Ekolelo Liove Lialisoka Leli Lia Avirahama?
Eci Mõlomunu eya, o sange ekolelo kilu lieve?−LUKA 18:8.
1. Nye cisukiliwa oco tuamameko okukala vakalo litaviwa la Suku kuenda la Kristu?
Kacalelukile okukuata ekolelo limue liakola etaili. Oluali luakapa esipato lilema Kakristão okutiangulula oco eluluvalo liavo kovina viespiritu litatekiwe. (Luka 21:34; 1 Yoano 2:15, 16) Valua vayakela okusupulukapo kovoyaki, kanyõleho, kovoveyi, ale konjala. (Luka 21:10, 11) Etendelo lialua liolofeka, muli ovisila vialua violuali vikisikiwa, kuenda vana va vakuãi ekolelo liavo lialitepa lovisila viaco vamoleha okuti kavakuete esunga kuenda aveke. Okuamisako, Akristão valua vakuamaiwa mekonda liekolelo liavo. (Mateo 24:9) Epulilo lia Yesu, tunde apa lia votuiwa cisoka 2.000 kanyamo, liasunguluka: Eci Mõlomunu eya, o sanga ekolelo kilu lieve?−Luka 18:8.
2. momo lie oluali luomau lualitepela ku Suku?
2 Ocili muele, ekolelo liapama lisilivila oco tulinge ovina viwa cilo lokutambula ohuminyo yomuenyo kopui kovaso. Upostolo Paulu pokutukula olondaka via Yehova visangiwa velivulu lia Havakuki wasoneha okuti: “Ukuesunga wange o muila omuenyo kekelelo. Nda o ci tokoka, utima wange ka u u sanjukila. . . . Okusunguluka ku Suku ka ku tẽliwa te lekolelo.” (Va Heveru 10:38–11:6; Havakuki 2:4) Paulu wapopia ku Timoteo: “Yaka uyaki uwa wekolelo. Kuatelela omuenyo ko pui una wa kovongiwila.” (1 Timoteo 6:12) Citava hẽ ndati, okukuata ekelolo eli, tulinga ciwa okulilongisa eci catiamẽla kulume una wakala lomuenho cisoka 4.000 kanyamo osimbu, una ekolelo lipopiwa calua vatavo atatu akuete vali omanu−o Islamismu, o Jusaismu, Lakristão Vesanda. Ulume waco Avirahama. Momo nye ekolelo liaye liakemãlela? Tupondola okusetukula etaili?
Epokolo Kokusonguiwa la Suku
3. Paulu wakuamelela ndati ‘okupeya omanu,’ kuenda momo lie etu tusukilila okucilingavo oloneke vilo?
3 Avirahama (tete wa tukuiwile Avirama) ndomo atukuiwa Vembimbiliya. Kefetikilo 11:26, tutanga: “Terahi . . . wa cita Avirama, Nahore la Harane.” Terahi kuenda epata liaye vakala ko Uri ya va Kaldea, okupale lumue luasumuluha kombuelo ya Mesopotamia. Pole, ovo kavatungilileko osimbu yalua. “Tehari yu wa end lomõlaye Avirama, la Lote, omõla a Harane, onekulu yaye, kuenda Sarai (Sara) ndatembo yaye, ukãi womõlaye Avirama; wa tunda lavo vo Uri kofeka yava Kaldea, oku enda kofeka ya Kanana, kuenje veya ko Harane haiko vatunga.” (Efetikilo 11:31) Nahore manji a Avirama layevo wailukila lepata liaye ko Harane. (Efetikilo 24:10, 15; 28:1, 2; 29:4) Momo lie Terahi atundila ko Uri kofeka yasumuluho toke kupãla ko Harane?
4, 5. (a) Momo lie katusukilila okulipanda omo liovina vimue tutela okulinga ciwa vupange wa Yehova? (b) Paulu walipandelele ndati “Suku”?
4 Eci papita anyamo 2.000 noke ya Avirahama, ukuekolelo Stefano, wavangula eci catiamela Konembele ya Yudea, okucilombolola cavetiya epata lia Terahi. Eye hati: “Suku ukuolamba wa tukulukilile ku kukululu yetu, Avirahama, cina a kaile vo Mesopotamia, osimbu ka tungile handi vo Harana.” Wa popia laye hati, Tunda vofeka yene lo koluse luove, kuende vofeka hu lekisa. Ovo wa tunda vofeka ya va Kaldea, kuenje wa tunga vo Harana.” (Ovilinga 7:2–4) Terahi wavetiya Avirahama okupokola konjongole ya Yehova ec asondolokela lonjanga yalua okukatunga ko Harana.
