Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
4-10 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESTER 1-2
“Likolisilako Oku Kala Ukuesunguluko Nda Ester”
O Pondola Oku Amamako Oku Lisuluvika Poku Liyaka Lovitangi
11 Nda omanu va tu pandiya lutima wosi ale va tu pandiya lombambe, ci pondola oku seteka esuluviko lietu. Ester wa tambuilevo epandiyo lialua kuenda olonjanja vimue vo pandiya lombambe. Eye wa kala umue pokati kakãi va finile calua ko Persia. Vokuenda kunyamo umosi, eye wa tatiwa ciwa lonjila yimue yilikasi, kumue lafeko valua va kala oku lisokisa oco va muiwe la soma. Noke soma wa nõla Ester oco a linge nasoma yaye. Ndaño lovina viaco, eye ka pongoluile ekalo liaye. Ester ka tiamisilile utima waye kokuaye muẽle. Eye wamamako oku lisuluvika, oku lekisa umbombe kuenda oku lekisa esumbilo komanu vakuavo.—Ester 2:9, 12, 15, 17.
Wa Teyuila Afendeli va Suku
15 Eci epuluvi lia Ester lia pitĩlapo lioku tualiwa ku soma, eye wa tambuile elianjo lioku nõla ovina viosi a yonguile, oco a vokiye eposo liaye. Ester wa lekisa esunguluko omo ka pingile vali ocina cimue, eye wa tambula lika ovina Hegai o wĩha. (Est 2:15) Pamue wa limbukile okuti, utima wa soma nda ka wa tekelele lika keposo lio ketimba. Umbombe lesunguluko, ovio ovina via kuata esilivilo lia velapo kelombe. Anga hẽ wa lingile eci ciwa?
O Pondola Oku Amamako Oku Lisuluvika Poku Liyaka Lovitangi
12 Nda tua lekisa esuluviko, uwalo wetu kuenda ovituwa vietu vi ka lekisa okuti tua sumbila omanu vakuavo, ndeci tua lisumbila etu muẽle. Omo liaco, tu sukila oku yuvula oku litunula ale oku komõhisa omanu, pole, tu sukila oku kuata utima ‘wombembua loku omboka.’ (Tanga 1 Petulu 3:3, 4; Yer. 9:23, 24) Ovisimĩlo vietu vi ka limbukiwa kupopi kuenda kovilinga vietu. Tu pondola oku lekisa komanu vakuavo okuti tua velapo omo liupange tua siata oku linga, ovina tua kũlĩha ale omanu tua kũlĩha. Ale olonjanja vimue tu vetiya omanu oku tava okuti tua linga ocina cimue ca velapo likalietu ndaño okuti tua kuatisiwa lomanu vakuavo. Pole, sokolola ulandu wa Yesu. Eye wa kuata epondolo lioku komõhisa omanu omo liukũlĩhĩso a kuatele. Pole, olonjanja vialua Yesu wa tukula Ondaka ya Suku. Eye ka yonguile okuti omanu va eca esivayo kokuaye. Olonjanja viosi wa yonguile okuti esivayo lieciwa lika ku Yehova.—Yoano 8:28.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Wa ci Kũlĩha?
Vakuakukonomuisa va sanga ocisonehua cimue co Persia ca tukula onduko yulume umue Marduka (okuti Kongelesi yi lomboloka Mordekai). Eye wa kala kalei, citava okuti ko Siusana. Arthur Ungnad, ukuasapulo wo ko Oriente, wa popia okuti ocisonehua caco ca kala “ocisonehua cimue Cembimbiliya ca tukula Mordekai” kotembo yaco.
Noke Ungnad ukuasapulo wa popia hati, olonoño via siata oku pongolola ovisonehua vikuavo vio Persia. Pokati komanu vaco, pa sangiwa va Persepolis, va kala volupale luo Persepolis lua kala ocipepi lovimbaka violupale. Va Persepolis vaco, va kala ocipãla luviali wa Xerxes I. Ovo va vangula elimi lio Elamite kuenda va tukuiwa lolonduko vialua vi sangiwa kelivulu lia Ester.
Va Persepolis va tukula onduko Marduka, wa kala usonehi ko Siusana kelombe vokuenda kuviali wa Xerxes I. Usonehi umue wa tukula Marduka ndukuakupongolola. Ulandu waco u likuata ciwa leci Embimbiliya lilombolola catiamẽla ku Mordekai. Eye wa kala esualali lia talavaya kelombo lia Soma Ahasuero (okuti Xerxes I) kuenda wa vangowaile alimi avali. Mordekai olonjanja viosi wa enda oku tumala pombundi ya soma kelombe lio Siusana. (Ester 2:19, 21; 3:3) Ombundi yaco, ya kala yinene kuna asualali vokelombe va enda oku talavaya.
Ulandu wa lomboluiwa la vakuasapulo watiamẽla ku Marduka, umamue lowu wa Mordekai wa tukuiwa Vembimbiliya. Ovo va kala kotembo yimuamue, kocitumãlo cimuamue kuenda va lingila upange kocitumãlo cimuamue. Ovina viosi via tukuiwa ndeti vi lekisa okuti vakuakulembulula ovina viosimbu, va limbuka okuti ulandu wa Mordekai wa lomboluiwa kelivulu lia Ester.
