula ovitangi Kristu a liyaka lavio, ovina viatiamẽla kolofa viaye kuenda asumũlũho Akristão olombuavekua kumue ‘lolomeme vikuavo’ vaka tambula omo liolofa viaye.—Yoa. 10:16.
2. Ulandu upi u sangiwa vocitumasuku ca Isaya, kuenda u tu vetiya oku linga nye?
2 Ci soka ovita epanduvali kanyamo osimbu Yesu ka citiwile palo posi, Yehova wa tuma uprofeto Isaya oku popia hati, Eye wa nõla Ukuenje waye oka lekisa ekolelo ndaño lelambalalo. Ulandu waco u lekisa okuti, Yehova wa kolela Omõlaye. Oku konomuisa ocitumasuku caco, ci tu vetiya oku eca olopandu ku Yehova kuenda ci pamisa ekolelo lietu.
“Wa Pembuiwa” Kuenda ‘ka Kapiwileko’
3. Momo lie va Yudea va sukilile oku yolela Yesu, pole, vo tambula ndati?
3 Tanga Isaya 53:3. Yesu eci a tunda kilu wa liwekapo oku talavaya la Isiaye, kuenje weya palo posi oco a ece omuenyo waye ndocilumba coku yovola omanu kekandu kuenda kolofa! (Va Fil. 2:5-8) Eye poku lieca ndocilumba coku ecela akandu, wa imula ovilumba vioku eca ovinyama via tukuiwa Vocihandeleko Suku a ecele ku Mose okuti, via kala ndulembo. (Va Hev. 10:1-4) Omo liaco, va Yudea va sukilile oku yolela Yesu, momo eye Mesiya Suku a va likuminyile. (Yoa. 6:14) Pole, ocitumasuku ca Isaya ci lekisa okuti, Kristu “wa pembuiwa” la va Yudea, ‘kuenda ka vo kapeleko.’ Upostolo Yoano wa popia hati: “Weya [kokuavo], kuenje omanu vaye ka vo tambuile.” (Yoa. 1:11) Omo liaco, upostolo Petulu wa sapuila va Yudea hati: “Suku yolosekulu vietu, eye wa ci lingila oku muisa Omõlaye Yesu ulamba. Omõlaco ene wo pakuli kuenje wo likaleli kovaso a Pilato, eci a pangele oku weca. Puãi ene wa likali U o kola, haeye Ukuesunga.”—Ovil. 3:13, 14.
4. Yesu wa tendiwa ndati ndombeyi?
4 Ocitumasuku ca Isaya ci lekisa okuti, Yesu ‘wa tendiwile ndombeyi.’ Ndaño vokuenda kupange waye woku kunda, wa enda oku kava, ka kuli uvangi u lekisa okuti, wa vela. (Yoa. 4:6) Eye ka tendiwile ndolombeyi vina a kundila. Pole, wa kuatela ohenda omanu vaco, kuenda wa sakula valua pokati kavo. (Mar. 1:32-34) Yesu wa tẽlisa ocitumasuku ci popia hati: “Eye wa tu velela epuila lietu, haeye wa tu talela ohali yetu; haimo tua sokele tuti, Wa lemẽhĩwa, [kuenda] wa vetiwa la Suku.”—Isa. 53:4a; Mat. 8:16, 17.
Wa Kala Ndu “wa Vetiwa la Suku”
5. Valua pokati ka va Yudea va tendele ndati olofa via Yesu, kuenda momo lie alundi vo lingila a vokiyila ohali yaye?
5 Tanga Isaya 53:4b. Omanu valua vo kotembo ya Yesu ka va kuatele elomboloko lieci a talela ohali toke kolofa. Momo va simile okuti, Suku eye wa kala oku u kangisa luveyi umue. (Mat. 27:38-44) Va Yudea va lundila Yesu hati, ka kuete esumbilo. (Mar. 14:61-64; Yoa. 10:33) Pole, Yesu ka kalele ukuakandu, kuenda ka lekisile etombo. Omo liocisola a lekisa ku Isiaye, alundi oku popia hati, o sesamẽla oku fa omo liekambo liesumbilo, a vokiya ohali Kukuenje wa Yehova. Momo, wa yonguile oku linga ocipango ca Yehova.—Mat. 26:39.
6, 7. Yehova wa ‘veta’ ndati Ukuenje waye ukuekolelo, kuenda momo lie co nenelela ‘esanju’?
