OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w09 1/10 kam. 12-15
  • Ukuasi Umue u Tunda ku Suku

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ukuasi Umue u Tunda ku Suku
  • Utala Wondavululi—2009
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ukuasi Waco Upi?
  • Ukuasi u Tunda Koku Lekisa Ekolelo
  • Sandiliya Ovokuasi Ocili
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2017
Utala Wondavululi—2009
w09 1/10 kam. 12-15

Ukuasi Umue u Tunda ku Suku

ANGA hẽ nda ove wa kolela Suku, eye o ku sumũluisa lukuasi? Citava okuti oku sumũlũisa. Pamue eye ka ku sumũlũisa lukuasi ove oyongola oku kuata. Kũlĩhĩsa ulandu wa pita la Maria ina ya Yesu. Eci ungelo Gabriele eya kokuaye, wo sapuila hati, “okuesumũlũho,” o laika oku cita Omõla a Suku. (Luka 1:​28, 30-​32) Pole, Maria ka kuatele ukuasi. Eci Yesu a citiwa, Maria wa lumba ‘olonende vivali, ale ivuvu vivali violopomba,’ vina olohukũi via enda oku eca ndocilumba ku Yehova.​—⁠Luka 2:24; Ovisila 12:⁠8.

Omo Maria a kala ohukũi ci lekisa hẽ okuti ka kuatele esumũlũho lia Suku? Sio, momo eci a pasuisa ngandiaye Elisavete, “Elisavete wa yukisua espiritu sandu. Yu wa vilikiya lolukandi hati, Pokati kakãi ove muele wa sumũlũha, [a Maria] lepako limo liove lia sumũlũha.” (Luka 1:​41, 42) Ocili okuti, Maria wa kuata esumũlũho lioku kala ina Yomõla a Suku palo posi.

Yesu layevo ka kaile ohuasi. Eye wa citiwila pokati kolohukũi kuenda eci a kala palo posi ka kuatele cimue. Eteke limue eci a sapela lulume umue wa yonguile oku kala ondonge yaye, wa popia hati: “Akẽle a kuete alungi, lolonjila viovusenge vi kasi lovianju, Mõlomanu puãi ka kuete apa a kunamisila utue waye.” (Luka 9:​57, 58) Pole, oku iya kua Yesu Kristu palo posi, kua ecelela okuti olondonge viaye vi linga olohuasi. Eli olio esunga lieci upostolo Paulu a sonehela hati: “Mekonda liene, wa linga osuke, okuti kusuke waye vu muilako ukuasi.” (2 Va Korindo 8:⁠9) Oco hẽ ukuasi upi Yesu a ecele kolondonge viaye? Kuenda koloneke vilo, ukuasi upi olondonge viaye vi pondola oku tambula?

Ukuasi Waco Upi?

Ovokuasi oluali, a siata oku tateka omanu oku kuata ekolelo, momo vamue va kolela lika olombongo okuti Suku ci sule. Eli olio esunga lieci Yesu a popela hati: “Ca tĩla ca lua ohuasi oku iñila vusoma wa Suku.” (Marko 10:​23) Ocili okuti Yesu ka ecele kolondonge viaye ukuasi woluali.

Kocita catete Akristão valua ka va kuatele ukuasi. Petulu poku tambulula ulume umue ocilema wa pingaile osimõla, wo sapuila hati: “Opalata lulu si kuete, puãi eci ñuete oco hu iha. Vonduko ya Yesu Kristu u Nasara, enda.”​—⁠Ovilinga 3:⁠6.

Olondaka via ndonge Tiago vi lekisa okuti vekongelo Liakristão mua kala omanu valua olohukũi. Eye wa soneha hati: “A vamanjange va soliwa, yeveleli. Suku hẽ, ka nolelele olosuke violuali okuti vi linga olohuasi viekolelo loku lingavo vakapiñala kusoma a likuminya oku eca kuava vo sole?” (Tiago 2:⁠5) Upostolo Paulu wa lekisa okuti vana va li tenda ovo muẽle ndu okuti “vakualondunge” pamue “vakuonene” ale “olombuale,” ka va lalekiwile oco va tiamẽle kekongelo Liakristão.​—⁠1 Va Korindo 1:⁠26.