11-17 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESTER 3-5
“Kuatisa Vakuene Oku Linga Eci va Tẽla”
Perspicaz-2 kem. 412 ocin. 3
Mordekai
Wa Likala Oku Kekamẽla Hamana. Hamana u Agage wa nõliwile la Ahasuero oco a kale epalanga liatete, una wa eca ocihandeleko cokuti, omanu vosi pombundi ya Soma, va sukilile oku kekamẽla Hamana una wa tambuile ocikele caye cokaliye. Mordekai wa likala oku ci linga kuenda wa lombolola esunga liaco omo lioku kala u Yudea. (Est 3:1-4) Mordekai wa ci linga omo liukamba a kuata woku kala u Yudea umue wa litumbikile ku Yehova, Suku yaye. Eye wa limbukile okuti, voku kekamẽla Hamana mua kongelele ovina vialua okuti, oku petamisa lika ocipala caye posi kovaso yomunu umue wa kemalisiwa, ndeci va Isareli va enda oku linga kosimbu, loku limbuka omoko ya velapo yoku kala ombiali, ci sule. (2Sa 14:4; 18:28; 1Ol 1:16) Catiamẽla ku Hamana, kua kala esunga lieci Mordekai ka tavelele oku u kekamẽla. Hamana citava okuti wa kala u Amaleke kuenda Yehova wa popele okuti, o ka yaka la va Amaleke “kocitumbulukila locitumbulukila.” (Etu 17:16; tala HAMANA.) Ku Mordekai vulandu waco, mua kongelele ekolelo liaye a kuatela Suku okuti, kopulitika hakoko.
Perspicaz-2 kem. 412 ocin. 5
Mordekai
Wa Vetiyiwa Oco a Yovole va Isareli. Omo liocihandeleko ca tumbikiwile coku kundula va Yudea vosi vusoma, Mordekai wa situluila ekolelo liaye ku Ester, una wa tambuile ocikele ca velapo coku kala nasoma kotembo yaco, oco a yovole va Yudea. Eye wa lekisa ku Ester ocikele a kuatele, loku wimba onumbi oco a livondele ku soma kuenda oku pinga ekuatiso kokuaye. Ndaño ca kapele kohele omuenyo wa Ester, eye wa tava oku ci linga.—Est 4:7–5:2.
Wa Teyuila Afendeli va Suku
22 Eci Ester a yeva esapulo liaco, wa saluka. Momo ekolelo liaye lia setekiwile. Etambululo a eca ku Mordekai lia lekisa okuti, wa kuata usumba. Eye wo wivaluisa ocihandeleko ca eciwile la soma. Momo nda omunu enda ku soma okuti ka kovongiwile, o pondiwa. Una Soma a ilika ohunya yulu eye lika o kala komuenyo. Anga hẽ Ester wa lavokaile oku u linga ohenda, noke yovina via pita la Wasiti, una wa likalele oku enda ku soma eci o vilikiyile? Ester wa sapuila Mordekai hati, pa pitile ale 30 koloneke okuti, ka kovongiwile la soma oco o mole! Omo okuti soma ko vilikiyile, wa simĩle hati, ko yonguile vali.—Est 4:9-11.
23 Mordekai wa tambulula lutõi oco a pamise ekolelo lia Ester. Eye wo sapuila hati, nda ka ci lingile, epopelo lia va Yudea li tunda kumue kuiñi. Anga hẽ Ester wa lavokaile oku popeliwa kelambalalo? Mordekai wa lekisa ekolelo ku Yehova, una ka ecelela okuti, omanu vaye va yambuiwa, haeye ka liwekapo oku tẽlisa olohuminyo viaye. (Yeho. 23:14) Noke, Mordekai wa pula Ester hati: “Helie wa kũlĩha nda kua nõliwile oku linga nasoma omo liotembo yaco yilo?” (Est. 4:12-14) Mordekai wa kolelele Suku yaye, Yehova. Anga hẽ, tu kuetevo ekolelo liaco?—Olosap. 3:5, 6.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Oku Yakela Elianjo Liefendelo
14 Ndeci ca pita kosimbu la Ester kuenda Mordekai, afendeli va Yehova koloneke vilo va siata oku likolisilako oku sanda elianjo lioku fendela Yehova ndomo a ci handeleka. (Ester 4:13-16) Ove hẽ, o pondola oku panga onepa kesokiyo liaco? Oco. O pondola oku ci linga poku kongela volohutililo vamanji va kasi oku liyaka lovitangi kolombonge. Olohutililo viaco vi pondola oku eca ongusu ku vamanjetu va kasi oku liyaka lovitangi kuenda elambalalo. (Tanga Tiago 5:16.) Anga hẽ Yehova o tambulula olohutililo viaco? Oku yula kuetu kolombonge ku lekisa okuti, eye wa siata oku vi tambulula!—Va Hev. 13:18, 19.
18-24 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESTER 6-8
“Oku Lilongisila Kulandu Umue Woku Sapela Ciwa”
Wa Lekisa Olondunge, Utõi Kuenda wa Lieca Lutima Wosi
15 Omo okuti Ester wa lekisa epandi poku kevelila vali eteke limosi oco a linge epingilo liaye ku soma, wa ecelela okuti Hamana o likokela enyõleho liaye muẽle. Citava okuti, Yehova eye wa kokela soma oku pumba otulo. (Olosap. 21:1) Eli olio esunga lieci Embimbiliya li tu vetiyila oku kuata ocituwa coku “kevelela!” (Tanga Mika 7:7.) Poku talamẽla ku Suku, tu pondola oku limbuka okuti, onjila yaye yoku tetulula ovitangi vietu ya velapo okuti, olonjila vikuavo tu tetulula lavio ovitangi vietu vi sule.
Wa Vangula Lutõi
16 Citava okuti Ester nda ka lekisile utõi woku laleka soma kondalelo yavali, loku u sapuila ovina viosi. Momo lie? Momo, soma eye wa ecele kokuaye epuluvi lioku u pulisa onjanja yikuavo ovina a yonguile. (Est. 7:2) “Otembo ya Ester yoku vangula” ya pitĩlilepo.
Wa Lekisa Olondunge, Utõi Kuenda wa Lieca Lutima Wosi
17 Tu pondola oku sokolola ndomo Ester a likutilila ku Suku vutima waye, osimbu handi ka popele ondaka yimue. Eye wa popia hati: “A soma, nda nda sanga ohenda kokuove kuenda nda ca sunguluka ku soma, ndi pinga oco o popele omuenyo wange kuenda ndi livondela oco o teyuile omanu vange.” (Est. 7:3) Ivaluka okuti, tete wa lekisa esumbilo poku kapako ovina via sungulukila soma. Ester wa litepele calua la Wasiti, una wa kala ukãi wa soma, haeye wo kutisile osõi ocipango. (Est. 1:10-12) Handi vali, Ester ka pisile soma omo lioku linga uveke woku kolela Hamana. Pole, eye wa pinga ku soma oco a teyuile omanu va kala kohele.