6 Poku tanga ocitumasuku ca Isaya, ka tu komoha oku limbuka okuti, vamue va tenda Kristu ndu “wa vetiwa la Suku.” Pole, olondaka viaco, via litepa locitumasuku cikuavo ci popia hati: ‘Yehova wa sanjukila oku u talisa ohali.’ (Isa. 53:10) Omo okuti Yehova wa popia hati: ‘Tala ukuenje wange nda nõla, utima wange wo sanjukila,’ ci tava ndati okuti ‘o vetiwa laye’? (Isa. 42:1) Momo lie tu popela okuti, Yehova wa sanjukila ovina viaco?
7 Oku kuata elomboloko liocitumasuku ca tukuiwa ndeti, ci tu ivaluisa eci Satana a kapa voseteko omoko ya Yehova yoku viala. Kuenje, wa kapa vatatahãi ekolelo liafendeli va Suku kilu kuenda palo posi. (Yovi 1:9-11; 2:3-5) Yesu poku pandikisa lekolelo toke kolofa, wa eca etambulo koseteko ya Satana. Ndaño Yehova wa ecelela okuti Kristu o pondiwa lovanyali vaye, pole wa sumuile calua eci Omõlaye a pondiwa. Pole, Yehova wa kuata esanju lialua eci a limbuka okuti, Omõlaye wa pandikisa lekolelo. (Olosap. 27:11) Eye wa kuatavo esanju lialua poku limbuka okuti, olofa Viomõlaye vika nena asumũlũho komanu.—Luka 15:7.
“Wa Tala Ohali Omo Lioku Lueya Kuetu”
8, 9. (a) Yesu wa ‘kundikiwa ndati akulueya etu’? (b) Petulu wa lekisa ndati uvangi waco?
8 Tanga Isaya 53:6. Ndaño omanu vamue va kasi oku tungayala ndolomeme via nyelẽla, pole, va yongola oku popeliwa kekandu kuenda kolofa va piñala ku Adama. (1 Pet. 2:25) Omo okuti ka tualipuile, kuenda tumãla va Adama, lomue pokati ketu o tẽla oku landa asumũlũho Eye a likala. (Osa. 49:7) Omo liocisola Yehova a tu kuetele, ‘evĩho lietu liosi wa li kundika’ Komõlaye a nõla. Omo liaco, Kristu wa pondiwa kuenda wa valeliwa kuti oco tu tambule ongecelo ‘yakandu etu.’
9 Upostolo Petulu wa soneha hati: “Kristu wo taleli ohali, kuenje wo sili ongangu yokuti vu kuama volomãi viaye. Eye muẽle wa tu ambatela akandu etu vetimba liaye eci lia valeliwa [kuti]. Wa ci lingila okuti, eci tua fa kakandu, oco tu kuata omuenyo kuenje tu litumbikila oku linga esunga.” Noke, Petulu wa tukula ocitumasuku ca Isaya hati: “‘Wa sakuiwi lovisimbimbi viaye.’” (1 Pet. 2:21, 24; Isa. 53:5) Omo liaco, omanu vakuakandu va kuata epuluvi lioku tumbulula ukamba wavo la Suku, ndomo Petulu a ci popia hati: “Kristu layevo wa fa, wa fila olumue akandu, okuti ukuesunga wa fila vakuakandu okuti o tu tuala ku Suku.”—1 Pet. 3:18.
Wa Kala “Ndomõla Omeme wa Tualiwa Kepondelo”
10. (a) Yoano Upapatisi wa tukula ndati Yesu? (b) Momo lie olondaka via Yoano via sungulukila?
10 Tanga Isaya 53:7, 8. Yoano Upapatisi eci a mõla okuti, Yesu wa kala oku iya kokuaye, wa popia hati: “Kameme ka Suku, u upa akandu oluali, yo.” (Yoa. 1:29) Yoano poku tukula Yesu hati, Kameme, wa sokolola olondaka via Isaya vi popia hati: “Eci a yambuiwa ka asamẽle, [kuenda wa kala ] ndomõla omeme wa tualiwa kepondelo.” (Isa. 53:7) Uprofeto Isaya wa popia hati: “[Yesu] wa pesela omuenyo waye toke kokufa.” (Isa. 53:12) Yesu noke yoku sovola ocipito Conjivaluko yolofa viaye, wa eca okopo yovinyu kueci ci soka 11 kolondonge viaye, kuenje wa popia hati: “Eyi osonde yange yocisila, yi peseliwila va lua ongecelo yakandu.”—Mat. 26:28.
11, 12. (a) Onjongole ya Isake yoku lieca ndocilumba, yi tiamisiwila ndati kocilumba ca Kristu? (b) Nye tu sukila oku ivaluka catiamẽla ku Yehova poku enda kocipito Conjivaluko?