5 Epata lia Terahi liafetika okutunga okupale luavo luokaliye. Eci papita anyamo alua cina Avirahama apopia hati “koluse luange,” puãi kolonepa viosi vio Harana, hako Uriko. (Efetikilo 24:4) Haimo lumue, o Harana ka ya kalele ocitumãlo ca Avirahama otembo yosi. Ndomo Stefano alombolola, “eci isiaye a fa oco Suku wo wupa ko Harana, kuenje wo sondoluila vofeka yilo wa tungi ndeti cilo.” (Ovilinga 7:4) Okupokola kokusonguiwa la Yehova, Avirahama, wakuamiwa la Lote, Okuyoka Ferati toke kofeka yo Kanana.a
6. Ocisola ca Kristu te cituvetiya okulinga nye?
6 Nye Yehova asondoluila Avirahama ko Kanana? Esunga liaco liokulinga ocipango ca Suku okulingiwa lulume u ukuekolelo. Yehova wa popia ku Avirahama: “Tunda vofeka yene lokovongandiove, lokoluse luove, kuende toke kofeka hu yi lekisa. Hu lingisa ofeka yinene; hu sumuluisa; nemalisa onduko yove okuti omanu va ku sumuluisa. Ava va ku sumuluisa ndi va sumuluisa, lu o ku sinala ndu sinala; apata osi oluali a sumuluhila kokuove.” (Efetikilo 12:1–3) Avirahama weya okukala isia yofeka yinene weya okukuata epopelo lia Yehova kuenda okupinala ofeka ya Kanana. Ohuminyo yimue yikomohisa! Avirahama walingainga apongoloko komuenyo waye kocihandeleko cokupiñala ofeka yina.
7. Nye cilomboloka ‘okulimbuka omunu ketimba’?
7 Eci Avirahama asiapo o Uri, eye wasiap olupale lumue luasumuluho kuendavo wpata liatanda lia isiaye−ono yimue yisilivla yokukolapo kolotembo vina viavakukululu. Eci asiapo Harana, walitepa muẽle lepata lia isiaye, okukongelamovo epata liamanjaye Nahore, kuenje wasondolokela kofeka kakulihile. Kokanana eye kasandele eteyuilo kovimbaka violupale. Momo lie sio? Okasimbu katito noke ya Avirahama okuiñila vofeka, Yehova wapopia laye hati: “Votoka, nyula ofeka vusovi wayo, momo ndi yeca kokuove.” (Efetikilo 13:17) Avirahama wakala lanyamo 75 kutunga kuenda ukãi waye Sarai anyamo 65 kutunga, vakuama ovihandeleko evi. “Omo a kala lekolelo, wa linga ocingendeleyi vofeka yohuminyo, huti ño vofeka yamale. Wa tumala volombalaka.”−Va Heveru 11:9; Efetikilo 12:4.
Ekolelo Ndeli Lia Avirahama Etaili
8. Ndamupi omunu lomunu pokati ketu akala ‘veliketiso la Kristu’?
8 Avirahama kuenda epata liaye vatukuiwila kumosi lavana vasokisiwa “lelende linene ndeli liolombangi [Akristão kotembo yale]” um Va Heveru ocipama 11. Omo liekolelo liomanu vana va Suku vasunguluka kosiahulu, Paulu wa kolisa Akristão hati “tu liupi ovinjangatela viosi, lekandu [ekambo liekolelo] li tu tanga tanga.” (Va Heveru 12:1) Oco, ekambo liekolelo ca ‘leluka oku tu tanga tanga.’ Pole koloneke via Paulu kuenda vietu, Akristão vawa va kuatavo ekolelo liapama lialisoka koloneke viosiahulu. Okulilombolola eye muẽle kuenda vakuavo Akristão, Paulu hati: “Etu puãi katuakuku tokokako loku nyõleha, tuakuekolelo, haetu tu tata ovitima vietu.”−Va Heveru 10:39.
9. Suku walinga nye oco okulisunguluisa laye kutave?
9 Ocili, oluali lua pongoloka okulusokisa laluna luokotembo ya Avirahama. Handi lopo, etu etaili “Suku ya Avirahama,” haeyevo tukasi okuvumba eye ka pongolokele. (Ovilinga 3:13; Malakiya 3:6) Yehova o sesamẽla efendelo etaili ndeci calingiwa kotembo ya Avirahama. (Esituluilo 4:11) Valua valitumbika ovo muẽle ku Yehova kuenda, ndeci Avirahama, valinga apongoloko asukiliwa kovimuenyo viavo oco valinga ocipango ca Suku. Unyamo wapita, 316.092 vaeca ondimbukiso yelitumbiko liavo vowiñi voku buitikinyiwa vovava epapatiso “vonduko ya Tate la Mola kuenda espiritu sandu.”−Mateo 28:19.