Wa Lekisa Olondunge, Utõi Kuenda wa Lieca Lutima Wosi
18 Epingilo liaco lia komõhisa soma kuenda lio sanjuisa calua. Helie wa ponduile oku linga ocina cimue cĩvi ku nasoma? Ester wa amisako loku popia hati: “Ame kumue lomanu vange tua landisiwa oco tu kunduiwe, tu pondiwe loku nyõliwa. Nda tua landisiwile ño ndapika valume ale ndapika vakãi, ame nda sia popele cimue. Pole, efengi liaco ka li ka lingiwe, momo li ka nenelavo epese ku soma.” (Est. 7:4) Ivaluka okuti, Ester wa situlula ciwa ocitangi caco, pole wa amisako hati, nda va lingile apika, nda ka vanguile ondaka yimue. Omo okuti usuanji waco nda wa nenela soma enyõleho lialua, ka ponduile oku ũha.
19 Ongangu ya Ester yi tu longisa ovina vialua viatiamẽla kuloño woku tavisa omanu. Nda eteke limue o sukila oku situluila ocitangi cinene komunu umue wa kemãla, epandi lesumbilo kuenda oku kala ukuacili, ovio ovituwa vi pondola oku ku kuatisa oku ci linga.—Olosap. 16:21, 23.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Atosi Avelapo Velivulu Lia Ester
7:4—Oku pondiwa kua va Yudea nda kua nena ndati “epese ku soma”? Ester poku lombolola ku soma ovisimĩlo via Hamana vioku landisa va Yudea kupika, wa tukulavo epese a pondola oku kuata nda omanu vaco va pondiwa. Hamana wa likuminyile oku eca ku soma ci soka 10.000 kolosiekele viopalata nda wa landisa va Yudea. Ocili okuti, olombongo viaco ka vi sokisiwa lukuasi wa soma. Pole, nda omanu vaco va pondiwile, soma nda wa pita lepese lialua. Handi vali, eye nda wa peselavo ukãi waye nasoma.
25 YENYENYE LINENE– 1 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESTER 9-10
“Eye wa Talavaya Ciwa Lunene Waye Oco a Teyuile Omanu Vaye”
Perspicaz-2 kem. 412 ocin. 8
Mordekai
Mordekai wa piñainya Hamana pomangu yepalanga liatete, loku tambula onẽla yosinete ya Soma oco a yike ovicapa viuviali. Ester wa eca ku Mordekai ocikele coku tata onjo ya Hamana yina soma o wihĩle. Noke Mordekai wa pinga ku soma oco a tateke ocihandeleko caco loku eca ku va Yudea elianjo lioku li teyuila. Ku va Yudea ca kala ocindekaise cimue celianjo kuenda cesanju. Valua Vuviali wo Persia, va likongela ku va Yudea kuenda eci eteke 13 liosãi ya Adara lia pitĩla, eteke lina okuti oco ovihandeleko via fetika oku kapiwako, va Yudea va li pongiyilile ale oku yaka. Olombiali via va kuatisa omo liocikele ca velapo ca Mordekai. Ko Susana, uyaki ka wa lingiwile lika veteke limosi. Ci pitahãla 75.000 kovanyãli va va Yudea, vuviali wo Persia, va kunduiwa oku kongelamo ekũi liomãla va Hamana. (Est 8:1–9:18) Lonumbi ya Ester, Mordekai wa handeleka oku linga ocipito cunyamo kateke 14 kuenda 15 yosãi ya Adara, “oloneke via Purimi,” oco va sanjuke loku lia kuenda oku liha olombanjaile omunu lukuavo kuenda kolohukũi. Va Yudea va tava ocipito caco kuenda va ci handeleka kovitumbulukila viavo kuenda komanu va likongelele kokuavo. Omo okuti Mordekai eye wa kala omunu wavali vusoma, eye wa sumbiwile calua la va Yudea, omanu vana va litumbikile ku Suku kuenda wamamako oku talavaya oco a va kuatise oku kuata ekalo liwa.—Est 9:19-22, 27-32; 10:2, 3.
Perspicaz-2 kem. 760 ocin. 5
Purimi
Ocimãho. Ndaño vamue va popia okuti Ocipito co Purimi, ndomo ca siata oku lingiwa la va Yudea koloneke vilo, ci tiamisiwila vali enene kekalo lioluali okuti ketavo ci sule, olonjanja vimue ci pitahãla vonjongo, eci ka ci likuata leci ca lingawaile kotembo ca tumbikiwa ndaño kovipito via va Yudea kosimbu. Ci kaile Mordekai kuenda Ester, ovo va kala afendeli va Suku yocili Yehova kuenda ocipito caco ca tumbikiwa locimãho coku eca esivayo Kokuaye. Eyovo lia va Yudea kotembo yaco citava okuti, lia tunda ku Yehova Suku, momo ocina caco ca lingiwa omo liekolelo lia Mordekai una wa sanda oku fendela lika Yehova. Hamana citava okuti, wa kala u Amaleke, ofeka yina Yehova a siñalele kuenda ya pisiwilile oku nyõliwa. Mordekai wa sumbilile Ocihandeleko ca Suku, omo liaco wa likala oku kekamẽla Hamana. (Est 3:2, 5; Etu 17:14-16) Handi vali, olondaka via Mordekai ku Ester, (Est 4:14) vi lekisa okuti, eye wa kolelele kongusu yimue ya velapo, oco a koke eyovo lia va Yudea kuenda oku likandangiya kua Ester okuti kalile, osimbu ka endele oku ka pinga ekuatiso ku soma, poku u laleka oku iya oku lia ondalelo, ca situlula epingilo liekuatiso ku Suku.—Est 4:16.