Oco hẽ, nda Yesu ka ecele ukuasi woluali kolondonge viaye, ukuasi upi eye a va ĩha? Vukanda Yesu a tumisa kekongelo lio Smurna wa popia hati: “Nda kũlĩha ohali yove luputu wove, haimo wukuasi.” (Esituluilo 2:​8, 9) Ndaño Akristão vo ko Smurna va kala olohukũi, ovo va tambula ukuasi umue wa velelepo okuti ulu kuenda opalata vi sule. Ovo va kala olohuasi omo liekolelo kuenda esunga liavo ku Suku. Ekolelo li kuete esilivilo lia velapo, momo “havosiko va kuete ekolelo.” (2 Va Tesalonike 3:⁠2) Omanu vana ka va kuete ekolelo, kovaso a Suku, va kasi ndolohukũi.​—⁠Esituluilo 3:​17, 18.

Ukuasi u Tunda Koku Lekisa Ekolelo

Volonepa vipi ekolelo li kuete esilivilo? Vosi va kolela Suku va ka tambula “ukuasi wohenda ya Suku lepandi liaye lokutoñomala kuaye.” (Va Roma 2:⁠4) Ovo va tambula ‘ongecelo yakandu’ omo liekolelo va kuetele ocisembi ca Yesu. (Va Efeso 1:⁠7) Handi vali, omo liekolelo liavo, va kuete ukũlĩhĩso ‘wovilongua via Kristu.’ (Va Kolosai 3:​16) Eci va likutilila lekolelo ku Suku, “ombembua ya Suku, yina ya piãla olondunge viosi” yi lava ovitima lovisimĩlo viavo, kuenje va kuata esanju komuenyo.​—⁠Va Filipoi 4:⁠7.

Ava va kolela Suku vonduko Yomõlaye Yesu Kristu, va kuete elavoko liomuenyo ko pui. Yesu Kristu wa popia olondaka tua kũlĩha ciwa viokuti: “Omo Suku a sola ndoco oluali, oco a ecela Omõlaye wongunga okuti wosi u kolela ka fi, puãi o mola omuenyo ko pui.” (Yoano 3:​16) Olondaka evi vi pamisa elavoko lia vana va kuete ukũlĩhĩso wasuapo watiamẽla ku Isia la Mõla, momo Yesu wa popia hati: “Omuenyo ko pui wowu, oku ku kũlĩha, ove lika vu Suku yocili, loku kũlĩhavo Yesu Kristu, u wa tuma.”​—⁠Yoano 17:⁠3.

Asumũlũho a Suku ana a tiamẽla konepa yespiritu, a kuete esilivilo lia velapo, omo a tu kuatisa kolonepa viosi viomuenyo wetu. Konomuisa ulandu wulume umue wo kofeka yo Brazil, o tukuiwa hati, Dalídio. Osimbu handi ka kuatele ukũlĩhĩso watiamẽla kocipango ca Suku, wa kala oholua. Ocituwa caco ca nyõla ekalo liwa liepata liaye. Noke wa fetika oku kuata ekambo liolombongo. Pole, eci a fetika oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova, wa linga apongoloko anene.

Ovina viokaliye Dalídio a kala oku lilongisa, vio vetiya oku siapo ovituwa vĩvi. Osimbu a kala oku amamako kespiritu, wa popia hati: “Ame nda endaile konjo lanjo va landisa ovinyua vi koluisa, pole cilo ngendaenda konjo lanjo oku kunda.” Eye wa litumbika kupange wotembo yosi, oku kunda Ondaka ya Suku. Epongoloko liaco lio nenela uhayele uwa kuenda ka kasi vali oku pesela olombongo viaye olivova. Dalídio wa amisako hati: “Olombongo nda enda oku pesila koku nyua, cilo ñuatisa lavio vakuetu kuenda oku landa ovina ndi sukila.” Eye o kuetevo akamba valua va kuete ovimãho vimuamue konepa yespiritu. Kaliye Dalídio o kuete esanju lombembua yo vutima okuti eci handi ka kũlĩhĩle Suku ca tĩlile calua oku kuata esanju liaco.

