OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w09 15/9 kam. 3-6
  • Anga hẽ Ame Ndi Nõla Etavo Ndi Kuama Ale Olonjali Viange?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Anga hẽ Ame Ndi Nõla Etavo Ndi Kuama Ale Olonjali Viange?
  • Utala Wondavululi—2009
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ocikele Comãla
  • Ocikele Colonjali
  • Ocikele Cekongelo
  • Ovimãho o Yongola Oku Tẽlisa
  • Alonjali, vu Kasi hẽ Oku Kuatisa Omãla Vene Oku Loñoloha Kespiritu Oco va Papatisiwe?
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2018
  • Ene Amalẽhe, Nõlipo Oku Vumba Yehova
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Alonjali—Kuatisi Omãla Vene Oku Sola Yehova
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2022
  • Alonjali—Kuatisi Omãla Vene Oku Kuata “Ukũlĩhĩso Oco va Popeliwe “
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2017
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2009
w09 15/9 kam. 3-6

Anga hẽ Ame Ndi Nõla Etavo Ndi Kuama Ale Olonjali Viange?

KOFEKA yo Polonia, omanu valua va siata oku tambulula Olombangi Via Yehova hati: “Vetavo nda citiwila, omo ndi fila.” Olondaka evi vi lekisa okuti, ocitumbulukila locitumbulukila, ci kuama etavo limuamue. Anga hẽ, vocikanjo o kasi omanu va kuetevo ovisimĩlo viaco? Nye ci pondola oku iyilila kovisimĩlo viaco? Omanu vamue, va siata lika oku tiamẽla ketavo omo lioviholo viepata liavo. Anga hẽ, Olombangi Via Yehova vina via lilongisa Embimbiliya lolonjali viavo, ale la va inakulu yavo, via siatavo oku liyaka locitangi caco?

Timoteo ka li yakele locitangi caco, momo inaye la inakulu yaye, ovo vo longisa oku kolela Suku kuenda oku u sola. Timoteo wa kũlĩhĩle ovisonehua vi kola tunde ‘vutila.’ Inaye la inakulu yaye, vo kuatisa oku limbuka okuti, wa kala vetavo liocili. Eye, wa vetiyiwa ‘oku tava’ kovina a lilongisa Vovisonehua, viatiamẽla ku Yesu Kristu. (2 Tim. 1:5; 3:​14, 15) Ocili okuti, olonjali Akristão via siata oku likolisilako oku kuatisa omãla vavo oku fendela Yehova. Pole, omãla va sukilavo oku kuata onjongole yoku fendela Yehova.​—⁠Mar. 8:⁠34.

Omõla o sukila oku vetiyiwa oco a tave oku vumba Yehova lutima waye wosi, kuenda oku pandikisa ndaño lovitangi. Nda wa ci linga, ci pamisa ekolelo liaye.​—⁠Va Efe. 3:17; Va Kol. 2:​6, 7.

Ocikele Comãla

Ulume umue o tukuiwa hati, Albert,a okuti, wa kulila vepata Liolombangi Via Yehova, wa popia hati: “Nda kũlĩha okuti, Olombangi Via Yehova viatiamẽla ketavo liocili. Pole, ka calelukile oku tava kovina va siata oku popia, viatiamẽla kapongoloko ndi sukila oku linga.” Nda ove umalẽhe, citava okuti, o kuatavo ovisimĩlo viaco. Omo liaco, o sukila oku kũlĩhĩsa omuenyo Suku a yongola kokuetu, oco o kuate esanju poku linga ocipango caye. (Osa. 40:⁠8) Albert wamisako loku popia hati: “Nda fetika oku likutilila, ndaño kefetikilo ka ca lelukile oku ci linga. Pole, nda likolisilako. Noke, nda limbuka okuti, nda nda linga ovina via sunguluka, ndi taviwa la Suku. Kuenje, nda likolisilako oku linga apongoloko a sukiliwa.” Nda wa kuata ukamba la Yehova, o vetiyiwa oku linga ovina a yongola kokuetu.​—⁠Osa. 25:14; Tia. 4:⁠8.

Sokolola omapalo yimue o sole ndeci, oku tasula ombunje. Nda kua kũlĩhĩle olonumbi vioku tasula ombunje, omapalo yaco ka yi kuata esilivilo. Pole, nda wa lilongisa olonumbi viaco, oka tẽla oku linga omapalo yaco, kuenda oka sanjukila oku tasula ombunje. Cimuamue haico catiamẽla kupange Akristão vocili va siata oku linga. Tu sukila oku lekisa onjongole yoku pongiya ovipama, kuenda oku panga onepa kolohongele. Cikale okuti, tuamalẽhe, ale tuakulu, nda tua ci linga, tu vetiya vakuetu longangu yetu yiwa!​—⁠Va Hev. 10:​24, 25.

