OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w99 1/9 kem. 3
  • Okukala Lekolelo Volohuminyo Via Suku

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Okukala Lekolelo Volohuminyo Via Suku
  • Utala Wondavululi—1999
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Yehova Kakuata Onepa Kovina Viosi Vilingiwa Lomanu
  • Ovilinga via Suku Viokutelisa Onjongole Yaye
  • Suku Wakũlĩha Eci Cikeya Kovaso
  • Upange Umue Unene
  • Yehova Okasi Okukuatisa Upange
  • Lalimue Eteke Kukatokoke!
  • ‘Eye wa Endaenda la Suku Yocili’
    Setukuli Ekolelo Liavo
  • Eye ‘wa Endaenda la Suku Yocili’
    Utala Wondavululi—2013
  • Eye wa “Popeliwa Kumue Lavakuavo Epanduvali”
    Utala Wondavululi—2013
  • Esunga Lieci Noha a Sangela Ohenda ku Suku li tu Vetiya Oku Lavulula
    Utala Wondavululi—2008
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—1999
w99 1/9 kem. 3

Okukala Lekolelo Volohuminyo Via Suku

“Ame ndi Suku, ka ku li vali ukuavo. Ame ndi Suku, ka ku li u wa lisoka lame. Tunde kefetikilo ndukuakusapula evi viefulilo. Tunde kosiãhũlu, ndukuakusapula ovina ka via lingiwile handi.”−ISAYA 46:9, 10.

1, 2. Vamue valitepa he ndati kovisimĩlo vakuete la Suku viatimela kokuaye okukuata onepa kovilinga viokilu lieve?

Suku okuete he ndati onepa kovilinga viokilu lieve? Kuli ovisimilo vialitepa. Ocisimĩlo cimue cilekisa okuti eye kakuata onepa kovina viosi. Noke yokulinga ovina vialua pokati kelulikilo, cilo kakuete onjongole kuenda epondolo liokulinga cimue cekuatiso lietu kocisimĩlo caco eci, suku okasi nda isia una okuti okapa omõlaye kosikaleta, oyisuñamisa ciwa, kuenje oyisindika oco omõlaye a fetike ungende vonjila. Noke lieci, isia o u isia likaliaye. Kamõla okasi likaliaye; pamue o kupuka ale pamue sio. Konepa yikuavo, ocikele kacikasi povaka a isia.

2. Ocisimĩlo cikuavo cilekisa okuti Suku wasiata oku songola ovina o vina viosi viosi viomuenyo viomuenyo wetu kuenda okuti eye okuete onepa kovina viosi vilingiwa lovilulikilo viaye. Nda eci oco cilingiwa, puãi, vamue citava okuti vakuata ovisimĩlo viokuti Suku kanena ño lika ovina viwa viasiata okupitako pole o nenavo eko kuenda ovitangi vitalisa ohali komunu. Okukũlĩha eci catiamela kovilinga via Suku cikatukuatisa okukũlĩha eci cikeveleliwa kokuaye. Eci cika kolisavo ekolelo lietu konepa yokutelisa olohuminyo viaye.—Va Heveru 11:1

3. (a) Tuakũlĩha ndati okuti Yehova eye Suku yocipango? (b) Momo lie Yehova apopela okuti ‘osokiya’ ale opengulula ocipango caye?

3 Esakalalo kombangulo ya Suku yokukuata onepa kovilinga viomanu cilekisa okuti Yehova eye Suku yocipango. Eci cilekisiwa vonduko yaye yinene. “Yehova” yilomboloka “Eye otelisa Ovipango Viaye.” Lovina vialua a lingainga, Yehova olekisa okuti walinga ukuakutelisa olohuminyo viaye viosi. Omo liaco, Yehova opopia okuti ‘osokiya,’ kuenda opengulula, ocipango caye catiamela kovipito ale kovina akalinga kovaso. (2Olosamo 19:25; Isaya 46:11) Olondaka evi viopiwa kondaka yo Heveru ya.tsar’ , yatiamela kondaka yilomboloka “utungi wovikuata viotuma.” (Yeremiya 18:4 NW) Ndeci utungi waloñoloha lonepa yimue yotuma opondola okutunga ocikuata cimue cafina, Yehova opondolavo okutunga, ale okupanga ovina vitelisa ocipango caye.—Va Efeso 1:11

