OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w00 1/3 kam. 13-16
  • Okasi hẽ Oku Vetiyiwa Ndeci Yesu Alinga?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Okasi hẽ Oku Vetiyiwa Ndeci Yesu Alinga?
  • Utala Wondavululi—2000
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Wavetiyiwa Oco Atẽlise Olonjongole Viespiritu
  • Eye Wavetiya Vakuavo oku Kunda
  • Oku Kuata Ovisimilo Via Kristu Otembo Yilo
  • “Wa va Kuatela Ohenda”
    “Linga Ondonge Yange”
  • Oku “Kũlĩha Ocisola ca Kristu”
    Kuata Ukamba Wocili la Yehova
  • Setukula Ohenda ya Yehova
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2017
  • ‘Ohenda ya Suku Yetu’
    Kuata Ukamba Wocili la Yehova
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2000
w00 1/3 kam. 13-16

Okasi hẽ Oku Vetiyiwa Ndeci Yesu Alinga?

“[Yesu] wa mola owiñi wa lua, yu wa va kuatela ohenda, momo va linga ndolomeme ka vi kasi lungombo, kuenje wa fetika oku va longisa.”−MARKO 6:34.

1. Momo lie casungulukila okuti omanu vamue va lekisa ovituwa vikomõhisa?

VOKUENDA kuesapulo, omanu valua okuti vasiata oku lekisa ovituwa vikomõhisa. Ove citava okuti okuata elomboloko momo lie. Yehova Suku olekisa ovituwa ndeci, ocisola, ohenda, ocali, kuenda ovituwa vikuavo tusole calua. Omanu valulikiwa ndocisetahãi ca Suku. omo liaco, tupondola oku kuata elomboloko lieci omanu valua va lekisilapo kamue ocisola, ohenda, ocikembe, kuenda vituwa vikuavo via Suku, toke muẽle omanu valua okuti ovitima viavo vi vaimbila uvangi weci ciwa leci civi?. (Efetikilo 1:26; Va Roma 2:14, 15) Pole, ove opondola oku limbuka okuti vamue va lekisa vali lonjanga ovituwa viaco evi, okuti vakuavo cisule.

2. Ovopange api awa omanu vasiata oku linga, okuti pamue va sima hati vakasi oku kuama ongangu ya Kristu?

2 Citava okuti pamue ove wa kuliha alume kuenda akãi vasiata oku pasuisa olombeyi lokueca ekuatiso kokuavio, va lekisa ocikembe kovilema, ale lohenda yalua vaeca ekuatiso kolohukui. Handivo, sokolola omanu vana okuti ocikembe ci va vetiya oku pesila otembo yavo koku talavaya kosipitali yava vavela ovilundu, ale kolonjo violosiwe, la vana okuti valieca ovo muẽle koku talavaya kolosipitali viovayui, kuenda vana va likolisilako oku kuatisa ava ka vakuete olonjo, kuenda ava vatila kolofeka viavo. Pamue, vamue pokati kavo, vasima hati, vakasi oku kuama Yesu, waeca ongangu yiwa Kakristão. Vavanjeliu tutangamo okuti Kristu wa sakula olombeyi kuenda wa lisa omanu va kala lonjala. (Marko 1:34; 8:1–9; Luka 4:40) Ocisola, ohenda kuenda ocikembe Yesu alekisa, ovio ovindekaise ‘viovisimilo via Kristu’ okuti wa kuama ongangu ya Isia yaye wokilu.ˉ1 Va Korindo 2:16

3. Oco tu kale lovisimilo viatiamẽla kovopange awa a Yesu, nye tusukila oku kulihisa lutate?

3 Wakulihisa ale hẽ okuti onepa yalua yomanu vavetiyiwa locisola kuenda lohenda ya Yesu, ka vakapeleko ocituwa cavelapo catiamẽla kovisimilo via Kristu? Tupondola oku kuata elomboloko liondaka eyi, eci tu kulihisa lutate olondaka vielivulu lia Marko kocipama 6. velivulu liaco eli tu tangamo okuti omanu vanena olombeyi ku Yesu avisakule. Handi vali, vocipama caco tutangamovo okuti, eci Yesu alimbuka olohulukãi viomanu vikasi lonjala viakala lokuiya kokuaye, eye walinga ocikomo coku vaiha okulia. (Marko 6:35–44, 54–56) Oku sakula olombeyi kuenda okueca okulia kuava va kala lonjala, vakala ocindekaise cimue cinene cocisola kuenda cocikembe. Puãi hẽ, ovina evi ovio viavelapo Yesu akuatisa lavio vakuavo? Kuenda tupondola hẽ ndati oku kuama ciwa ongangu yaye yalipua yocisola, yohenda kuenda yocikembe, ndeci eye a kuama ongangu ya Yehova?

