Ocipama 18
“Ovo Havakualualiko”
1. (a) Osimbu Yesu ka file, wa likutilila nye catiamẽla kuwa wolondonge viaye? (b) ‘Oku litepa loluali’ momo lie ci kuetele esilivilo?
OSIMBU handi ka pondiwile vuteke waco, Yesu wa likutililila olondonge viaye. Omo a kũlĩhĩle okuti olondonge vika talisiwa ohali yalua yi tunda ku Satana, Yesu wa sapuila Isiaye hati: “Si pingi okuti o vopa voluali, te okuti o va teyuila kevĩho. Ovo havakualualiko ndeci ame siukualualiko.” (Yoano 17:15, 16) Momo lie ci kuetele esilivilo oku litepa loluali? Momo Satana eye ombiali yoluali lulo. Akristão ka va yongola oku panga onepa koluali lu kasi loku vialiwa la Satana.—Luka 4:5-8; Yoano 14:30; 1 Yoano 5:19.
2. Volonepa vipi Yesu a litepele loluali?
2 Yesu oku litepa loluali ka ci lomboloka okuti ka solaile vakuavo. Pole, eye wa sakula olombeyi, wa pindula ava vafa kuenda wa longisa omanu catiamẽla Kusoma wa Suku. Toke muẽle wa eca omuenyo waye kuwa womanu. Pole, eye ka solaile ovituwa kuenda ovilinga via vana va lekasaile espiritu lioluali lua Satana. Omo liaco, wa eca elungulo liatiamẽla kovina viaco, ndeci onjongole ka ya sungulukile, onjongole yoku kuata ipako, kuenda oku litumbika koku kuata olomangu viavelapo. (Mateo 5:27, 28; 6:19-21; Luka 20:46, 47) Yesu wa yuvulavo opulitika yoluali. Ndaño okuti wa kala u Yudea, eye ka pangele onepa kovoyaki kuenda kovitangi via kala pokati kava Roma la va Yudea.
“Usoma Wange Hawoluali Luloko”
3. (a) Asongui vetavo va Yudea elundi lipi va votuila Yesu kovaso a soma Pilato, kuenda momo lie? (b) Yesu wa lekisa ndati okuti ka kuatela onjongole yimue yoku kala osoma?
3 Kũlĩhisa eci ca pita eci asongui vetavo lia Yudea va kuata Yesu loku wambata ku Pilato, soma yava Roma. Ocili okuti asongui vaco va temẽle, momo Yesu wa situlula ciwa ombambe yavo. Oco soma a ñualelepo Yesu, ovo vo lundila poku popia hati: “Tua sanga undeti, wa tatamisa ofeka yetu, kuenje wa tutuiya oku feta elisimu ku Kaisare, hati, Ame Kristu, haime Soma.” (Luka 23:2) Eci ca kala uhembi momo pa pitile lika unyamo umosi eci omanu va yonguile oku lingisa Yesu osoma, pole eye ka tavele. (Yoano 6:15) Eye wa kũlĩhĩle okuti oka kala Soma yokilu. (Luka 19:11, 12) Wa kũlĩhĩlevo okuti oka vialekiwa la Yehova, halomanuko.
4. Cipi ca kala ocisimĩlo ca Yesu catiamẽla koku feta elisimu?
4 Eci pakambele lika oloneke vitatu oco Yesu a kuatiwe, va Fariseo va seteka oku vanguisa Yesu eci catiamẽla koku feta elisimu oco va muĩleko evelo lioku u ponda. Pole eye wa popia hati: “Ndekisi ocingangu cimue colombongo [olombongo vioko Roma]. Ociluvialuvia eci hẽ, locisonehua eci, celie?” Eci va tambulula hati ca “Kaisare”, Yesu wa va sapuila hati: “Evi via Kaisare vi eci ku Kaisare, levi via Suku vi eci ku Suku.”— Luka 20:20-25.
5. (a) Ocipama ce Yesu a longisa kolondonge viaye eci a kuatiwa? (b) Ndamupi Yesu a lombolola esunga lielinga liaye? (c) Nye ceyililako kesombiso liaco?
5 Yesu ka longisile oku sinĩla olombiali. Eci asualali kuenda omanu vakuavo veya oku kuata Yesu, Petulu wopa osipata kuenje wa teta etũi lia umue pokati kasualali. Pole Yesu wa popia hati: “Someha osipata yove vocilalo cayo, momo vosi va kuata osipata va nyõleha losipata.” (Mateo 26:51, 52) Keteke likuavo Yesu wa sapuila ekalo liaye ku Pilato hati: “ Usoma wange hawoluali luloko. Usoma wange nda wa kaile woluali lulo, akuenje vange nda va yaka okuti si pakuiwa ku va Yudea.” (Yoano 18:36) Pilato wa limbuka okuti ka ‘sangele eko’ lioku pisa Yesu. Pole omo lioku sindiliyiwa lomanu, wa tuma oku valela Yesu kuti.—Luka 23:13-15; Yoano 19:12-16.
