Yuvula Oku Kuama Ovisimĩlo Viomanu
OVISIMĨLO via tiamẽla kueci ca sunguluka leci ka ca sungulukile kuenda eci ca sumbiwa leci ka ca sumbiwile, via litepa kocitumãlo locitumãlo, kuenda vi pongoloka vokuenda kuotembo. Pole, eci tu tanga ovolandu o kosimbu Vovisonehua, tu sukila oku kũlĩhĩsa ovisimĩlo viomanu va kala kotembo yaco, okuti ka tu kakatela lika kovisimĩlo vietu muẽle.
Konomuisa olondaka vivali okuti esumbilo kuenda osõi, vina via tukuiwa olonjanja vialua Vovisonehua vio Helasi. Oco tu kuate elomboloko lia suapo yondaka esumbilo kuenda osõi, tu sukila oku konomuisa ndomo omanu vo kosimbu va tendele olondaka viaco.
Olonumbi Vio Kocita Catete
Onoño yimue ya popia hati: “Va Helasi, la va Roma, kuenda va Yudea va tendele esumbilo kuenda osõi ndocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo. Alume vamue va nõlelepo oku fa omo lioku sanda ekemãlo, oco va taviwe loku sumbiwa lomanu.” Ovo va kuatele onjongole yaco omo lioku vetiyiwa lovisimĩlo via vakuavo.
Onjongole yoku kuata ekemãlo, unene kuenda esumbilo, ya vetiyile omanu oku lilongisa calua omo liusumba woku linga apika. Omunu hayeko wa litendaile eye muẽle okuti wa sumbiwa, pole, omanu vakuavo ovo va enda oku u tenda okuti wa sumbiwa. Oku sumbila omunu ci lomboloka oku limbuka ovituwa eye a siata oku lekisa. Handi vali, oku sumbila omunu ci lombokavo oku komõha ukuasi waye, ocikele a kuete loku u wĩha ekemãlo a sesamẽla. Omunu o pondola oku sumbiwa poku lekisa ovituwa viwa, ale oku kuata onjongole yoku livelisapo pokati komanu vakuavo. Pole, osõi kuenda elaviso vi koka oku sepuiwa ale oku pembuiwa lomanu. Elinga liaco ka lia kokelele lika omunu oku kala lutima wa lema, pole lia kokelevo oku pisiwa lomanu vosi.
Olondaka via Yesu viomunu wa ilikiwa oku tumãla “komangu ya velapo” leyi “yi sule” kocipito, vi tiamisiwila koku tatiwa lesumbilo ale lelaviso, ndomo ca siatele kotembo yaco. (Luka 14:8-10) Olonjanja vivali, olondonge via Yesu via lihoyisile omo va yonguile oku kũlĩha “helie o linga fu pokati kavo.” (Luka 9:46; 22:24) Ovo va lekisa ocituwa ca siatele koloneke viaco. Alongisi vetavo lia va Yudea omo va kala vakuepela haivo vakuesepa, va tendele upange wa Yesu woku kunda ndekambo liesumbilo kokuavo. Ovo va seteka oku lilekisa kowiñi okuti va velelepo Yesu poku u linga apulilo a tĩla, pole ka va kuatele onima yiwa.—Luka 13:11-17.
Ocina cikuavo ca kokasaile osõi va Yudea, va Helasi kuenda va Roma kocita catete, “oku nyana kuenda oku lundiliwa elinga limue lĩvi.” Omunu wosi wa kutawaile loku kapiwa vokayike, wa tendiwile ndomunu ka silivila. Ci kale nda omunu waco wa lueyele muẽle ale sio, wa enda oku sepuiwa lakamba, lepata liaye kuenda omanu vosi. Eye ka kuatele vali esumbilo lekamãlo, kuenda ukamba waye la vakuavo wa kala kohele. Oku luliwa uwalo loku tipuiwa oco ca kokisile vali osõi okuti oku kutiwa ci sule. Elinga liaco li koka esepu, oku pembuiwa, kuenda oku nyeha esumbilo.
Oku valeliwa kuti oco ocina ca kutasaile vali osõi. Onoño yimue yi tukuiwa hati Martin Hengel ya popia okuti, “apika ovo va sesamẽlele” oku pondiwa ndoco. Eye wamisako hati: “Olofa viaco via lombolokele oku pembuiwa loku kutisua osõi kuenda oku kangisiwa.” Epata lakamba womunu wa sepuiwa, va enda oku pembuiwavo. Omo okuti Kristu wa pondiwa ndoco, wosi wa yonguile oku linga Ukristão kocita catete, wa laikele oku pembuiwa lomanu vosi. Wosi wa litukuile okuti oñame yomunu wa talisiwa ohali haeye wa pondiwa kuti, wa tendiwile ndeveke. Eli olio esunga lieci upostolo Paulu a sonehela hati: “Etu puãi, tu kunda kunda Kristu u wa valeliwa kuti. Eci, ku va Yudea, ci linga ocilondokua, ku vakualofeka, ci linga uveke.” (1 Va Kor. 1:23) Akristão va liyaka ndati locitangi caco?