“Setukuli Suku” Poku Talavaya Lunene
12 Vekongelo Liakristão, Yehova wa siata oku angiliya akulu vekongelo loku va ĩha ocikele coku songola. (Va Heveru 13:17) Alume vaco ava va loñolõha kespiritu va siata oku talavaya lomoko yavo ya eciwa la Suku oco va ece ekuatiso li sukiliwa kekalo liwa liespiritu kuenda kuhayele wocunda. Anga omo liocikele cavo coku songola, akulu vekongelo va kuete hẽ omoko yoku tulamẽla ava va kundikiwa kokuavo? Sio, hacoko! Akulu vekongelo va sukila oku kuata ocituwa cimue ca pita pokati kuenda eliketiso catiamẽla kovikele viavo vekongelo. (1 Petulu 5:2, 3) Embimbiliya li sapuila akulu vekongelo, “oco va lave ekongelo lia Suku, lina eye a landa losonde Yomõlaye.” (Ovilinga 20:28) Eli olio esunga lia velapo liomo ovo va sukilila oku tata ciwa omunu lomunu vekongelo locisola.
13 Etu tu pondola oku ci setãhãisa ndoco: Ekamba limue liu ku sole calua citava okuti liu ku pinga oco u tateleko ocina cimue ci kuete esilivilo lialua. Ove wa kũlĩha okuti ekamba liove lia pesela olombongo vialua poku landa ocikuata caco. Ove hẽ nda kua tatele ciwa lutate ocikuata eci? Cimuamue haico okuti, Suku wa siata oku kundika kakulu vekongelo ocikele coku tata ciwa ocina cimue ci kuete esilivilo lialua okuti ekongelo, muna omanu va sokisiwa ndolomeme. (Yoano 21:16, 17) Yehova o sole calua olomeme viaye vina a landa losonde Yomõlaye, Yesu Kristu. Yehova poku landa olomeme viaye wa feta ondando yimue ya tĩla calua. Omo liaco, akulu vekongelo va liketisam va kũlĩha okuti va kuete oku tata ciwa olomeme via Yehova.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Atosi Avelapo Velivulu Lia Ester
9:10, 15, 16—Momo lie va Yudea ka va tavelele oku pokola kocihandeleko coku punda ovanyãli vavo? Oku likala kuavo oku punda ovanyãli, kua lekisa okuti va kuata lika onjongole yoku teyuila omuenyo wavo. Ovo ka va kuatele onjongole yoku sanda ovokuasi.
2-8 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YOVI 1-3
“Amamako Oku Lekisa Ocisola Cocili ku Yehova”
Setukula Ekolelo Lepokolo Lia Noha la Daniele Kuenda Yovi
16 Ovitangi vipi Yovi a liyaka lavio? Yovi wa liyaka lovitangi vialua. Catete, eye wa “eye wa kuata ukuasi walua okuti, omanu vosi vo Kutundilo ci sule.” (Yovi 1:3) Yovi wa kuatele ukuasi walua, wa kũlĩhiwile lomanu valua kuenda wa sumbiwile. (Yovi 29:7-16) Ndaño lovina viaco, eye ka litendele okuti wa velapo vakuavo ale ka sukilile ekuatiso lia Suku. Tua ci kũlĩha, momo Yehova wo tukula hati, “ukuenje wange.” Eye wamisako hati: “Ka kuli omunu wa lisoka laye kilu lieve. Eye wa suñama kuenda ukuesunga, wa sumbila Suku kuenda o yuvula eci cĩvi.”—Yovi 1:8.
17 Ekalo lia Yovi lia pongoloka vocipikipiki. Eye wa pumba cosi a kuatele, kuenje wa sumuile calua okuti wa yonguile oku fa. Tua kũlĩha okuti Satana eye wa koka ovitangi viaco. Eye wa lundila Yovi hati, wa kala oku vumba lika Yehova omo liovina a kuatele. (Tanga Yovi 1:9, 10.) Yehova wa tenda elundi liaco okuti lĩvi. Nye Yehova a linga oco a situlule uhembi wa Satana? Eye wa eca ku Yovi epuluvi lioku lekisa okuti wa kolela kokuaye kuenda wa kala oku u vumba omo liocisola.
Amamako Oku Pua Etondelo!
10 Satana o lundilavo omunu lomunu pokati ketu. Ove wa kongeliwa ndati vusuanji Satana a lingila Yovi? Eye o ku sapuila okuti ku kuetele ocisola cocili Yehova Suku kuenda eci kuiya ovitangi o liwekapo oku u vumba, ku ka amamako oku lekisa epandi! (Yovi 2:4, 5; Esit. 12:10) O liyeva hẽ ndati? Ocili okuti ci vala kutima siti? Pole, ivaluka okuti: Yehova wa ku kolela calua kuenje eca kokuove epuluvi lioku lekisa okuti wa pua etondelo. Yehova ecelela okuti Satana o seteka epandi liove. Yehova wa kolela okuti ove amamako lepandi loku kuatisa koku eca etambululo liokuti Satana ohembi. Eye wa likuminya okuti o ka ku kuatisa. (Va Hev. 13:6) Esumũlũho linene oku kolela Kombiali yoluali luosi! Ove hẽ wa limbuka esunga lieci epandi li kuetele esilivilo? Eci ci tu ĩha epuluvi lioku situlula ovohembi a Satana kuenda oku teyuila onduko yiwa ya Yehova loku kuatisa kuviali waye. Nye tu sukila oku linga oco tu amameko lepandi?
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Lilongisila Kolondaka Via Sulako Via Yesu
9 Nye Yesu a popia? Osimbu handi Yesu ka file, eye wa popia hati: “A Suku yange, a Suku yange, wa njandulukila nye?” (Mat. 27:46) Embimbiliya ka li lombolola esunga lieci Yesu a ci popela. Kũlĩhĩsa eci tu lilongisila kolondaka evi. Ocina cimue tu lilongisila kolondaka evi, ceci okuti, Yesu wa tẽlisa ocitumasuku ci sangiwa Kosamo 22:1. Handi vali, olondaka viaco vi lekisa okuti Yehova ka kaile “oku vindikiya” Omõlaye. (Yovi 1:10) Yesu wa kũlĩhĩle okuti Isiaye wo weca peka liovanyãli vaye oco a setekiwe lonjila yimue okuti lomue omunu wa pitile loseteko yaco. Olondaka viaco, vi lekisa okuti eye ka kuatele eko lalimue oco a pondiwe.