Olondonge Via Tava Oku Songuiwa la Yesu
6. Ndamupi Akristão vo kocita catete va lekisa okuti va yuvula espiritu lioluali, kumue loku sola omanu?
6 Olondonge via Yesu ca va lombolokele ciwa eci va sukilile oku linga oco ka vaka kale vakualuali. Eci ca lombolokele oku yuvula ovituwa vĩvi kuenda ovilinga violuali. Mua kongelelevo olomapalo vina ka via sungulukile, ndevi va Roma va lingaile. Omo lioku yuvula olomapalo viaco, olondonge via tukuiwile okuti anyali vomanu. Ovo ka va suvukaile vakuavo, pole va talavaya calua oco va kuatise vakuavo okupa esilivilo keliangiliyo lia Suku lioku popeliwa.
7. (a) Omo lioku yuvula oku panga onepa yoluali, ohali yipi Akristão vo kocita catete va tala? (b) Ndamupi ovo va tendele olombiali vakuapulitika loku feta elisimu? Kuenda momo lie?
7 Olondonge via Yesu via suvukiwile lolombiali ndeci ca pitavo laye. Pole, kunyamo wo 56 KK upostolo Paulu wa sonehela Akristão vo ko Roma oku va vetiya oco va “pokole kolombiali, [vakuapulitika], momo ka kuli uviali te wa tunda ku Suku.” Yehova haeyeko wa tumbika olombiali, pole o kasi loku ecelela okuti vi viala toke eci Usoma waye uviala oluali luosi. Eli olio esunga lieci upostolo Paulu a lunguila Akristão oco va sumbile olombiali loku feta elisimu.—Va Roma 13:1-7; Tito 3:1, 2.
8. (a) Toke petosi lipi Akristão va pokola kolombiali? (b) Ndamupi Akristão vo kocita catete va kuama ongangu ya Yesu?
8 Epokolo kolombiali li kuete ongave. Eci ovihandeleko viomanu ka vi litava lovihandeleko via Yehova, ava va vumba Yehova va pokola kovihandeleko Viaye. Velivulu limue, catiamẽla Kakristão vo kocita catete mua sonehiwa hati: “Akristão ka va tavale oku tẽlisa ovikele violonyitiwe vioko Roma. Akristão. . . va simaile okuti oku iñila vupange usualali, oku sinĩla ekolelo liavo. Ovo ka va yonguile oku kuata olomangu kopulitika. Ka va fendelele ombiali.” Eci ombonge yoko Yudea ya ‘handeleka longusu’ olondonge oco vi liwekepo oku kunda, ovo va tambulula hati: “Cetu oku pokola ku Suku, komanu hakoko.”—Ovilinga 5:27-29.
9. (a) Elinga lipi Akristão voko Yerusalãi va lekisa kunyamo wo 66 KK kuenda momo lie? (b) Lonjila yipi eci ci kuetele esilivilo?
9 Olondonge ka via litengele vopulitika loku litenga vovoyaki. Kunyamo 66 KK, va Yudea va ñualilapo Kaisare. Asualali voko Roma va ñuala lonjanga ocingonja o Yerusalãi. Akristão hẽ volupale luaco va linga nye? Ovo va ivaluka elungulo lia Yesu lioku tunda kosamua yolupale. Eci va Roma va enda vokatembo kamue, Akristão va tilila kesinya liolui Yordão kolomunda vioko Pela. (Luka 21:20-24) Ekalo liavo okuti ka va litengele vopulitika lia linga ongangu Yakristão vakuekolelo.
Akristão ka va Litengi Vopulitika Koloneke Vilo Via Sulako
10. (a) Kupange upi Olombangi via Yehova via litumbika, kuenda momo lie? (b) Kovina vipi Akristão ka va litengi?
10 Esapulo hẽ li lekisa okuti koloneke vilo via sulako, kuli ocimunga cimue ca nõlapo ekalo limue okuti ka va litengi vopulitika, poku setukula Akristão vo kocita catete? Ocili kuli okuti. Olombangi via Yehova ovio vi kasi loku ci linga. Tunde kosimbu ovo va siata oku kunda okuti Usoma wa Suku owo onjila Yehova aka nenela ombembua ka yi pui, elau, kuenda esanju kuava va sole esunga. (Mateo 24:14) Pole catiamẽla kovoyaki a sangiwa pokati kolofeka, ovo ka va siatele oku litengamo.
11. (a) Ndamupi ekalo Liolombangi via Yehova okuti ka va litengi vopulitika lia litepa leli liasongui vatavo? (b) Ocisimĩlo cipi Colombangi via Yehova catiamẽla ku vakuavo va panga onepa kopulitika?