10. Velie Yehova akundika upange wokulisunguluisa, kuenda nye ovo vasiata okulinga oco vatelise upange waco?
10 Onepa yalua Yakristãoava kavandi kupãla kosamua yolofeka locihandeleko cokutelisa elitumbiko liavo. Konepa yespiritu, valua vaendaenda ocinãla cimue cinene. Ongangu, ko Maurisiu, Elsie wakal onganga. Vosi vo lulumila. Umue ukundi olikasi wafetika elilongiso Liembimbiliya lakamõla kokkofeko ka Elsie, kuenje eci cayulula onjila ku Elsie ‘oku tunda wovelema okusanga ocinyi,’ [NW]. (Ovilinga 26:18) Omo okuti kafeko kaye wa lekisa onjongole, Elsie watava okulilongisa velivulu Meu Livro de Histórias Bíblicas. Elilongiso liaye lialingaiwaile olonjanja vitatu vosemana mekonda wakal lesukila lialua liokuvetiyiwa. Pole ovilinga viaye vivi konele kavionenelele esanju, keunda wakala lovitangi viapiãla. Levando, watela okusiapo olondele kuna atiamelele kuenje walitokeka kefendelo liocili. Eci omanu veya okusandiliya upange waye, eye wasiataile okulombolola okuti Yehova lika otela okuvavindikiya kueci civi. Elsie kaliye walinga Ombangi yapapatisiwa, kukenda cisoka 14 okukongelamo vakuepata liaye vakuatavo ukulihiso kuenje vatavavo ocili.
11. Omo liokulekisa ekolelo kocilumba cocisembi, velie tete citava okuti vakuata ekalo limu liesunga kovaso a Suku?
11 Valua vana okuti unyamo wapita valitumbika ovo muẽle oku vumba Suku kavalingile apongoloko komuenyo wavo. Pole vosi va popeliwa okutunda kaspiritu afa toke kaspiritu omuenyo. (Va Efeso 2:1) Omo liaco, ndaño vakasi voluali, ovo kavakuatamo onepa. (Yoano 17:15, 16) Cimosi haico Kakristao olombuvekua, okuti ‘ofeka yavo yikasi kilu,’ ovo vakasi “ndakombe kuenda ndovingendeleyi.” (Va Filipoi 3:20 1 Petulu 2:11) Ovo vaendisila ovimuenyo viavo vovihandeleko via Suku, viavetiya vosi yavo okusola Suku kuenda okusola omanu valisungue. (Mateo 22: 37–39) Ovo kavasandiliya okukuata ovina visanjuisa ketemba, ale okukuata ovokuasi, voluali mulo. Pole, ovo valuluvailisa ovaso avo kohuminyo yoku “lavoka ilu liokaliye loluali luokaliye omu um kala esunga.”−2 Petulu 3:13; 2 Va Korindo 4:18.
12. Upange upi wavelapo wukasi okulingiwa lolomunga via Yehova olombuavekua kuenda olonumiwa viaye?
12 Eci Avirahama ailukila ko Kanana, eye lepata liaye vakalako likawavo Yehova lika wavatata loku va vindikiya. Omo liaco, 316.092 Kakristao vapapatisiwa ndeti ndopo kavaksi likawavo. Ocili, Yehova o vatata keunda ovavindikiya lespiritu liaye, ndeci alinga la Avirahama. (Olosapo 18:10) Okuvokiyako, eye ovavindikiya konguele ‘yolofeka’ vikasi voluali luosi, yeyuka vali omanu okuti olofeka vimue etaili cisule. (Isaya 66:8) Unyamo wapita, cisoka 5.888.650 kolohundi viofeka oyo vialekisa ondimbukiso yekolelo liavo liapama pokusapaila lava valisungue lavo posongo citiamela kolohuminyo via Suku. (Marko 13:10) Ovo valinga eci cisoka 1.186.666.708 kolowola vupange owu, wokusandiliya okusanga ava vakuete onjongole. Okusulako, kualingiwa eci cisoka 4.302.852 kalilongiso Embimbiliya lomanu okuti valekisa ekolelo. Ndocindekaise combili yavo, cisoka 698. 781 ‘vofeka’ valitumbika kupange wumitavaso wotembo yosi ale vosãi pamue olonjanja viosi. (Elomboluilo likuavo liatiamela kupange wolombangi via Yehova unyamo wapita, lisangiwaq kemẽla 12 toke 15.) Ongangu eyi yikomisa yivaluisa olondaka via Yesu wapula hati, “Eci Mõlomanu eya, o[ka] sanga ekolelo kilu lieve?”