Cimuamue haico tu sukila oku linga poku kundila omanu ovina tua lilongisa Vembimbiliya. Ka tu sukila oku kisikiwa oku linga upange waco, pole ocisola oco ci tu vetiya oku kundila omanu. Lipula ove muẽle ndoco: ‘Momo lie ndi sukilila oku kundila vakuetu catiamẽla ku Yehova? Nye ci ndi vetiya oku lekisa ocisola kokuaye?’ O sukila oku kũlĩha Yehova Ndonjali yimue ukuacisola. Eye, wa tuma Yeremiya oku popia hati: “Vu sanda kuenje vu sanga. Eci vu sanda lutima wene wosi, oco [ndi] sangiwa lene.” (Yer. 29:​13, 14) Nye o sukila oku linga? Manji umue o tukuiwa hati, Jakub, wa popia hati: “Nda pongolola ovisimĩlo viange. Ndaño nda kuatele ocituwa coku endaenda kolohongele, kuenda kupange woku kunda tunde vutila, pole, sia limbukile esilivilo liaco. Noke lioku kũlĩha ciwa Yehova, nda fetika oku kuata ukamba laye, kuenda oku lekisa ombili kovina viespiritu.”

Oku kuata ukamba la vamanji, ci nena esanju kupange wove woku kunda. Ukualosapo wa popia hati: “U endaenda la vakualondunge o lingavo ukualondunge.” (Olosap. 13:​20) Kuata ukamba la vamanji vana va kuete ovimãho kupange wa Yehova, kuenda va sanjukila oku u vumba. Manji umue o tukuiwa hati, Jola, wa popia hati: “Nda pamisiwa calua omo lioku linga ukamba lamalẽhe va kuete ombili kupange wa Yehova. Omo liaco, nda fetika oku kuata esanju lioku endaenda kupange woku kunda.”

Ocikele Colonjali

Manji Jola, wamisako hati: “Nda sanjuka calua omo olonjali viange via ndi longisa ovina viatiamẽla ku Yehova.” Olonjali vi pondola oku vetiya omãla vavo oku nõla onjila yiwa. Upostolo Paulu wa soneha hati: “Ene, a vaisia, . . . longisi [omãla vene] loku va pindisa lovilongua via [Yehova].” (Va Efe. 6:⁠4) Elungulo eli, li lekisa okuti, olonjali vi sukila oku tẽlisa ocikele coku longisa omãla vavo olonjila via Yehova, oco ka vaka li nõlele ovina va yongola oku linga. Ene ulonjali, longisi omãla vene ovina u yongola okuti, va vi linga. Nda wa va kuatisi oku tẽlisa ovimãho vioku linga ocipango ca Yehova, uka kuata esanju lialua!

Olonjali vi sukila oku longisa olonumbi via Yehova komãla vavo poku ‘vangula lavo eci va tumãla vonjo, eci va endela vonjila, poku pekela, kuenda poku pasuka.’ (Esin. 6:​6, 7) Manji Ewa lukãi waye Ryszard, okuti va kuete omãla vatatu, va popia hati: “Tua siata oku sapela lomãla vetu catiamẽla kolonjila via litepa viupange wotembo yosi.” Onima yipi va tambula? Ovo vamisako hati: “Omãla vetu vakuenje, va fetika oku panga onepa Kosikola Yupange Wakristão, tunde vutila. Vokuenda kuotembo, va linga akundi, kuenje, va papatisiwa. Noke, va kuata ocimãho coku kala ko Betele, ale oku litumbika kupange wakundi votembo yosi.”

Ongangu yiwa yolonjali, yi kuete esilivilo liocili. Manji Ryszard wa popia hati: “Tua yuvula oku ambata ovimuenyo vivali okuti, konjo tu lekisa ovituwa vimue, pole, vekongelo tu lekisa ovituwa vikuavo.” Ove unjali o sukila oku lipula ndoco: ‘Ovituwa vipi omãla vange va lete kokuange? Anga hẽ, va lete ocisola ndi kuetele Yehova? Ocisola caco va ci limbukila hẽ volohutililo, kuenda velilongiso liange lio pokolika? Anga hẽ, va limbuka ovituwa nda siata oku lekisa kupange woku kunda, kovitalukilo, koku sandiliya ovokuasi, kuenda kovina ndi popia viatiamẽla ku vamanji?’ (Luka 6:​40) Omãla va pondola oku limbuka ekalo liomuenyo wove, ovina o popia, kuenda evi o linga.

Epindiso li kuete esilivilo koku tekula omãla. Ondaka ya Suku yi tu sapuila hati: “Pindisa omõla vonjila yo sesamẽla.” (Olosap. 22:⁠6) Manji Ewa lukãi waye Ryszard, vamisako hati: “Tua linga eliangiliyo liokuti, omãla vetu ka va lingila kumosi elilongiso Liembimbiliya.” Pole, olonjali vi kuete ocikele coku kũlĩhĩsa nda vi sukila oku tepa omãla poku lilongisa, ale sio. Momo omãla, va sesamẽla epindiso lialitepa. Omo liaco, olonjali vi sukila oku lekisa esunguluko. Ove unjali, kuka sapuile lika komãla vove hati, ovisikilo vimue violuali ka via sungulukile. Pole, va lomboluila okuti, va sukila oku lekisa olondunge poku nõla ovisikilo kuenda oku pokola kolonumbi Viembimbiliya.