4. Suku wa pongolola ndati oluali oco omanu vakalemo?

4. Ndongangu, Suku wayonguile okuti oluali nda luakuata eposo limue liafina oco omanu valipua haivo vapokola vatungemo. (Isaya 45:18) Eci handi ka lulikile ulume kuenda ukãi watete, Yehova walinga eliangiliyo limue liocisola kokuavo. Ovipama viatete vifetika elivulu Liefetikilo vilekisa ndomo Yehova apanga utanya kuenda uteke, ongongo kuenda okalunga. Okuamamako walulika ovikũla kuenda ovinyama. Eliangiliyo eli lioluali oco omanu vatungemo liambata olohũlũkãi vialua vianyamo. Upange wa telisiwa ciwa. Ulume kuenda ukãi watete vakuata omuenyo wavo ve Edene, Ocumbo vimue caposoka okuti ca pongiyiwa ciwa oco ovo vapondole okukuata omuenyo wesanju. (Efetikilo 1:31) Ndomo Yehova apanga oluali, lokuamamako okupengulula ovopange aye oco atelise ocipango caye cinene, okulivokiya kuepata liomanu kuapongolola okukuata kuaye onepa kovilinga vio kilu lieve?

Yehova Kakuata Onepa Kovina Viosi Vilingiwa Lomanu

5, 6. Momo lie Suku kakuata onepa kovilinga viosi viomanu

5. Ndaño okuete epondolo liokucilinga, Yehova ka songola kuenda katati ovina viosi viovilinga viomanu. Olondaka evi vikuete esunga. Esunga liatete lieli okuti omanu valulikiwa lesetahãlo lia Suku, omo okuti vakuete ocipango cokunola eci vayongola okulinga kuenda eci kavayongola okulinga, valinga omanu valisanja kovituwa. Yehova katukisika oco tulinge ovihandeleko viaye; kuenda katulavulula. (Esinumuilo 30:19, 20; Yehosua 24:15) Ndaño eye ocĩ okuti tukuete ocikele cokulilombolola kokuaye ovo liovilinga vietu, Suku ocisola watuĩha elisanjo limue liokulinõlela eci tulinga komuenyo wetu.—Va Roma 14:12; Va Heveru 4:13.

6. Esunga likuavo lieci Suku kasonguila ovina viasiata okupitako lisapuiwa kombangulo Satana a katula ve Edene. Satana walipanda lomoko yokuviala kua Suku. Eye waeca ku Heva ocina cimue camõleha soketi epuluvi liokulikalila —ombanjaile yimue okuti eye kuenda noke veyaye, Adama, vayitava. (Efetikilo 3:1-6) Oco Suku a tambulule, ombangulo eyi eye waecelela omanu oco valiviale ovo muele Otembo yimue oco cilekaese nda okulipanda kua Satana kukuete esunga. Omo liaco kacitava okuti ekandu liovina vĩvi omanu vasiata okulinga etaili likapiwa ekandu ku Suku. Mose wa sonehela komanu va kuasuanji okuti: “Vo lueyela. Ka va lingi vali omãla vaye omo atondelo avo alua. Ocitumbulukila caco ocitumbulukila cumbinde.”—Esinumuĩlo 32:5