Okukolela Ndaño Lanyiko
13. Nye casonehiwa kelivulu lia Isaya 49:8, kuenda okuteliswa kuatete kuocisonehua eci kuapita otembo yipi?
13 Avirahama lavakuanjo yaye eci vakala ko Kanana vapitavo lovitangi. Otembo yimue, kaukala onjala yalua ovo vatunda ko Kanana toke kofeka yo Egito. Handi vali, onguluvulu yo Egito longuluvulu yoko Gerare (ocipepi lo Gasa) kavali kavo vayongola okutambula ukãi wa Avirahama, Sarai, okuti olinga wavo muẽle. (Efetikilo 12:10–20; 20:1–18) Kua kalavo ovitangi pokati ka Avirahama la Lote mekonga lioviunda viavo, kuenje eci ca nena okulitepa kuapata a avali. Lesunguluko Avirahama waeca ku Lote epuluvi oco a nõle tete onepa yofeka, kuenda Lote wa nõla oku kala Konele ya Yordão, luna lua setahãla ocumbo Cedene omo okuti osi yaco yima okulia kuwa kuenda yafina calua.−Efetikilo 13:5–13.
14. Ocitumasuku casonehiwa kelivulu lia Isaya 49:8 catelisiwa ndati konepa ya Yesu?
14 Omo liaco, Lote walitenga vuyiki wakala pokati ka soma ya Elami kuenda vosi vakala laye kuendavo olosoma vitãlo vialupale vio Vombuelo yo Parane ya Sidimi. Olosoma ovingendeleyi viayula ocitumãlo colosoma kuenda handi va punda calua, oku kongelamo Lote lovina viaye viwa. Eci Avirahama ayeva eci cikasi lokupita, wa yokoka calua kuenje walandula olosoma ovingendeleyi kuenda wopamo Lote lavakuanjo yaye, lovina viaye viwa viopundile olosoma. (Efetikilo 14:1–16) Pole, oseteko yaco kayatilile calua ku Lote eci akala ko Kanana. Vesunga limue eye watungile vo Sodoma, ndaño okuti vofeka yaco ukahonga vawupitisile calua kovaso.b (2 Petulu 2:6–8) Eci alunguiwa lovangelo vavali okuti olupale luiya lunyõliwa, Lote watundamo lukãi waye lomãla vaye vakãi. Omo liaco, ukãi wa Lote katavele kulungulo ovangelo, casulako, wa pongoloka ongunji yomongua. Lote wa tepuluka ongusu otembo akala velungi vo Soyara lamãla vaye vavali vakãi. (Efetikilo 19:1–30) Ovolandu a asakalaisa calua Avirahama, capiãla enene cina Lote aenda kofeka yo Kanana omo watiamelele kepata lia Avirahama. 15 Avirahama olonjanja viosi wa komoha hẽ nda eye la Lote vakalele ciwa la isiaye kuenda lepata lialua eci vakala vo Uri ale ko Harana la manjaye Nahore? Eye olonjanja viosi wayonguile he okukala volupale luakolapo ciwa okuti kakala vali volombolaka? Anga eye, watatãla he omo liocilumba caye aeca eci akala okutumbuka vofeka yamale? Oku vangula citiamela ku Avirahama kuenda kapata liaye, upostolo Paulu walekisa ndoco: “Nda va ivaluka oko va tunda nda va sangele evelo lioku tiukila.” (Va Heveru 11:15) Sio, ovo handi kavatiukile. Ndaño lasipato, ovo vakala kuna Yehova avayonguilile.
Epandikioso Etaili
16, 17. (a) Ovitangi vipi vilipita la valua Akristão etaili? (b) Ovituwa vipi viwa Akristão vakuete? Momo lie?