9-15 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YOVI 4-5
“Yuvula Asapulo Esanda”
Perspicaz-1 kem. 793 ocin. 2
Elifasi
2. Elifasi umue pokati kakamba vatatu va Yovi. (Yov 2:11) Omo okuti u Temani, citava okuti wa kala ukuacitumbulukila catete, citavavo okuti wa tiamẽlele kocitumbulukila ca Avirahama kuenda ekamba lia Yovi okuti, wa kala kupãla. Eye kumue locikoti caye va enda oku litunula omo liukũlĩhĩso va kuatele. (Yer 49:7) Pokati kakamba vaco vatatu, Elifasi wa litendele okuti wa velelepo haeye wa loñolõhele kovina citava okuti, wa ci linga omo lioku kala ukulu. Vokuenda kuombangulo va kuata, eye wa vangula tete kuenda ovina a vangula vialuile calua.
w05 15/9 kem. 26 ocin. 2
Yuvula Ovisimĩlo ka Via Sungulukile!
Elifasi poku ivaluka ulandu waye watiamẽla kocina cimue a pita laco, wa popia hati: “Ocina cimue ca pita kocipala cange; kuenje oluvei luetimba liange lua yakalala. Kuenje oco ca talama, pole, sia limbukile emolẽho liaco. Ocina cimue ca kala kovaso ange; kua kala oku ũha kuenda noke nda yeva ondaka yimue.” (Yovi 4:15, 16) Ociluvo cipi ca vetiya ovisimĩlo via Elifasi? Elaka liolondaka vioku pisa via kuamamo, vi lekisa okuti, ociluvo caco ka ca kaile ungelo umue ukuesunga wa Suku. (Yovi 4:17, 18) Ca kala ondele yimue ivĩ. Nda ka ca kaile ondele yimue, momo lie Yehova a pisila Elifasi lakamba vaye vavali omo lioku kemba? (Yovi 42:7) Ocili okuti, Elifasi wa kala oku vetiyiwa londele yimue. Olondaka a popia via situlula ovisimĩlo vĩvi a kuata.
Tamalãla Luhembi wa Satana
Satana wa popia lomẽla wa Elifasi umue pokati kakamba vatatu va endele oku nyula Yovi oco a honguise ekolelo liaye. Kuenje Elifasi poku tukula “ava va tunga volonjo vieve,” wa sapuila Yovi hati: “Oviseveto vialio vi kasi voneketela, vina via leluka oku vi nyõla ndombunji! Lomẽle ovo va kala lomuenyo kuenda koñolosi va nyõliwa elisi; ovo va nyõliwa otembo ka yi pui kuenda lomue o ci limbuka.”—Yovi 4:19, 20.
Ovisonehua vi tu sokisa “lolombia viotuma” haivio via leñela. (2 Va Kor. 4:7) Omo etu tua piñala ekandu, tua hongua. (Va Rom. 5:12) Longusu yetu muẽle ka tu tẽla oku tamalãla la Satana. Pole, etu Tuakristão ka tu kasi lika lietu. Ndaño tua hongua, Suku wa tu kapako. (Isa. 43:4) Handi vali, Yehova eca espiritu sandu kuava vo pinga. (Luka 11:13) Espiritu liaye li tu ĩha “unene wa piãla” oco tu tẽle oku liyaka lovitangi Satana a siata oku tu kokela. (2 Va Kor. 4:7; Va Fil. 4:13) Nda tua tamalãla Leliapu, “lekolelo,” Suku o ka tu pamisa. (1 Pet. 5:8-10) Omo liaco, ka tu sukila oku kuatela usumba Satana Eliapu.
Ndomo o Liteyuila Kasapulo Esanda
● Kũlĩhĩsa ono yaco kuenda ulandu waco
Ceci Embimbiliya li popia: “Kũlĩhĩsi ovina viosi; kakateli kueci ciwa.”—1 Va Tesalonike 5:21.
Osimbu kua tavele kesapulo limue ale oku li tumisa ku vakuene, kũlĩhĩsa nda olio liocili muẽle ndaño okuti lia sandekiwa ale komanu valua ale li tukuiwa calua vovingungu via sapulo. Ove o ci linga ndati?
Kũlĩhĩsa nda ono yaco ya koleliwa muẽle. Ono yasapulo ale ovisoko vikuavo, vi pondola oku sandeka asapulo amue okuti ka a suilepo, oco a kuatise vakualomilu ale vakuapulitika. Sokisa eci ono yimue yasapulo ya popia lolono vikuavo. Olonjanja vimue akamba va tu pitiya asapulo amue esanda pocakati co Internet ale pocakati co telefone. Omo liaco, ku ka kolelele kesapulo limue, nda okuti kua kũlĩhĩle ono yaco.
Kũlĩhĩsa okuti ulandu waco wa kũlĩhĩwa kuenda wa suapo. Kũlĩhĩsa ateke ovolandu aco a sandekiwa kuenda ovovangi akuavo a lekisa okuti, ovolandu aco a popiwa muẽle ocili. Kuata utate ca piãla enene nda ovolandu aco a molẽha ndu okuti, a sandekiwa lonjila yimue ya leluka, ale nda esapulo liaco lia lingiwa oco li vetiye lika ovisimĩlo viomanu.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Amamako Lepandi Oco o Tambule Ekolowa Liomuenyo
Omo okuti tua tiamẽla kocisoko cafendeli vocili voluali luosi eci ci pondola oku tu vetiya oku amamako lepandi. Hesumũlũhokuolio tu kuete omo lioku tiamẽla kocisoko caco cocisola voluali luosi! (1 Petulu 2:17) Handi vali, etu tu pondola oku eca ekuatiso ku vamanjetu oco va pandikise.
