Elongiso Li Tunda Ku Suku Li Kuete Esilivilo Liavelapo
“Kokuange oku kũlĩha Kristu Yesu, Ñala yange, okuo kua velapo, haikuo ka ku pitahãliwa.”—VA FIL. 3:8.
1, 2. Onjila yipi Akristão vamue va siata oku nõla, kuenda momo lie?
TUNDE vutila eci Robert a fetika oku lilongisa kosikola, wa kala ondonge yimue ya loñoloha calua. Eci a kuata anyamo ecelãla, ulongisi waye kosikola, wa endele konjo yavo, kuenje wo sapuila hati, o pondola oku lilongisa uloño o yongola. Noke, wo sapuila hati, citava okuti, o linga ondotolo. Omo okuti, wa loñoloha calua, wa nõliwa oco a lilongisile kosikola yimue yavelapo vofeka yavo. Pole, manji Robert, ka tavele elaleko omanu va siata oku sima okuti, oyo onjila yavelapo komuenyo. Omo liaco, wa nõlapo oku litumbika kupange wakundi vavelapo.
2 Koloneke vilo, Akristão valua, va siatavo oku tendiwa okuti, va loñoloha ndeci ca pita la manji Robert. Ndaño luloño waco, pole, vamue va siata oku nõla ovimãho vi va kuatisa oku amamako lupange wa Yehova. (1 Va Kor. 7:29-31) Nye ca siata oku vetiya Akristão oku vokiya upange wavo woku kunda ndeci manji Robert a linga? Ovo va siata oku likolisilako oku pitisa kovaso upange woku kunda omo liocisola va kuetele Yehova. Momo va kũlĩha esilivilo lioku longisiwa Laye. Anga hẽ, wa lipulile ale ndomo omuenyo wove nda u kasi nda kua lilongisile Embimbiliya? Oku sokolola asumũlũho tua siata oku tambula omo lioku longisiwa la Yehova, ci tu kuatisa oku velisapo upange woku kunda olondaka viwa, kuenda oku lekisa ombili yoku longisa omanu.
Oku Longisiwa la Suku ci Nena Asumũlũho
3. Momo lie tu tavela okuti, Yehova o yongola oku longisa omanu ka va lipuile?
3 Yehova wa siata oku lekisa ohenda poku longisa omanu ka va lipuile. Catiamẽla Kakristão olombuavekua, ocitumasuku ca Isaya 54:13, ci popia hati: “Omãla vove vosi [vaka] longisiwa la Yehova, kuenje okusalala kuomãla vove ku lua.” Olondaka evi, vi tiamisiwilavo ‘kolomeme vikuavo’ via Kristu. (Yoa. 10:16) Ocitumasuku eci, ci kasi oku tẽlisiwa koloneke vilo. Isaya vocinjonde a kuata, wa mola omanu va tunda kolofeka viosi okuti, va kasi oku iñila vocisoko ca Yehova. Eye wa lombolola okuti, omanu vaco va kala oku sapela pokati kavo hati: “Enjui, tu lamani komunda ya Yehova, konjo ya Suku ya Yakoba, okuti o tu longisa ovituwa viaye ha tu endaela volonjila viaye.” (Isa. 2:1-3) Oku longisiwa la Suku ci nena asumũlũho alua!
4. Nye Yehova a yongola komanu vana a kasi oku longisa?
4 Nye tu sukila oku linga oco tu longisiwe la Yehova? Oco tu longisiwe laye, tu sukila oku lekisa umbombe. Ukualosamo Daviti, wa soneha hati: “Yehova o kasi lunu lesunga. . . . Ambombe o va imba onumbi yonjila yaye.” (Osa. 25:8, 9) Yesu wa popiavo hati: “Pandu, pandu kokuove, a Tate, a Ñala yokilu loposi, omo wa sitikila ovina evi kolonoño kuenda ku vakualondunge, kuenje wa vi situluila koloñaña.” (Luka 10:21) Ove hẽ, ku vetiyiwa oku kuata ukamba la Suku una ‘wa siata oku kuatela ohenda vana va liketisa’?—1 Pet. 5:5.
5. Nye ca tu kuatisa oku kuata ukũlĩhĩso wa Suku?
5 Anga hẽ, ukũlĩhĩso luloño wetu, owo wa tu kuatisa oku kũlĩha ocili oco tu linge afendeli va Yehova? Sio, hawoko. Onjongole yoku kuata ukũlĩhĩso wa Suku, ka ya tundile kutima wetu. Momo Yesu wa popia hati: “Lomue o tẽla oku iya kokuange, te Isia wa numa u koka.” (Yoa. 6:44) Espiritu sandu lia siata oku kuatisa kupange woku kunda. Kuenje, Yehova wa siata oku kuata ukamba la vana va kasi ndolomeme okuti, “ovina via velapo vi tunda kolofeka viosi.” (Hag. 2:7) Anga hẽ, kua sanjukile omo lioku tiamẽla kocisoko comanu vana Yehova a kokela Komõlaye?—Tanga Yeremiya 9:23, 24.