16 Epandikiso limuamue haelio liamuiwa Kakristão etaili. Ndaño okuvumba Suku oco ocina cavelapo cisanjuisa kokuavo, omuenyo kawalelukile Kakristão koloneke vilo viasulako. Ndaño vakasi vocumbo cespiritu, haimo va talavo ohali yakambo lasipato ndecivo cikasi okupita omanu valisungue lavo posongo. (Isaya 11:6–9) Valua okuti leko lalimue vakuete, pole vasiata okukala vupongo omo liovoyaki olofeka, kuenda vakuavo uhukui wavo hawonjongole yavoko pole wutunda kovoyaki. Pole, ovo vapandikisa kekalo liovitangi vimue visulemo. Kolofeka vimue ovo vakunda olondaka viwa ndaño kuli olonepele vialua. Kolofeka vikuavo pamue ovo vaenda lokutakaliwa lavana okuti “ovihandeleko viavo vi koka ohali,” kuenda “lava va pua eko va va tukuila okufa.” (Osamo 94:20, 21) Ndaño kolofeka vimue Akristão kavakasi lokutala ohali yokutakaliwa ovo puãi vakasi lokulikutilila okuteyuila ovina vikuavo, momo vakuliha okuti akalo alitepa kalilongiso lokovopange avo−ndeci capita la Avirahama, una wakala volombalaka lomanu vosi voñual vatunga valupale. Ocili okuti, kacalelukile okukala voluali pole oku ‘pangamo onepa’ sio.−Yoano 17:14.
17 Tukuete he owes lelitumbiko lietu ku Suku? Tukuete onjongole yakukuata onepa voluali, ndeci omanu vamue vakasi? Tulisiõsuila he ovilumba tukasi lokulingila vupange wa Yehova? Kacilomboloka ndomo! Puãi nda tuaivaluka otembo yapita osimbu tu sokolola okuti ovilumba kaviakaile lesilivilo okuvisokisa lasumuluho a sanjuisa tukasi lokutambula kaliye kuenda and akatusanjuisa kovaso yoloneke. (Luka 9:62; Va Filipoi 3:8) Handi vali, omanu vakasi voluali vakasi hẽ lesanju? Ocili ceci okuti, valua pokati kavo vasandiliya atambululo ana etu tukuete. Ovo va tala ohali mekonda kavakuãi olonumbi vitunda kua Suku etu puãi tukuai olonumbi viatiamela Vembimbiliya. (Osamo 119:105) Kuenda valua pokati kavo, okuti tunde osimbu valete ukamba ukasi pokati ketu Tuakristão okuti tuasanjuka om lietavo lietu.−Osamo 133:1; Va Kolosai 3:14.
18. Nye cikevelela Akristão vapandikisa ndeci calinga Avirahama?
18 Ocili, etu olonjanja vimue cisukila okuti tulikolisilako ndeci calinga Avirahama eci alandula ava vambatele Lote. Puãi nda tucilingainga, Yehova otusumuluisa. Ndeci, kolofek yo Irelanda yo Norte omo liasuvu apitako, noke kueya olonepele lungangala casukila okupandikisa kuocili oco kavakakuate onepa voluali. Puãi, Akristão vakuata ekolelo okukuama olondaka via Yehova asapuila Yehosua hati: “Kuka saluke, ndaño oku yokoka, momo Yehova Suku yove o kasi kumue love kuosi wenda.” (Yehosua 1:9; Osamo 27:14) Anyamo osi omo liutõi wavo vasumbiwa calua, kuenje etaili vapondola okukundila konepa viosi violuali.
19. Akristão va sanjukila nye, kuenda nye cikasupako kelavoko liavo liokukuama olonumbi via Yehova?
19 Etu katusukila okukuata etatahãi ndaño kueya ovitangi etu tukuama olonumbi via Yehova, oco tusivaye eye kuenda oco atusumuluise. Ndaño kueya ovitangi, etu tulikolisilako oco tusangukile upange wa Yehova, okusanjukila ukamba lavakuetu Akristão vamanji osimbu tuamamako kokukevelea olohuminyo via Suku viatiamela kakalo lienda hu likeya kovaso.
[Etosi]
a Pamue, Avirahama watambula cimumba caye Lote eci isiya ya Lote, manja Avirahama afa.−Efetikilo 11:27, 28; 12:5.
b Vamue vasima okuti Lote watungilile oko mekonda liolupale luakolelepo ciwa noke yokuambatiwa lolosoma vikuãla.
Ocisokolola?
Momo lie ekolelo liapama lisilivila?
Avirahama valinga ndati oco akuate ekolelo liapama?
Ndamupi elitumbiko lialikuama lapongoloko kovimuenyo viomanu vamue?
Momo lie tuasanjukila okuvumba Suku ndaño lovitangi vimue pamue tukasi lavio?
15. Ndaño ovitangi via Avirahama viokukala volombalaka vofeka yamale, ocisimilo cipi civi eye ayula?