11 Yesu wa lieca ndocilumba oco a tẽlise ocipango ca Yehova, ndeci Isake a linga. (Efet. 22:1, 2, 9-13; Va Hev. 10:5-10) Ndaño Isake wa tava oku lieca ndocilumba, pole Avirahama eye wa yonguile oku eca ocilumba caco. (Va Hev. 11:17) Cimuamue haico ca pita la Yesu okuti, ndaño wa tava oku lieca kolofa, pole Yehova eye wa linga eliangiliyo liaco. Suku wa lekisa ocisola komanu poku eca Omõlaye ndocilumba.
12 Yesu wa popia hati: “Omo Suku a sola ndoco oluali, oco a ecela Omõlaye wongunga okuti wosi u kolela ka fi, puãi o mola omuenyo ko pui.” (Yoa. 3:16) Upostolo Paulu wa soneha hati: “Suku wa tu muisa ocisola caye okuti, osimbu tua kala vakuakandu oco Kristu a tu fila.” (Va Rom. 5:8) Tu sukila oku lekisa esumbilo ku Kristu poku ivaluka olofa viaye. Tu sukilavo oku ivaluka okuti, Yehova eye wa linga eliangiliyo liaco. Omo liaco, tu eca esivayo kokuaye poku enda kocipito Conjivaluko.
‘Ukuenje Wange o Lekisa Esunga Komanu Valua’
13, 14. Ukuenje wa Yehova ‘wa muisa ndati esunga omanu va lueya’?
13 Tanga Isaya 53:11, 12. Yehova wa lombolola eci catiamẽla Kukuenje waye a nõla poku popia hati: ‘Ukuenje wange ukuesunga o muisa esunga valua va lueya.’ Wa ci linga ndati? Etambululo li sangiwa kesulilo liocinimbu 12 ci popia hati, Yesu “wa fundila ava va lueya.” Omo liaco, omãla vosi va Adama “va lueya” omo lioku citiwa lekandu, kuenje ‘onima’ va tambula, olofa. (Va Rom. 5:12; 6:23) Pole, omanu va sukilile oku tumbulula ukamba wavo la Yehova. Ocipama 53 celivulu lia Isaya, ci lombolola ndomo Yesu a yovola omanu vakuakandu, poku popia hati: “Wa tonyuiwĩla evĩho lietu, wa yambuilua oku ñuaima kuetu, [kuenda] tua sakuiwa lovisimbimbi viaye.”—Isa. 53:5.
14 Kristu poku tu fila omo liakandu etu, ‘wa muisa esunga omanu va lueya.’ Paulu wa soneha hati: “Suku wa panga okuti eyuko liaye liosi li kala vu Kristu. Suku wa pangavo okuti Kristu inalisila kokuaye ovina viosi vioposi levi viokilu.”—Va Kol. 1:19, 20.
15. (a) ‘Ovina vipi viokilu’ Paulu a tukula? (b) Velie va kuete omoko yokulia kombolo loku nyua kovinyu, ya siata oku eciwa pocipito Conjivaluko, kuenda momo lie?
15 ‘Ovina viokilu’ via tumbulula ukamba la Yehova, lekuatiso liosonde ya Kristu ya peseka, vi lomboloka Akristão olombuavekua va nõliwa oco va viale la Kristu kilu. Akristão vana va ‘tambula elaleko lioku enda kilu,’ va tukuiwa hati ‘vakuesunga.’ (Va Hev. 3:1; Va Rom. 5:1, 18) Kuenje, va linga omãla vespiritu va Yehova. Omo liaco, espiritu sandu li eca uvangi wokuti, va “piñalela kumue la Kristu,” kuenje va linga olosoma kuenda ovitunda Vusoma waye kilu. (Va Rom. 8:15-17; Esit. 5:9, 10) Ovo, va panga onepa ku va Isareli yespiritu okuti, ‘Isareli ya Suku,’ kuenda va iñila ‘vocisila cokaliye.’ (Yer. 31:31-34; Va Gal. 6:16) Omo lioku panga onepa vocisila cokaliye, va kuete omoko yokulia kombolo loku nyua kovinyu, ya siata oku eciwa pocipito Conjivaluko, ndomo Yesu a ci popia hati: “Okopo eyi ocisila cokaliye ca lisililua vosonde yange yo peselelui.”—Luka 22:20.
16. ‘Ovina vioposi,’ vi lomboloka nye, kuenda vi kasi ndati kovaso yocalo ca Yehova?