Kũlĩhĩsa ndomo Yovi una wa kala omunu umue ukuesunga a lekisa ovituwa vina via kuatisa vakuavo koku lekisa epandi. Ndaño muẽle Elifasi una wa kala ondembeleki yesanda wa limbukavo epandi liaco eci a popia hati: “Olondaka viove via enda oku votola vana va lilondoka, kuenda wa enda oku kolisa vana ka va pondola oku talama ovo muẽle.” (Yovi 4:4) Anga hẽ tua siata oku kuatisa vakuetu? Ocili okuti, omunu lomunu pokati ketu o kuete ocikele coku kuatisa vamanjetu kespiritu oco vamameko lepandi kupange wa Suku. Eci tu sangiwa kumosi la vamanjetu, ovilinga vietu viosi te vi tiamisiwila kolondaka vilo vi tu sapuila okuti: “Pamisi ovaka a hongua. Kuenda kolisi olongolo vi kasi oku luluma.” (Isaya 35:3) Momo lie ku kuatela ocimãho coku pamisa kuenda oku vetiya olonjanja viosi eci o sanga manji umue ale vamanji vamue vavali Akristão? (Va Heveru 10:24, 25) Olondaka vioku pandiya lutima wosi kuenda vina vi lekisa olopandu omo lioku likolisilako oku sanjuisa Yehova, vi pondola oku va kuatisa calua koku amamako kuavo lepandi, oco va tambule ekolowa liomuenyo.
16-22 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YOVI 6-7
“Ceci o Liyeva Okuti ku Tẽla Vali Oku Pandikisa”
Atosi Avelapo Velivulu Lia Yovi
7:1; 14:14—Ondaka yoku popia hati, “oku talavaya calua,” yi lomboloka nye? Yovi omo lioku tala ohali yalua, omuenyo wa u tendele ndupange umue wa tĩla. (Yovi 10:17) Omo okuti, eci omunu a fa o kala otembo yalua Veyambo toke eci a pinduiwa, Yovi wa sokisile otembo yaco ndupange umue wa tĩla.
‘Yehova o Kuatisa Vana va Sumua’
OLONJANJA vimue, tu sokolola ndomo omuenyo wa linga umbumbulu hawo “weyuka ovitangi.” (Yovi 14:1) Kuenje eci ci pondola oku tu kokela esumuo lialua. Valua pokati kafendeli va Yehova vo kosimbu olonjanja vialua va liyevavo ndoco. Vamue va yonguile oku fa. (1 Olos. 19:2-4; Yovi 3:1-3, 11; 7:15, 16) Pole, Yehova olonjanja viosi wa enda oku va lembeleka loku va pamisa. Ovolandu avo, a sonehiwila oco a tu lembeleke loku tu pamisa.—Va Rom. 15:4.
g 1/12 kem. 16-17
Anga hẽ Eteke Limue wa Sokoluile Ale Oku Liponda Omo Liovitangi?
Pamue o sima okuti, ku kuete ndomo o tetulula ovitangi viove pole ivaluka okuti, ku kasi lika wove momo omanu valua voluali luosi va kasivo oku lipita lovitangi via liyekaila. Embimbiliya li popia ndoco: “Oviluvo viosi vi amamako oku leña leña kumosi kuenda vi talela kumosi ohali toke cilo.” (Va Roma 8:22) Ocili okuti, pamue ku lete onjila yoku potolola ocitangi cove vepuluvi liaco, pole, ovina via siata oku pongoloka vokuenda kuotembo. Osimbu o kevelela, nye ci pondola oku ku kuatisa?
Sapuila ekamba limue lia koleliwa halio lia loñoloha. Embimbiliya li popia okuti: “Ekamba liocili li lekisa ocisola otembo yosi, kuenda olio li linga manjove kotembo yohali.” (Olosapo 17:17) Yovi ulume umue ukuesunga wa tukuiwa Vembimbiliya, wa situlula ovisimĩlo viaye poku liyaka locitangi cimue ka ca lelukile kokuaye. Eci a limbuka okuti wa kavele calua, eye wa popia hati: “Nda suvuka omuenyo wange. Ndi ka lombolola ohali yange. Ndi ka vangula esumuo liange lialua!” (Yovi 10:1) Oku sapuilako ekamba limue ovitangi o kasi oku liyaka lavio, ci pondola oku ku kuatisa oku tenda ovitangi lonjila yimue ya sunguluka.
Situlula ovisimĩlo viove ku Suku poku likutilila. Omanu vamue va sima okuti ohutililo ka yi kuete esilivilo, pole, eci hacoko ocisimĩlo Cembimbiliya. Osamo 65:2 yi tukula Yehova Suku okuti, “Ukuakuyeva olohutililo,” kuenda 1 Petulu 5:7 ku popia okuti: “Eye o vu tati.” Embimbiliya li tukula olonjanja vialua esilivilo lioku kolela ku Suku. Ndeci:
“Kolela Yehova lutima wove wosi, kuenda ku ka kolele kelomboloko liove muẽle. U kapako kolonjila viove viosi, kuenje eye o ka suñamisa olonjila viove.”—OLOSAPO 3:5, 6.
“Eye o tẽlisa onjongole ya vana vo sumbila; eye o yevelela oku liyula kuavo kuekuatiso kuenda o va popela.”—OSAMO 145:19.
“Eli olio ekolelo tu kuete kokuaye okuti, nda tu pinga ovina viosi vi likuata locipango caye, eye o tu yeva.”—1 YOANO 5:14.
“Yehova o kasi ocipãla lolondingaĩvi, pole, o yevelela ohutililo ya vakuesunga.”—OLOSAPO 15:29.