7. Cipi ocipango ca Yehova catiamela koluali kuenda komanu

7. Pole, ndaño tueceliwa okunõla eci tuyongola kuenda tukasi vemehi liuviali wokulikalila, lopo Yehova kaliwekele okulinga eliangiliyo limue, liatiamela kokutetulula ovilinga viokilu lieve, otulekisa eci cituambata kalavoko limue litulekisa okuti eye okatelisa olohuminyo viaye. Ndaño Adama la Heva valingila usuanji omoko ya Suku yokuviala, Yehova kapongoluile onjongole yaye yocisola yatiamela koluali kuenda komanu. Eye kakaponya pole okapongolola oluali lulo voluali luokaliye lukayuka omanu valipua, haivo vapokola kuenda vasanjuka. (Luka 23:42,43) Ndomo Yehova asiata okuamamako lokutalavaya oco atelise onjongole yaco casonehiwa Vembimbiliya tunde kelivulu Liefetikilo toke Liesituluilo.

Ovilinga via Suku Viokutelisa Onjongole Yaye

8. Kokutuala va Isareli Kofeka Yohuminyo nye cakongeleleko?

8. Ovilinga viaye viatiamela Kofeka Isareli, Suku walekisa okuti okatelisa ocipango caye. Ndongangu, Yehova walikuminya ku Mose hati Eye nda wayovola va Isareli ke Egito loku vanena Kofeka yohuminyo, ofeka yaco yi tumõha owiki lasenjele. (Etundilo 3:8) Eli liakala epuluvi lietumuluho kuenda liesanju lialua. Eci nda casukila okuyovola va Isareli—kumosi lomanu valikongela lavo okuti vocosi vatela olohuluwa vitatu—povaka ofeka yimue yinene okuti yatatekele okutiuka kuavo. (Etundilo 3:19) Ofeka ovo valoñele okutambula yatungiwile lomanu vavelapo kunene kuenda kongusu okuti nda va vatateka longusu ya lua oco kavakapitileko. (Esinumuilo 7:1) Ungende wavo nda walingiwa vekalasoko okuti va Isareli nda vasukila okulia kuenda ovava. Ovina viaco viakokisa Yehova okulekisa ongusu yaye yavelapo kuenda Okukola Kuaye.—Ovisila 25:38.

9, 10. (a) Momo lie Yehosua aecelela uvangi wokuti olohuminyo via Suku vikalingiwa? (b) Esilivilo lie cikuete okukuata ekolelo kepondolo lia Suku liokusumũlũisa vakuekolelo?

9. Suku wopa va Isareli ke Egito lunene wepondolo liovilinga vialua vialikuamelela. Tete eye wanena kofeka ye Egito olonjanja ekũi kafengi anyõla. Noke, watepa pokati Okalunga Kakusuka, lokuecela va Isareli okupitamo osimbu okuti olohoka vie Egito viakunduiwamo. (Olosamo 78:12, 13, 43-51) Noke yeci, eye wa tata va Isareli vekalasoko vokuenda kua 40 kanyamo, lokuvatekula lo mana, lokuvavela ovava, kuenda ndaño muele uwalo wavo ka wa puile ketimba, lolomãi viavo ka via kale lovingolongolo. (Esinumuĩlo 8:3, 4) Eci va Isareli vaiñila noke Vofeka Yohuminyo, Yehova wa va songuila kovoyaki lokuyula anyali vavo vosi. Yehosua, wakuatele ekolelo lialua kolohuminyo via Yehova, wamola lovaso aye muele ovina viosi evi. Omo liaco, eye wapopia lutõi wosi kalume akulu vokoloneke viaye hati: “Ene vosi wa kũlĩhi vovitima viene lovolonulo viene, okuti polondaka viosi viwa Yehova Suku yene o popeleli, layimue ya kambapo. Viosi muele vio suisiluipo. Layimue ya kambapo.”—Yehosua 23:14.

10. Ndeci Yehosua wokosiahũlu, Akristão etaili vakuete ekolelo lialua okuti Suku okuete onjongole kuenda epondolo liokukuatisa vana vakasi oku uvumba. Okutava kolondaka evi onepa yavelapo yekolelo lietu. Upostolo Paulu wasoneha hati: “Okusunguluka ku Suku ka ku teliwa te lekolelo. Momo wosi o yongola oku kolela ku Suku, co sesamela oku kolela okuti kuli ... Suku eca onima kuava vo sanda.”—Va Heveru 11:6.