Oku Longisiwa la Suku ci Pongolola Ekalo Liomanu
6. Apongoloko api omanu va siata oku linga omo lioku kuata “ukũlĩhĩso wa Yehova”?
6 Ocitumasuku ca Isaya, ci lekisa ndomo omanu va kasi oku pongolola ovituwa viavo koloneke vilo. Vana okuti, kosimbu va kala olongangala, cilo va linga vakuambembua. (Tanga Isaya 11:6-9.) Vana va likuatelele onyeño la vakuavo, omo lioku litepa kuekova, kofeka va citiwila, epata liavo, kuenda ovituwa viavo, cilo va lilongisa oku kala pamosi lombembua. Vupopi umue wocindekaise, ‘va tela olosipata viavo viuyaki, kuenje, via linga atemo.’ (Isa. 2:4) Nye ca va kuatisa oku linga apongoloko aco? Va kuatisiwa ‘lukũlĩhĩso wa Yehova,’ kuenda va kasi oku pokola kovina va lilongisa. Ndaño afendeli va Suku ka va lipuile, pole, va kuete ukamba la vamanji voluali luosi. Upange woku kunda u kasi oku lingiwa voluali luosi, kuenda onima yupange waco, weca uvangi wesilivilo lielongiso li tunda ku Suku.—Mat. 11:19.
7, 8. (a) “Olombonge” vipi omanu va yula lekuatiso lielongiso li tunda ku Suku? (b) Nye ci lekisa okuti elongiso li tunda ku Yehova Suku li eca esivayo kokuaye?
7 Upange woku kunda afendeli va Suku va siata oku linga, upostolo Paulu wa u tiamisila kekalo liwa kespiritu. Eye wa soneha hati: “Ovimaleho viokuyaka kuetu havietimbako, puãi vi kuete unene wa Suku woku nyõla olombonge. Tu nyõla olongombo lombindikiyo yosi ya kapiwila oku tamalala lukũlĩhĩso wa Suku.” (2 Va Kor. 10:4, 5) “Olombonge” omanu va siata oku yovuiwa lekuatiso lielongiso li tunda ku Suku, vi lomboloka nye? Vi lomboloka alongiso esanda, ovihilahila, lovilongua viesanda, kuenda ovina vikuavo. (Va Kol. 2:8) Elongiso li tunda ku Suku, lia siata oku kuatisa omanu oku yuvula ovituwa vĩvi, kuenda oku linga ovina vi sanjuisa Suku. (1 Va Kor. 6:9-11) Lia siatavo oku kuatisa omuenyo wepata, kuenda li kuatisa omanu oku kuata elavoko liomuenyo wocili. Elongiso liaco, olio omanu va sukila koloneke vilo.
8 Yehova wa siata oku kuatisa omanu oku kala vakuacili, ndomo ca lomboluiwa vulandu u kuãimo. (Va Hev. 13:18) Ukãi umue kofeka yo India, wa tava oku lilongisa Embimbiliya, kuenje, noke wa linga ukundi umue ka papatisiwile. Eteke limue eci a kala oku tunda kupange woku tunga Onjango Yusoma, wa sanga posi elienge limue liulu li kuete esilivilo okuti, lia kupukila ocipepi locitali colokalela. Elienge liaco, li kuete ondando yi soka 600 euros, kolombongo vioko Europa. Ndaño wa kala ohukũi, wa endele konjo yolosipayu, kuenje wa eca elienge liaco. Pole, osipayu a sanga puvelo, ya komõha calua! Noke, osipayu yikuavo, yo pula hati: “Momo lie, wa nenela elienge?” Eye wa tambulula hati: “Ovina nda lilongisa Vembimbiliya, via pongolola ovituwa viange, kuenje cilo ndimunu umue ukuacili.” Osipayu yaco, ya komõha calua, kuenje ya sapuila ukulu wekongelo waka sindikilile ukãi waco hati: “Vofeka yetu, muli eci ci pitahãla 38 kolohuluwa viomanu. Ndi yongola okuti, o kuatisa ekũi liomanu oco va kuate ovituwa ndevi viukãi weya laye ndeti.” Omo okuti, omanu valua va pongolola ovituwa viavo lekuatiso lielongiso li tunda ku Yehova Suku, tu vetiyiwa oku eca esivayo kokuaye.