16 ‘Ovina vioposi,’ vi lomboloka olomeme vikuavo via Kristu vi kuete elavoko lioku kala palo posi otembo ka yi pui. Ovo va siata oku pokola Kukuenje wa nõliwa okuti o kasi kovaso yocalo ca Yehova. Omo okuti va kuete ekolelo kocisembi ca Kristu, kuenda ‘va sukula olonanga viavo vosonde ya Kameme,’ Yehova o va tukula hati, vakuesunga. Momo, ka va tiamẽlele komãla vaye vespiritu, pole o va tukula hati, akamba vaye, loku va ĩha elavoko lioku puluka ‘kohali yapiãla.’ (Esit. 7:9, 10, 14; Tia. 2:23) Omo okuti, olomeme vikuavo ka vi pangi onepa vocisila cokaliye, kuenda ka vi lavoka oku enda kilu, ka vi kuete omoko yokulia kombolo loku nyua kovinyu, ya siata oku eciwa pocipito Conjivaluko. Pole, va siata oku enda kocipito caco.
Tu Eca Olopandu ku Yehova Kuenda Kukuenje Waye!
17. Oku konomuisa ovitumasuku via Isaya viatiamẽla Kukuenje, ci tu kuatisa ndati oku pongiya utima wetu oco tu ende kocipito Conjivaluko yolofa via Kristu?
17 Oku konomuisa ovitumasuku via Isaya viatiamẽla Kukuenje, ci tu kuatisa oku pongiya utima wetu oco tu ende kocipito Conjivaluko yolofa via Kristu. Ovitumasuku viaco, vi tu vetiya oku ‘tulukila ku Yesu, una wa linga usovoli wekolelo lietu.’ (Va Hev. 12:2) Tua lilongisa okuti, Omãla a Suku ka lekisile esino. Eye, wa litepa la Satana, momo wa tava oku longisiwa la Yehova, kuenda oku limbuka okuti, eye Ñala Wavelapo. Tua lilongisavo okuti, Yesu vokuenda kupange waye woku kunda palo posi, wa lekisa ohenda komanu a kundila poku va sakula ketimba kuenda kespiritu. Ulandu waco, weca uvangi wovina aka linga Vusoma wa Mesiya ‘voluali luokaliye muna muka kala esunga.’ (Isa. 42:4) Omo okuti, wa kala “ocinyi colofeka,” ombili a lekisa kupange woku kunda Usoma, ya vetiya olondonge viaye oku kunda olondaka viwa voluali luosi.—Isa. 42:6.
18. Momo lie ovitumasuku via Isaya vi tu vetiyila oku eca olopandu ku Yehova kuenda Kukuenje waye wa nõliwa?
18 Ocitumasuku ca Isaya ci tu kuatisa oku kuata elomboloko liasuapo lieliangiliyo Yehova a linga poku tuma Omõlaye palo posi oco a tale ohali kuenda oku tu fila. Yehova ka sanjukilile ohali ya Yesu, pole, wa sanjukila ekolelo a lekisa toke kolofa. Kuenje, tu sukila oku lekisa esanju kovina Yehova a siata oku linga, kuenda oku limbuka okuti, ekolelo Yesu a lekisa, lieca uvangi wokuti, Satana ohembi. Momo Eye wa eca esivayo konduko ya Yehova, kuenda wa kemãlisa uviali Waye. Yesu wa talisiwa ohali omo liakandu etu. Yehova wa linga eliangiliyo liokuti, olombuavekua kumue lolomeme vikuavo, vi kala kovaso yocalo Caye. Eli olio esunga lieci tu kuatela esanju poku eca olopandu ku Yehova kuenda Kukuenje waye wa nõliwa poku enda kocipito Conjivaluko.
Oku Pitulula
• Yehova wa lekisa ndati esanju eci Omõlaye ‘a talisiwa ohali’?
• Yesu ‘wa talisiwa ndati ohali omo liokulueya kuetu’?
• Ukuenje wa Suku ‘oka lekisa ndati esunga komanu valua’?
• Oku konomuisa ovitumasuku viatiamẽla Kukuenje wa Suku, ci vetiya ndati utima wove oku enda kocipito Conjivaluko?
[Elitalatu kemẽla 26]
‘Wa pembuiwa, kuenje ka tuo kapeleko’
[Elitalatu kemẽla 28]
“Wa pesela omuenyo waye toke kokufa”
[Elitalatu kemẽla 29]
“Olomeme vikuavo,” vi lekisa esumbilo kocipito Conjivaluko