Suku Wakũlĩha Eci Cikeya Kovaso

11. Asunga api akokisa Suku okutelisa olohuminyo viaye?

11. Toke cilo, tuasiata okumola okuti ndaño Suku watuĩha ocipango cokunola eci tuyongola okulinga kuenda eci katuyongola okulinga kuenda okuecelela omanu oku liviala ovo muele, eye okuete epondolo kuenda onjongole yokutelisa ocipango caye. Pole, kuli esunga likuavo liatiamela kokutelisa olohuminyo via Suku. Yehova opondola okukũlĩha eci cikeya kovaso. (Isaya 42:9) Pokati kuprofeto waye Suku, wapopia hati: “Ivaluki ovina viosiãhũlu, momo ame ndi Suku, ka ku li vali ukuavo. Ame ndi Suku, ka ku li u wa lisoka lame. Tunde kefetikilo ndukuakusapula ovina ka via lingiwile handi. Ndukuakupopia siti, Ocipango cange ci lingiwa, kuenda ndi lemulũla cosi nda panga.” (Isaya 46:9, 10) Ndomo ukuepia waloñoloha okũlĩha otembo kuenda apa akakũla ombuto, puãi kuasiata okukuatiwa atãtãhai amue ndomo ombuto yikatunda. Pole “Soma yonahũlũlua” okuete ukũlĩhiso wocili watiamela kotembo kayikaponya akatelisa ocipango caye.—Timoteo 1:17.

12. Vonepa ye Yehova koloneke via Noha A kũlĩhile ale ovina vieya okupita kovaso?

12. Kũlĩhisa ndomo Suku, koloneke vi Noha akũlĩhile ale ovina viaye okupita kovaso. Mekonda liũvi wapiãla wayukile kilu lieve, Suku wanõlapo okunena esulilo komanu vakuesino. Eye wanõla otembo yokunena esulilo liaco, toke anyamo 120 kovaso. (Efetikilo 6:3) pokunola otembo yaco Yehova wakuatele kovisimĩlo viaye ovina vimue vali okuti hokukundulako ño ũvi, ocina cimue okuti eye nda wacilinga votembo yimue. (Cisokisa le Efetikilo 5:29) Kuloño waye, Suku wakũlĩhile ale otembo yokutuma okulinga upange okuti esulilo nda lieya ño nda owo wapuile tete. Eci otembo yapitilapo, eye wasapuilako Noha cosi cisukiliwa. Noha watunga ocimbaluku “[c]oku popela onjo yaye,” kuenje ũvi nda wanyõliwa letande lioluali luosi—Va Heveru 11:7; Efetikilo 6:13, 14, 18, 19.

Upange Umue Unene

13, 14. Momo lie okutunga ocimbaluku cakala upange umu watĩlile calua?

13. Kũlĩhisa ovisimĩlo via Noha viatiamela kupange owu. Omo okuti Noha wakalele ulume wa Suku, eye wakũlĩhile okuti Yehova nda wa nyola vana kavatiamela ku Suku. Eci handi kakueyile ovina viaco, kuakala upange oco ulingiwe—upange umue okuti oku ulinga casukilile okukuata ekolelo. Ocimbaluku caco nda ca tungiwa okuti cinene calua. Suku wa sapula oloseteko viaco. Oco nda cakala ocimbaluku cinene calua ndocila coku tasula ombola koloneke vilo kuenda utunga waco nda walisoka losapalalo yolonepa vitãlo. (Efetikilo 6:15) Vakuakutanga holomeseleko kuenda vañami ñami. Ovo kavakuatele ovikuata viaposoka viokutunga lavio kuenda uwalo usukiliwa ndowu ukasiko etaili. Handi vali, omo okuti eye kakuatele uloño wa Yehova wokukũlĩha eci cikeya kovaso, Noha kakũlĩhĩle lacimue okuti capitile ale vokuenda kuanyamo okuti nda capondola oku ukuatisa ale oku utateka kokutunga ocimbaluku. Noha wakuatelevo apulilo alua. Ovikuata viokutunga lavio nda vavilongeka he ndati? Ovinyama nda wa viongolola ndati? Okulia kue nda kusukiliwa kuenda olonjongo viñami? Etande liasapuiwa, nda lieya okupita muele otembo yipi?