9. Omanu va pondola ndati oku linga apongoloko komuenyo wavo?
9 Unene Wondaka ya Yehova Suku, kuenda espiritu sandu liaye, via siata oku kuatisa omanu oku linga apongoloko komuenyo wavo. (Va Rom. 12:2; Va Gal. 5:22, 23) Elivulu lia Va Kolosai 3:10, li popia hati: “Wa wali omunu wokaliye. Omunu waco wokaliye o kasi lokutumbuluiwa lukũlĩhĩso wokaliye okuti o setahala usovoli waye.” Esapulo li sangiwa Vondaka ya Suku, li kuatisa omunu oku limbuka ovina vi kasi vutima waye, kuenda li pongolola ovisimĩlo viaye. (Tanga Va Heveru 4:12.) Omo liaco, nda tua pokola Kovisonehua, loku kapako olonumbi viesunga via Yehova Suku komuenyo wetu, tu kuata ukamba wocili laye, kuenda elavoko liomuenyo ko pui.
Yehova o Kasi Oku tu Longisa Oco Tuka Kuate Omuenyo ko Pui
10. (a) Momo lie tu popela okuti, Yehova eye lika o tu ĩha ekuatiso lia velapo oco tu kũlĩhe ovina vi keya kovaso yoloneke? (b) Apongoloko api aka pita voluali luosi?
10 Yehova eye lika o tu ĩha ekuatiso lia velapo oco tu kũlĩhe ovina vi keya kovaso yoloneke. Eye wa sokiya ndomo omanu vaka kala. (Isa. 46:9, 10) Ovitumasuku Viembimbiliya vi lekisa okuti, “eteke linene lia Yehova li [kasi] ocipepi.” (Sof. 1:14) Keteke liaco, kuka tẽlisiwa olondaka vielivulu Liolosapo 11:4, vi popia hati: “Ukuasi ko sumũluisa keteke lionyeño, esunga puãi li popela kokufa.” Eci eteke lioku nyõla oluali lua Satana li keya, tuka puluka lika nda tua taviwa la Yehova Suku. Olombongo ka vika kuata esilivilo. Momo elivulu lia Esekiele 7:19, li popia hati: “Opalata yavo va yimba volokololo, lulu wavo u linga ndocina ca vĩha.” Oku kũlĩha ovina viaco, ci tu kuatisa oku nõla onjila ya sunguluka tu sukila oku kuama cilo.
11. Elongiso li tunda ku Suku, li tu kuatisa ndati, oco tu lipongiyile otembo yi keya kovaso yoloneke?
11 Elongiso li tunda ku Suku, li tu kuatisa oku limbuka ovina vi kuete esilivilo lia velapo, oco tu puluke keteke lia Yehova. Upostolo Paulu wa sonehela Timoteo hati: “Lungula olohuasi viovina violuali lulo okuti ka vi lipandiya loku kolela ukuasi u pua pua, vi kolele puãi Suku.” Ndaño ka tu kuete olombongo vialua, pole, tu pondola oku kuatisiwa lelungulo li tunda ku Yehova. Nye ca kongela velungulo liaco? Mua kongela oku yuvula oku sakalala calua loku sandiliya ovokuasi, kuenda oku likolisilako oku ‘lekisa ohenda kovina viosi, oco tu kuate ukuasi wovilinga viwa.’ Nda tua pitisa kovaso upange wa Yehova, tuka “liangiliyila ociseveto ciwa cokotembo yi laika oku iya.” (1 Tim. 6:17-19) Nda tua likolisilako, tu lekisa olondunge, ndomo Yesu a pula hati: “Ci kuatisa ndati omunu, nda o nganyala oluali luosi kuenje o takisa omuenyo waye?” (Mat. 16:26, 27) Omo okuti eteke lia Yehova li kasi ocipepi, omunu lomunu o sukila oku li pula ndoco: ‘Pi ndi kasi oku soleka ukuasi wange? Anga hẽ, ndi kasi oku vumba Suku, ale ovokuasi?’—Mat. 6:19, 20, 24.
12. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku tepulula ombili kupange woku kunda, ndaño vamue ka va lekisa onjongole?
12 ‘Ovilinga viwa’ via tukuiwa Vondaka ya Suku, okuti ovio Akristão va sukila oku lekisa, vi lomboloka upange woku kunda Usoma, kuenda oku longisa omanu, oco va linge olondonge. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Omanu vamue, ka va siatele oku sumbila upange wetu woku kunda, ndeci ca pita lovapostolo. (Tanga 1 Va Korindo 1:18-21.) Pole, ovituwa viaco, ka vi tepulula esilivilo liesapulo tu kunda, kuenda ka vi tateka omanu oku kuata epuluvi lioku lekisa ekolelo kesapulo liaco, osimbu kuli otembo yoku ci linga. (Va Rom. 10:13, 14) Nda tuamamako oku kuatisa omanu lelongiso li tunda ku Suku, tuka tambula asumũlũho alua.