11 Pole asongui vatavo voluali lulo va siata oku litenga vovitangi viopulitika. Kolofeka vimue, ovo va siata oku kala konele yimue loku ñualelapo onele yikuavo. Asongui vamue vetavo va siata oku kuata olomangu vopulitika. Vakuavo va siata oku sindiliya vakuapulitika oco va tave ovipama vieciwa lasongui vatavo. Pole, Olombangi via Yehova ka va litengi vopulitika. Kuenda ka va litengi kuevi va kuavo va linga catiamẽla koku panga onepa konele yimue yopulitika ale koku imba ocela. Yesu wa popele hati olondonge viaye havakualualiko, omo liaco, Olombangi via Yehova ka vi pangi onepa kopulitika.
12. Omo liatavo voluali oku litenga vopulitika nye ca siata oku iyililako?
12 Ndomo Yesu a ci popele, olofeka via siata oku linga uyaki olonjanja vialua. Toke muẽle olonepa vimue viapata asangiwa vofeka yimuamue va siata oku liyaka. (Mateo 24:3, 6, 7) Asongui vatavo olonjanja viosi va siata oku kuatisa ofeka yimue oco yi ñualelepo ofeka yikuavo. Va vetiya oloñame viavo oku ci lingavo. Nye ceyililako? Vakuatavo vaco va liponda ovo muẽle pokati, kovoyaki omo lioku litepa kuolofeka ale kuapata. Eci ka ci litava locipango ca Suku.—1 Yoano 3:10-12; 4:8, 20.
13. Asapulo a lekisa nye catiamẽla kelalo Liolombangi via Yehova okuti ka va litengi vopulitika?
13 Omo liaco, Olombangi via Yehova via siata muẽle oku litepa kovoyaki osi. Utala Wondavululi 1 wa Kayovo wo 1939 wa popia hati: “Vosi va kasi konele ya Ñala ka va litengi kovoyaki olofeka.” Olombangi via Yehova kolofeka viosi, kuenda kapuluvi osi va amamako lekalo eli. Ka va ecelela okuti opulitika kuenda ovoyaki a kasiko voluali a tepa omunga yavo. Ovo “va tela olosipata viavo ha vi lingi atemo olosaluwa, kuenda ovonga avo ha a lingi otutana.” Omo okuti ka va litengi vopulitika, Olombangi via Yehova ka vi lilongisa vali uyaki.—Isaya 2:3, 4; 2 Va Korindo 10:3, 4.
14. Olohali vipi Olombangi via Yehova via siata oku tala omo lioku litepa loluali?
14 Nye ciyilila koku litepa kuavo loluali? Yesu wa popia hati: “Omo kavuvakualualiko, . . . oco oluali lu-u suvukili.” (Yoano 15:19) Olombangi via Yehova vialua via kapiwile volokayike omo lioku kala omanu va Suku. Vamue va siata oku tipuiwa, vakuavo va pondiwa ndeci ca lipita Lakristão vo kocita catete. Eci ca siata oku lingiwa omo okuti Satana eye “osuku yoluali lulo,” una wa suvuka omanu va Yehova momo ka va pangi onepa yoluali luaco.— 2 Va Korindo 4:4; Esituluilo 12:12.
15. (a) Olofeka vi kasi loku loña pi? Kuenda lutate walua Olombangi via Yehova vi kasi oku yuvula nye? (b) Momo lie oku litepa loluali ondaka yimue yi kuete esilivilo lialua?
15 Omanu va Yehova va sanjuka omo lioku litepa loluali. Olofeka viosi via loña kesulilo liavio ko Harmagedo. (Daniele. 2:44; Esituluilo 16:14, 16; 19:11-21) Etu tu ka yuvula eyambulo eli omo lioku litepa loluali. Omo okuti tumanu va likuete ocimunga, tua litumbika Kusoma wokilu wa Suku. Omo lioku litepa loluali, tua siata oku yoliwa epembe loku kuamawa. Ndopo cika pita, momo oluali lulo lua Satana luka nyõliwa muẽle pe. Handi vali, vosi va vumba Yehova vaka kala oloneke ka vi pui voluali luokaliye luesunga vemẽhi Liusoma wa Suku.—2 Petulu 3:10-13; 1 Yoano 2:15-17.
Apulilo Voku Pitulula
• Ndamupi Yesu a lekisa elomboloko lioku ‘litepa loluali’
• Cipi ca kala ocituwa Cakristão vo kocita catete catiamẽla (a) kespiritu lioluali (b) kolombiali, kuenda (c) koku feta elisimu?
• Olombangi via Yehova via siata oku lekisa ndati ekalo liavo liokuti ka va litengi vopulitika?
[Elitalatu kemẽla 165]
Yesu wa lombolola okuti eye kuenda olondonge viaye kava kale ‘vakualuali’