14. Kuenje oko kuakala ekalo liomanu. Ũvi ño wapiãlele. Ovindululu vialepa kongusu—ombuto yomãla vacitiwa pokati kovangelo vavĩ kuenda kakãi—vayukisa oluali lungangala (Efetikilo 6:1-4, 13) Handi vali, ocimbaluku nda kacatungiwile vuyombeki. Omanu nda vapula Noha eci akala okulinga, kuenda eye nda wavalomboluila upange waco. (Petulu 2:3) Ovo vakeveleliwa okupanga upange waco? Lakamue! Anyamo amue selo ukuekolelo Enoke wakundile olukundu lua vakuevĩho. Omo okuti kavatavele kondaka yaye Suku “wo sondolola,” ale watepulula otembo yomuenyo waye, lesunga liokuti oco kaka pondiwe lanyali Vaye. (Efetikilo 5:24; Va Heveru 11:5; Yuda 14, 15) Noha kakundile ño lika ondaka kayataviwile lomanu pole eye watungavo ocimbaluku. Osimbu ocimbaluku cakala okutungiwa, oco nda cakuatisa calua okulimbuka esunguluko lia Noha pokati komanu vãvi!

15. Momo lie Noha akuatelele ekolelo liokuti nda watela okulinga upange waye?

15. Noha wakũlĩhĩle okuti upange wakuatele ekuatiso kuenda esumũlũho lia Suku Tõlo. Siti Yehova eye muele watumĩle upange? Yehova walingile ohuminyo ku Noha okuti eye kuenda epata liaye nda liaiñila vocimbaluku pana okuti capua ale kuenda nda vapopeliwa lomuenyo Ketande koluali liosi. Suku wapopia ocili catiamela kondaka leci capitako. (Efetikilo 6:18, 19) Pamue, Noha colomboloka okuti Yehova wacilimbuka kuenda wakũlĩhĩsa ovina viosi viakongeliwamo apa kakualingiwile handi upange waco. Kuenda vali, Noha wakũlĩhĩle okuti Yehova okuete epondolo liokutiamela kokuaye oco okuatise pana okuti osukila ocina cimue. Omo liaco ekolelo lia Noha livetiya okulinga upange. Ndeci onekulu yaye Avirahama, Noha “wa kolela ocili okuti eci Suku a likuminya o tela oku ci linga.”—Roma 4:21.

16. Osimbu okutungiwa kuocimbaluku kuakala okulingiwa, ekolelo lia Noha liakolisiwa ndati?

16. Osimbu anyamo akala okupita kuenje ocimbaluku cakala ale okumoleha, ekolelo lia Noha liakolisiwa. Ovitangi viatiamela kokutunga kuenda kokuongolola ovikulia viatetuluiwa. Okunyikiwa lolohali kuafetika. Unyali lomue wapondola okutateka upange. Epata lia Noha liatambula ekuatiso kuenda eteyuilo lia Yehova. Omo okuti Noha wakuamelela ‘ekolelo liaye lia nyikaiwa, co kokela epandi.’ (Tiago 1:2-4) Noke ocimbaluku capua muele, Etande lieya, wamola okutelisiwa kuolohuminyo via Suku, ndeci Yehosua amolavo noke. Ekolelo lia Noha liasumũlũisiwa.