Nda ove wa situluila Yehova ovitangi o kasi oku liyaka lavio, eye o ka ku kuatisa. Eli olio esunga lieci Embimbiliya li tu vetiyila okuti, tu sukila oku ‘kolela kokuaye otembo yosi . . . loku situlula ovisimĩlo vietu viosi kokuaye.’—Osamo 62:8.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Yevelela, Kũlĩhĩsa Kuenda Lekisa Ohenda
10 Tu pondola oku setukula Yehova poku kuata elomboloko ndomo vamanji va liyevite. Kũlĩha ciwa vamanji vosi. Sapela lavo osimbu ohongele ka ya fetikile kuenda noke liohongele, talavaya lavo kupange woku kunda kuenda nda citava va laleka oku lia lavo. Nda wa ci linga o ka limbuka okuti manji umue o molẽha ndu okuti ka sole oku linga ukamba, o kuete osõi, manji una o sima okuti wa tiamisila lika utima kukuasi, ukuakuyekisa, ale epata limue lia siata oku cilua kolohongele, li kasi oku liyaka lelambalalo. (Yovi 6:29) Ocili okuti ka citava oku “litenga vovitangi viamãle.” (1 Tim. 5:13) Pole, ciwa oku kũlĩha ovina vimue viatiamẽla ku vamanji kuenda ovolandu avo.
23-29 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YOVI 8-10
“Ocisola ka ci Pongoloka ca Suku ci tu Teyuila Kovohembi a Satana”
Tu Pondola hẽ Oku Sanjuisa Suku?
Yovi wa liyakavo lovitangi vialua via molehẽle ndekambo liesunga. Eye wa kala locisimĩlo ka ca sungulukile cokuti, Suku ka yonguile oku u tata ndaño wa kala oku lekisa ekolelo Kokuaye ale sio. (Yovi 9:20-22) Yovi wa pitisile calua kovaso ekolelo liaye, momo komanu vakuavo ca molẽha ndu okuti esunga liaye olio lia velelepo, lia Suku li sule.—Yovi 32:1, 2; 35:1, 2.
Ocisola ka ci Pongoloka ca Yehova ci Lomboloka Nye Kokuove?
14 Ocisola ka ci pongoloka ca Suku ci tu teyuila konepa yespiritu. Daviti poku likutilila ku Yehova wa popia hati: “Ove wuciwundilo kokuange; o ka ndi teyuila kovitangi. O ka ndi kokela oku talama pokati komanu vana va ka kaluka lesanju momo ove wa ndi yovola. . . . Una o kolela Yehova o teyuiwa locisola Caye ka ci pongoloka.” (Osa. 32:7, 10) Ndeci ovimano via enda oku ñuala olupale luosimbu oco vi teyuile omanu va kalamo, ocisola ka ci pongoloka ca Yehova ca tu ñuala, oco ci tu teyuile konepa yespiritu kovina vi pondola oku kapa kohele ekolelo lietu. Kuenje ocisola ka ci pongoloka ca Yehova, ci tu vetiya oku amẽla kokuaye.—Yer. 31:3.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
w10 15/10 kem. 6-7 ocin. 19-20
‘Helie Wa Kũlĩha Ovisimĩlo Via Yehova?’
19 Nye tua lilongisa ‘kovisimĩlo via Yehova’? Tu sukila oku ecelela okuti Ondaka ya Suku yi tu ĩha elomboloko liwa liatiamẽla ‘kovisimĩlo via Yehova.’ Ka tu ka eceleli okuti ovisimĩlo vietu lekalo lietu vi pisa ovisimĩlo via Yehova. Yovi wa popia hati: “[Suku] hamunuko ndame okuti, ndu u tambulula, oco tu endele kumosi kekanga.” (Yovi 9:32) Poku fetika oku kuata elomboloko liovisimĩlo via Yehova, tu vetiyiwavo oku kuama ongangu ya Yovi wa popia hati: “Tala! Evi vimue ño pokati kovina a lulika; tua yeva lika citito catiamẽla kokuaye! Omo liaco, helie o pondola oku kuata elomboloko liocilemĩlo caye ca pama?”—Yovi 26:14.
20 Poku tanga Ovisonehua, nda tua sanga onepa yimue ya tatama, nye tu sukila oku linga oco tu kuate elomboloko lia suapo liovisimĩlo via Yehova? Nda noke yoku konomuisa ulandu waco ka tua sangele etambululo lia suapo, tu sukila oku ci tenda ndoseteko Yehova a kasi oku linga yekolelo lietu. Tu sukila oku ivaluka okuti, olonepa vimue Viembimbiliya, vi tu ĩha epuluvi lioku lekisa ekolelo lietu kovituwa via Yehova. Tu lekisi umbombe, loku limbuka okuti ka tu pondola oku kũlĩha ovina viosi Yehova a siata oku linga. (Uku. 11:5) Omo liaco, tu pokoli kolondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Ukuasi, lolondunge, lukũlĩhĩso wa Suku via longa cimue! Lomue o tẽla oku kuata elomboloko lionjila yoku tetulula kuaye kuenda lomue o tẽla oku kũlĩha olonjila viaye! Momo “helie wa kũlĩha ovisimĩlo via Yehova, ale helie wa linga ondunguli yaye?” Ale, “helie wa eca tete ocina cimue ku Suku okuti, eye o sukila oku ci u tiuwila?” Momo eye wa panga ovina viosi, eye o tekula ovina viosi kuenda ovina viosi vi kasilili omo liocipango caye. Kokuaye ku kale ulamba otembo ka yi pui. Amene.”—Va Rom. 11:33-36.