Omunu ukuavo wa sanga esanju liocili omo lioku lekisa ekolelo ku Yehova Suku, ulume umue o tukuiwa hati, Renato. Poku mola esanju a kuete cilo, ku tava okuti kosimbu wa tatiwile lãvi. Eye noke yoku citiwa, inaye wo kapa vonjeke, kuenje wa sia onjeke yaco kilu liomangu yimue ya lĩha ya kala vokololo. Ohopa yaye ka ya tetiwile handi kuenda etimba liaye lia kala lapute. Eci akãi vamue vavali va kala oku ñuala ñuala vokololo, va mola onjeke kilu liomangu, yu va limbuka okuti vokati kaco mua kala oku li senga senga, ovo tete va simĩle okuti omunu umue wa ivala ongato vonjeke. Kuenje eci va kutulula onjeke yaco va sangamo oñaña ya citiwa ndopo, kuenje lonjanga yalua va enda layo kosipitali oco yi tatiwe.

Omo okuti umue pokati kakãi vaco, Ombangi ya Yehova, wa sapuilako Rita, okuti layevo Ombangi ya Yehova. Rita wa kuata lika omõla umosi ukãi, momo omãla vaye vosi va fa. Eye wa yonguile oku kuata omõla umue ulume, kuenje wa tava oku tekula Renato ndomõlaye.

Rita wa enda oku sapuila Renato tunde vutila okuti hayeko inaye wocita. Pole, eye wo tata locisola calua kuenda wo longisa olonumbi via Suku. Eci Renato a linga ukulu, wa fetika oku lilongisa ovina viatiamẽla Kembimbiliya. Eye o pandula ndomo a popeliwa lomo a tatiwa toke eci a linga ukulu. Eci a sokolola olondaka viukualosamo Daviti viokuti: ‘Nda tate la mai va njanduluka, Yehova o nambula,’ ovaso aye eyuka asuelela.​—⁠Osamo 27:⁠10.

Ndocindekaise colopandu viaye kovina viwa Yehova o lingila, wa papatisiwa kunyamo wo 2002, kuenje wa litumbika kupange wakundi votembo yosi. Toke cilo, ka kũlĩhĩle isiaye la inaye vo cita, kuenda mbili nda eteke limue o ka va kũlĩha. Pole Renato wa limbuka okuti esumũlũho lia velapo a kuete, oku kũlĩha kuenda oku kolela Yehova, loku soliwa la Isia umue ukuacikembe.

Citava okuti ove o yongolavo oku kuata ukamba uwa la Suku, u pondola oku ku nenẽla omuenyo wesanju. Omanu vosi va kuete epuluvi lioku kuata ukamba la Yehova Suku, Lomõlaye Yesu Kristu, ci kale olohuasi ale olohukũi. Oku ci linga, ka ci ku nenela ukuasi wo ketimba, pole ci nena ombembua yo vutima kuenda esanju limue ka li landiwa lolombongo viosi vi sangiwa mulo voluali. Omanu vaco va kuete ukuasi umue ka u tendiwa ndomo ca lekisiwa kelivulu Liolosapo 10:​22, okuti: “Esumũluho lia Yehova li muisa ukuasi, hailio ka li vokiya vali ohali.”

Omo Yehova Suku o kuetele ocikembe ca piãla omanu va amẽla kokuaye, wa popia hati: “Nda wa yevelile ovihandeleko viange! Nda ombembua yove nda ya lingile ndolui, kuenda esunga liove ndapuku okalunga.” (Isaya 48:​18) Omo liaco, omunu wosi amẽla kokuaye lutima wa sunguluka o ka kuata asumũlũho alua, momo Suku wa likuminya hati: “Onima yumbombe lusumba wa Yehova, ukuasi lesumbilo lomuenyo.”​—⁠Olosapo 22:⁠4.

[Elitalatu kemẽla 13]

Epata lia Yesu ndaño ka lia kuatele ukuasi woluali, lia kuata asumũlũho a Suku

[Elitalatu kemẽla 14]

Oku kolela Suku, ci nena ombembua, lesanju, kuenda esumũlũho

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link