Yehova Okasi Okukuatisa Upange

17. Volonepa vipi otembo yetu yalisoka loloneke via Noha?

17. Yesu wakũlĩhĩle okuti oloneke vietu nda vialisoka levi via Noha. Suku wanolapovo okunyõla vakuevĩho kuenda okasi okueca otembo oco ocipito caco cilingiwe. (Mateo 24:36-39) Eye okasi okuangiliya ndomo vakuesunga vakayovuiwa. Ndeci Noha akala okutunga ocimbaluku, olonalavayi via Suku etaili vakasi okusandeka ovipango via Yehova, okulongisa Ondaka yaye, kuenda okulinga olondonge.—Mateo 28:19.

18, 19. Tuakũlĩha he ndati okuti upange wokukunda olondaka viwa ukuete ekuatiso lia Yehova?

18. Nda Yehova kakalele la Noha oco okuatise kuenda okolise, ocimbaluku nda kacatungiwile.(Cisokisa Losamo 127:1.) Cimuamue haico, nda Yehova kaecele ekuatiso liaye Kakristão vocili, ovo na kavapulukile, capiãla vali nda kavatelele okuamamako kupange walua. Eci calimbukiwa kocita catete la Gamaliele, umue u Fariseo wasumbiwa kuenda haye ulongisi Wocihandeleko. Eci va Yudea Konjango vayonguile okutundisa ovapostolo, eye lutate walemela hati: “Liweki komanu ava. Va kale ño, momo etavo eli pamue upange u, nda womanu u nyõleha. Puãi, nda wa Suku, ene kavutela oku va yula.”—Ovilinga 5:38,39.

19. Okuamamako kupange wokukunda, cikale kocita catete ale etaili, cilekisa okuti upange waco owu hawomanuko, pole wa Suku. Ocipama cikuãiko cikalombolola ovipito vimue vikomõhisa kuenda ovilinga viasiata okukuatisa oco upange owu wamameko kokulua kuaco.

Lalimue Eteke Kukatokoke!

20. Helie otuteyuila eci tukasi okukunda olondaka viwa?

20. Ndaño okuti tukasi ‘kotembo yohali,’tusukila okukuata ekolelo liokuti Yehova okasi okulavulula cosi. Eye okasi okukuatisa kuenda okukolisa omanu vaye osimbu vakasi lokutalavaya oco vasuisepo okukunda olondaka viwa eci handi otembo ya Suku yokumala oluali lulo lũvi kayapitilile. (2 Timoteo 3:1; Mateo 24:14) Yehova otulaleka oco tukale ‘olondingupange’ kumosi laye. (1 Va Korindo 3:9) Tukuetevo ohuminyo yokuti, Kristu Yesu okasi letu vupange owu kuenda okuti tukuatisiwa kuenda tusonguiwa lovangelo.—Mateo 28:20; Esituluilo 14:6.

21. Ekolelo lio okuti lalimue eteke tusiapo okulikuata?

21. Omoko okuti Noha kuenda epata liaye vakuata ekolelo kolohuminyo via Yehova, vapopeliwa okukunduiwa lovava. Vana valekisa ekolelo limuamue etaili vakapopeliwa “kohali ya piãla” yikasi okuiya. (Esituluilo 7:14) Tukasi koloneke okuti ocili muele viesakalalo. Ovipito vikomõhisa vikasi kovaso! Ndopo, Suku onena yilu liokaliye likomõhisa kuenda oluali luokaliye mukakala ava vasunguluka. (2 Petulu 3:13) Lalimue eteke ,kokasiepo okukuata ekolelo liokuti cosi Suku apopia, okuete epondolo liokucilinga.—Va Roma 4:21.

Atosi Okuivaluka

◻ Momo lie Yehova katatela ovina viosi viovilinga viomanu?

◻ Epondolo lia Yehova liokulinga ocipango caye lialekisiwa ndati kovilinga viaye lava Isareli?

◻ Uloño wa Yehova wokukũlĩha eci cikeya kovaso walekisiwa ndati koloneke via Noha?

◻ Ekolelo lie tusukila okukuatela kolohuminyo via Suku?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link