30 YA MBALAVIPEMBE– 5 YA KUVALA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YOVI 11-12
“Olonjila Vitatu Vioku Kuata Ukũlĩhĩso Kuenda Oku Kuatisiwa Lawo”
Yovi wa Kemãlisa Onduko ya Yehova
17 Nye ca kuatisa Yovi oku amamako lesunguluko liaye? Yovi osimbu handi ka liyakele lovitangi wa kuatele ale ukamba uwa la Yehova. Ndaño ka tu kuete uvangi u lekisa okuti Yovi wa kũlĩhĩle usuanji Satana a lingila Yehova, pole, eye wa nõlelepo oku amamako lekolelo liaye. Eye wa popia hati: “Toke eci ndi fa, si liwekapo kekolelo liange!” (Yovi 27:5) Yovi wa kuata ndati ukamba waco? Eye wa solele calua ovina a yevele viatiamẽla ku Suku ndomo a kuatele ukamba la Avirahama, Isake kuenda Yakoba vana va kala vakukululu yaye. Handi vali, poku kũlĩhĩsa ovina Yehova a lulika, wa limbuka ovituwa viaye vi komõhisa.—Tanga Yovi 12:7-9, 13, 16.
Yehova Olonjanja Viosi o Kasi Love
10 Pamisa ukamba wove la vamanji. Sanda akamba vekongelo vana okuti o pondola oku lilongisila kokuavo, ndaño muẽle vana wa litepi kutunga, ale vakuavituwa via litepa. Embimbiliya li tu sapuila hati, olondunge “vi sangiwa pokati kakulu.” (Yovi 12:12) Vana okuti akulu, va lilongisilavo kamalẽhe vakuekolelo. Daviti wa likambelele anyamo alua la Yonatão, pole, eci ka ca va tatekele oku kala akamba. (1 Sam. 18:1) Daviti la Yonatão va likuatisa pokati oku vumba Yehova poku liyaka lovitangi. (1 Sam. 23:16-18) Manji umue o tukuiwa Irina okuti eye lika Ombangi ya Yehova vepata liaye wa popia hati: “Vamanji va pondola oku linga olonjali, ale vamanjetu kespiritu. Yehova o pondola oku va vetiya oco va kale epata kolonepa viosi.”
11 Oku linga akamba vokaliye pamue ka ci leluka, ca piãla enene nda ove ukuasõi. Manji Ratna okuti wa kuata osõi yalua okuti wa lilongisa ocili ndaño lelambalalo, wa popia hati: “Ame nda sukilile oku limbuka okuti ndi sukila ekuatiso liepata liange kespiritu.” Pamue ci tĩla oku sapuilako vakuetu ndomo tu liyevite, pole, nda tu ci linga omunu waco o kala ekamba lietu liocili. Akamba vove va yongola oku ku pamisa loku ku kuatisa, pole, ovo va sukila okuti o va sapuila ovina vi ku sakalaisa oco va ku kuatise.
12 Onjila yimue yoku linga akamba, oku talavaya la vamanji vakuavo kupange woku kunda. Manji Carol wa tukuiwa ale, wa popia hati: “Ame nda siata oku sanga akamba valua vawa poku talavayela kumosi la vamanji kupange woku kunda kuenda koku linga ovopange akuavo a Yehova. Vokuenda kuanyamo alua Yehova wa siata oku ñuatisa calua pocakati cakamba vaco.” Oku linga ukamba la vamanji vakuekolelo ciwa calua. Yehova oku kuatisa pocakati cakamba vaco oco o yule ocitangi culika.—Olosap. 17:17.
Perspicaz-2 kem. 886 ocin. 4
Olondunge
Olondunge Via Suku. Olondunge viocili, vi sangiwa lika ku Yehova Suku, omo okuti “eye lika ukualondunge.” (Rom 16:27; Esi 7:12) Ukũlĩhĩso u likuata lovolandu ocili, momo Yehova eye Ululiki, “tunde otembo ka yi pui toke otembo ka yi pui.” (Os 90:1, 2), eye wa kũlĩha ovina viosi viatiamẽla koluali, ndomo u kasi, ulandu wawo, tunde kosimbu toke cilo. Ovihandeleko, oku ñuala ñuala kuongongo kuenda kuovina vikuavo omanu va siata oku kunamela a konomuiso avo kuenda ovina va panga, okuti nda ka kua kaile ovina viaco nda ka va tẽlele oku panga lacimue, coci eye wa ci lulika. (Yov 38:34-38; Os 104:24; Olo 3:19; Yer 10:12, 13) Handi vali, olonumbi viaye vieci ciwa leci cĩvi, via velapo okuti vi tu kuatisa oku kolapo, loku kuata ekalo liwa komuenyo. (Esn 32:4-6; tala YEHOVA [Suku ukuavihandeleko vieci ciwa leci cĩvi].) Eye o kuete elomboloko liovina viosi. (Isa 40:13, 14) Ndaño okuti pamue ecelela ovina ka vi likuata lolonumbi viaye viesunga, ale vi kala otembo yimue, pole, elavoko liokovaso yoloneke liatamba kokuaye kuenda li ka likuata locipango caye kuenje ovina eye a popia vi ka “tẽlisiwa muẽle.”—Isa 55:8-11; 46:9-11.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Sapela Ciwa Lomãla Vove
▪ ‘Anga hẽ ndi tẽla oku limbuka ovisimĩlo vi kasi vutima womõlange?’ Kelivulu lia Yovi 12:11, ku popia ndoco: “Etuĩ hẽ ka li seteka olondaka ndeci elimi li mãha okulia?” Omo liaco, ove o sukila oku “seteka” eci omõlove a popia. Amalẽhe vamue, va siata oku sima okuti olonjanja viosi ovo lika va kuete esunga. Pamue omõlove wulume ale wukãi, o popia ndoco: “Ove olonjanja viosi o ndi tenda lika ndomõla!” ale “Ove lalimue eteke o tava kondaka yange!” Eci omõlove a popia hati, “olonjanja viosi” ale “lalimue eteke,” ka ci lekisa okuti kua siatele oku ci linga muẽle ocili. Eci a popia hati: “Olonjanja viosi o ndi tenda lika ndomõla,” eye o yongola oku lekisa okuti “Kuo kolelele.” Kuenda eci a popia hati, “Ove lalimue eteke o tava kondaka yange,” ci lomboloka okuti: “Eye o yongola oku ku sapuila ndomo a liyevite.” Omo liaco, o sukila oku limbuka ovisimĩlo vi kasi vutima womõlove.