Yehova o Sumũlũisa Alikolisilo Vafendeli Vaye
13. Apongoloko api Paulu a linga omo liolondaka viwa?
13 Upostolo Paulu osimbu ka lingile Ukristão, wa tambula epindiso lia va Yudea. Eci a tẽlisa 13 kanyamo, wa tunda ko Tarso, kuenje wa endele ko Yerusalãi, kuna Gamalieli o longisa Ovisila vietavo liolosekulu viaye. (Ovil. 22:3) Noke, Paulu weya oku loñoloha calua pokati ka vakuavo, kuenda wamamako oku kemãlisa etavo lia va Yudea. (Va Gal. 1:13, 14) Noke lioku tava kolondaka viwa, wa fetika upange woku kunda, kuenje, wa siapo ekemãlo liaco. Anga hẽ, Paulu wa sumuile omo lionjila a nõlapo? Sio, ka sumuile. Momo wa soneha hati: “Kokuange oku kũlĩha Kristu Yesu, Ñala yange, okuo kua velapo, haikuo ka ku pitahãliwa, oco cosi cikuavo ndi ci tenda ño ndepese. Ndo pesila ovina viosi. Ovina viosi ndi vi tenda ño ndovipelekese.”—Va Fil. 3:8.
14, 15. Asumũlũho api tua siata oku tambula omo lioku kala ‘olondingupange via Suku’?
14 Koloneke vilo, Akristão vocili, va siata oku linga apongoloko alua, omo lioku kunda olondaka viwa, ndeci Paulu a linga. (Mar. 10:29, 30) Anga hẽ, tua kambela cimue omo liapongoloko tua linga? Manji Robert, wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, wa kuama ongangu yaco poku popia hati: “Sia sumuile omo lionjila nda nõla. Nda sanjuka calua omo lioku litumbika kupange wakundi votembo yosi, kuenda onjongole yange ya ndi vetiya oku ‘linga upange waco, kuenje nda limbuka okuti, Yehova uwa.’ Ndaño nda siapo ovimãho vioku sandiliya ovokuasi, pole, Yehova wa siata oku ndi sumũlũisa calua, omo lionjila nda nõla. Lacimue ca ndi kambela. Kuenda ndi kuete ovina viosi ndi sukila!”—Osa. 34:8; Olosap. 10:22.
15 Nda wa litumbikavo kupange woku kunda loku longisa omanu toke cilo, o kuete epuluvi lioku limbuka okuti, Yehova uwa. Anga hẽ, wa siata oku sukila ekuatiso liespiritu sandu kupange woku kunda olondaka viwa? Wa siata hẽ, oku limbuka ndomo vamue va tava kolondaka viwa, osimbu Yehova a yulula ovitima viavo oco va yevelele lutate esapulo liusoma? (Ovil. 16:14) Yehova wa siata hẽ, oku ku kuatisa oku yula ovitangi vi ku tateka oku vokiya upange wove woku kunda? Wa siata hẽ, oku tambula ekuatiso liaye poku liyaka lovitangi okuti, o vetiyiwa oku amamako oku u vumba, ndaño pamue o sima okuti, ku pondola oku linga upange waco? (Va Fil. 4:13) Eci tu limbuka okuti, Yehova o kasi oku tu kuatisa kupange woku kunda, eye o linga ekamba lietu, kuenda tu lingavo ekamba liaye. (Isa. 41:10) Koloneke vilo, tua siata oku sanjuka calua omo lioku kala ‘olondingupange via Suku,’ poku longisa omanu olondaka viwa.—1 Va Kor. 3:9.
16. Nye o yevite vutima, omo lielikolisilo liove lioku pokola kelongiso li tunda ku Suku?
16 Omanu valua, va yongola oku linga upange umue u kuete esilivilo osimbu va kasi komuenyo. Koloneke vilo, tua siata oku limbuka okuti, ndaño voluali muli omanu valua va kemãla, pole, noke ka va ivalukiwa vali. Upange afendeli va Yehova va kasi oku linga cilo, oco onduko yaye yi sivayiwe, uka ivalukiwa otembo ka yi pui. (Olosap. 10:7; Va Hev. 6:10) Omo liaco, tuamamiko oku lekisa ombili kupange woku longisa omanu ovina viatiamẽla ku Yehova.
O Tambulula Ndati?
• Nye Yehova a yongola komanu vana a siata oku longisa?
• Elongiso li tunda ku Suku, lia siata oku pongolola ndati ekalo liomanu?
• Asumũlũho api tu pondola oku tambula, poku kuatisa omanu lelongiso li tunda ku Suku?
[Elitalatu kemẽla 23]
Vana va kasi oku longisiwa la Yehova, va kuete ukamba la vamanji voluali luosi
[Elitalatu kemẽla 24]
Tua sanjuka calua omo lioku kala ‘olondingupange via Suku’