Ovisimĩlo Via Litepa
Akristão vo kocita catete va pokowaile kocihandeleko oco va yuvule ovituwa vi kutisa osõi. Upostolo Petulu wa soneha hati: “Pokati kene lomue ka ka tale ohali omo a linga omondi, pamue ocimunu, pamue ondingaĩvi, pamue ukuasiata.” (1 Pet. 4:15) Yesu wa popele okuti oloñame viaye via laikele oku lambalaliwa omo lionduko yaye. (Yoa. 15:20) Petulu wa soneha hati: “Nda [omunu] umue o tala ohali omo ukuaKristu, ka ka kuate osõi, puãi a kemainyaile Suku onduko yaco.” (1 Pet. 4:16) Eci o talisiwa ohali omo lioku kala oñame ya Kristu loku yuvula olonumbi violuali lulo, ku ka kuate osõi.
Akristão ka va songuiwa lolonumbi viomanu vakuavo. Kocita catete, omanu eci va mola okuti Mesiya wa valeliwa kuti, kokuavo ca kala uveke. Eci ca ponduile oku vetiya Akristão oku kuatavo ovisimĩlo viaco. Pole, voku kolela okuti Yesu eye Mesiya mua kongelele oku kuama ovihandeleko viaye ndaño loku pembuiwa. Yesu wa popia hati: “U o ñuetele osõi, kuenda o kuetele olondaka viange osõi vocitumbulukila cilo ca vakahonga haico ca vakuakandu, Mõlomanu u kuatelavo osõi eci eya vulamba wa Isiaye kumue lovangelo vaye va kola.”—Mar. 8:38.
Koloneke vilo tua siatavo oku liyaka loloseteko vi tu kokela oku siapo Etavo liocili. Citava okuti oloseteko viaco vi iyilila komanu tu tangela lavo kosikola, ava tu lisungue lavo, okuti va tu vetiya oku linga ukahonga, oku kemba, kuenda ovina vikuavo ka via sungulukile. Omanu vaco va yongola okuti tu yeva osõi omo lioku kakatela kolonumbi via sunguluka. Tu sukila oku tenda ndati oloseteko viaco?
Setukula Vana va Pembula Osõi
Omo lioku amamako lekolelo, Yesu wa pandikisa eci a pondiwa lonjila yimue yi kutisa osõi. “[Eye] wa pembula osõi.” (Va Hev. 12:2) Ovanyali va Yesu vo tendula ovikusi, vo siyila, vo lula, vo tipula, vo valela kuti kuenda vo penya. (Mar. 14:65; 15:29-32) Haimo lumue, Yesu wa pembula osõi. Ndamupi? Ndaño wa tatiwa lãvi lovanyali vaye, ka liwekelepo. Yesu wa kũlĩhĩle okuti ka kutisiwile osõi kovaso a Yehova, kuenda ka yonguile oku tambula esivayo liomanu. Ndaño okuti Yesu wa pondiwa ndupika, Yehova wo kemainya poku u pindula kuenda wo velisapo loku u tumalisa ponele Yaye. Kelivulu lia va Filipoi 2:8-11, tu tangako ndoco: “Omo [Kristu Yesu] a citiwa ndomunu, oco wa liketisa, kuenje wa pokola toke kokufa, ndaño okufa [kuti]. Oco Suku wo kemainya kuenje wo luka onduko ya piãla olonduko vikuavo viosi. Wa ci lingila okuti, konduko ya Yesu ku kekamela olongolo viosi viava vokilu lo posi levi viovemehi liongongo, kuenda okuti alimi osi a tava okuti Yesu Kristu eye Ñala, loku muisa Suku Tate ulamba.”
Yesu wa kũlĩhĩle okuti wa laikele oku pondiwa lonjila yimue yi kutisa osõi. Ocina ca sakalasaile vali Yesu ceci okuti omanu va ponduile oku sepula onduko ya Isiaye omo lioku lundiliwa okuti wa popia atonãi. Onjanja yimue Yesu wa pingile ku Yehova oco o yovole kohali yaco. Eye wa likutilila hati: “Njupe okopo eyi.” Pole, Yesu wa litumbika koku linga ocipango ca Suku. (Mar. 14:36) Yesu wa pembula osõi ndaño loloseteko. Vana va kuamaile ovihandeleko violuali kotembo yaco ovo lika va ponduile oku yeva osõi. Puãi Yesu ka kuamaile olonumbi viaco.
Olondonge via Yesu via enda oku kapiwa vokayike kuenda oku tipuiwa. Ovo va enda oku lavisiwa, loku pembuiwa omo va tendiwile ndomanu vaño. Pole eci ka ca va konyuisile. Olondonge viocili via tamalala lovisimĩlo viomanu kuenda esepu. (Mat. 10:17; Ovil. 5:40; 2 Va Kor. 11:23-25) Momo va kũlĩhĩle okuti va sukilile ‘oku tikula uti wavo loku kuama Yesu oloneke viosi.’—Luka 9:23, 26.
Nye ci popiwa kokuetu? Ovina omanu va tenda okuti viuveke, via leñela, havio viaño, Suku o vi tenda okuti violondunge, via pama kuenda via kemãla. (1 Va Kor. 1:25-28) Oku vetiyiwa lovisimĩlo viomanu hacoko hẽ uveke kuenda upeke?
Wosi o yongola oku sumbiwa o sukila oku kũlĩhĩsa ndomo omanu voluali vo tenda. Nda tu yongola oku kala akamba va Yehova tu sukila oku kuama ongangu ya Yesu kuenda oloñame viaye vio kocita catete. Kuenje, tu ka sumbila eci eye a sumbila loku yuvula ovina eye a tenda okuti vi kutisa osõi.
[Elitalatu kemẽla 4]
Yesu ka vetiyiwile lovisimĩlo violuali via tiamẽla kovina vi koka osõi