Citava okuti, omãla vove va kũlĩha ovina o yongola kokuavo, kuenda oku tẽlisa ocipango cove. Pole, o sukila oku linga ovina vi va vetiya oku kuata ovisimĩlo via sunguluka. Ivaluka elungulo Liembimbiliya li popia hati: “Uloño vutima womunu ovava a longa, puãi ukualondunge upamo.” (Olosap. 20:⁠5) Lavulula ovitangi omãla vove va liyaka lavio, kuenda vi tetulula lonjanga. Yuvula oku va lundila, pole, lombolola okuti, o va yonguila ekalo liwa, kuenda, linga apulilo a sunguluka. Yuvulavo oku linga apulilo alua. Esakalalo o lekisa kokuavo, li va vetiya oku pongolola ovisimĩlo viavo, kuenda li va kuatisa oku amamako oku ci linga.

Ocikele Cekongelo

Omo okuti ove ufendeli wa Suku, anga hẽ, o pondola oku kuatisa amalẽhe oco va sole ovina viespiritu va lilongisa? Ndaño olonjali vi kuete ocikele coku tata omãla vavo, pole, vamanji vakuavo, ca piãla enene akulu vekongelo, va sukila oku eca ekuatiso liavo. Va sukilavo oku kuatisa omãla vana okuti, olonjali viavo Halombangiko Via Yehova.

Ovina vipi akulu vekongelo va sukila oku linga, oco va kuatise amalẽhe oku sola Yehova loku limbuka okuti, va sukiliwa vekongelo, kuenda va soliwe? Manji umue o tukuiwa hati, Mariusz, okuti ukulu wekongelo kofeka yo Polonia, wa popia hati: “Akulu vekongelo va sukila oku sapela lamalẽhe. Ka va sukila lika oku ci linga eci amalẽhe va liyaka lovitangi, pole, va ci linga kupange woku kunda, noke yolohongele, kuenda kapuluvi akuavo.” Akulu vekongelo va sukilavo oku pula amalẽhe nda va kasi ciwa vekongelo, ale sio. Nda akulu vekongelo va ci linga, ci vetiya amalẽhe oku kuata ukamba la vamanji, kuenda ci va kuatisa oku limbuka okuti, va kapiwako.

Nda ove ukulu wekongelo, anga hẽ, o kuete ocituwa coku kũlĩha amalẽhe vosi vekongelo? Manji Albert wa tukuiwa vocipama cilo, ndaño wa linga ukulu wekongelo, pole, wa liyaka lovitangi vialua eci a kala umalẽhe. Eye wa popia hati: “Eci nda kala umalẽhe, nda sukilile ekuatiso liakulu vekongelo.” Akulu vekongelo, va pondolavo oku kapako amalẽhe poku va kongela volohutililo, oco va lekise ombili yoku vumba Suku, kuenda oku kuata ukamba laye.​—⁠2 Tim. 1:⁠3.

Akulu vekongelo, va sukila oku kongela amalẽhe kovopange a siata oku lingiwa vekongelo. Nda ka va ci lingile, amalẽhe vaka kuama lika ovimãho violuali. Anga hẽ, manji akulu va pondola oku talavaya lavo kupange woku kunda, kuenda oku linga ukamba lavo? Oku linga lavo ovitalukilo, ci ku kuatisa oku kuata ukamba. Manji Jola wa popia hati: “Manji umue wa litumbika kupange wakundi votembo yosi, wa lekisa ukamba kokuange. Eye, wa ndi kuatisa oku lekisa ombili kupange woku kunda, momo sia kuatele onjongole yoku ci linga.”

Ovimãho o Yongola Oku Tẽlisa

Amalẽhe va sukila oku lipula ndoco: ‘Ovimãho vipi ndi kuete? Nda sia papatisiwile handi, ndi kuete hẽ ocimãho caco?’ Ocisola umalẽhe a kuetele Yehova, oco cu vetiya oku papatisiwa. Pole, ka ci lingila omo okuti, epata liaye liosi lia papatisiwa.

Amamako loku kuata ukamba wocili la Yehova, kuenda pokola kovina wa lilongisa. Yehova wa tuma uprofeto Isaya oku popia hati: “Ku ka yokoke, momo ndi Suku yove!” Nda wa linga ekamba lia Yehova, o kuatisiwa laye. Eye oku pamisa, kuenda oku “kuata leka [liaye] liondio hailio liesunga.”​—⁠Isa. 41:⁠10.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Olonduko vimue, via pongoluiwa.

[Elitalatu kemẽla 4]

Olonjali vi sukila oku limbuka ovisimĩlo viomãla vavo

[Elitalatu kemẽla 6]

Onjongole yoku papatisiwa yi tunda kutima womunu, kuenda kocisola a kuetele Yehova

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link