Wavetiyiwa Oco Atẽlise Olonjongole Viespiritu

4. Esapulo lipi lisangiwa kelivulu lia Marko 6:30–34?

4 Yesu wa kuatela ohenda omanu vana va kala ponele yaye tete, omo liusuke wavo kespiritu. Olonjongole viaco evi viespiritu viakuatele esilivilo liavelapo vali okuti vioketimba cisule. Kulihisa esapulo lisangiwa kelivulu lia Marko 6:30–34. Esapulo liasonehiwa kelivulu eli, lia pita kohulo yo Kalunga ko Galilea, eci vakala loku lavoka ocipito co Paskoa yunyamo wa 32 K.K. Ovapostolo va kala lesanju lialua, kuenda va kuata esunga. Omo okuti va ñualele ale ocikanjo loku kunda, ovo veya toke ku Yesu, oco vosapuileko ulandu wavo. Pole, Owiñi umue wakahandangala wongoloka. Owiñi waco waluile calua okuti, Yesu kumue lovapostolo vaye kavamuile evelo lioku puyuka ndaño lioku lia. Yesu wa sapuila ovapostolo vaye hati: “Enjui ene muẽle, tu endi lika lietu vekalasoko ho puyuka naito. (Marko 6:31) Eci va londa vowato, ocipepi lo Kafarinau, ovo vayoka o Kalunga ko Galilea kuenda vaenda pocitumãlo cimue pohã. Pole owiñi wa pita kovaso lolupesi kohulo yo kalunga kuenje owo wa pitila tete eci handi vakuawato kavapitilile. Yesu wa vatambuluiya hẽ ndati? Wa tambulula hẽ lonyeño omo otembo yaye yoku puyukapo ya nyoliwa.? Sio, ka tambuluile ndoco!

5. Yesu wayeva nye kutima eci amõla owiñi wakahandangala weya kokuaye, kuenda wa u tambuluiya hẽ ndati?

5 Yesu wa kuata ohenda yalua eci amõla olohulukãi viowiñi, oku kongelako ava vavela va kala loku u kevelela. (Mateo 14:14; Marko 6:44) Loku tiamisila kueci Yesu akuatela ocikembe, kuenda ndomo Eye atambuluiya omanu, Marko wasoneha ndoco: “[Yesu] wa mola owiñi wa lua, yu wa va kuatela ohenda, momo va linga ndolomeme ka vi kasi lungombo, kuenje wa fetika oku va longisa ovina via lua.” (Marko 6:34) Yesu ka telele ño omanu ndowiñi wa piãla. Eye wakulihisa lutate eci omunu lomunu asukila kespiritu. Owiñi waco wa kala ndolomeme via nyelẽla, okuti kavikuete ungombo ovisonguila kowangu utalala ale oco aviteyuile. Yesu wakulihile okuti asongui vakuatavo vatindila kovitima, havo valilekisile soketi vakasi oku songuila ocunda, va lavisa omanu vaño, kuenda ka va vaihã okulia kuespiritu. (Esekiele 34:2–4; Yoano 7:47–49) Pole, Yesu wa va tata mumue muñi, loku va lingila ovina viwa havio viavelapo. Eye wa fetika oku va longisa eci catiamẽla Kusoma wa Suku.

6, 7. (a) Avanjeliu alekisa nye okuti oco Yesu apitisile vali enene kovaso, kueci catiamẽla koku tẽlisa olonjongole viomanu? (b) Nye cavetiya Yesu oco akunde kuenda oco alongise?

6 Tala ndomo ulandu wasokiyiwa ciwa ulitava lowu ukuavo. Ulandu waco wasonehiwa la Luka, okuti wa kala ondotolo kuenda walitumbikile kupange woku tata ciwa vakuavo. “Owiñi wa kuama [Yesu]. Eye wa va tambula lonjolela, wa vangula lavo ovina viusoma wa Suku, kuenje wa sakula ava va sukila oku sakuiwa.” (Luka 9:11; Va Kolosai 4:14) Ndaño okuti eci kacapitile lasapulo osi atiamẽla kovikomo, onjanja eyi, Luka wa tumiwa la Suku oco alombolole nye tete? Eli olio esunga Yesu alongisila omanu.

7 Ocili okuti, esapulo eli lilitava lolondaka tusanga kelivulu lia Marko 6:34. Ocinimbu eci cilekisa esunga liavelapo lieli Yesu akuatela ohenda. Eye wa longisa omanu, avaehe eci vasukila konepa yespiritu. Kefetikilo liupange waye woku kunda, Yesu wa popele hati: “Ñuete ocikundi coku kundila ondaka yiwa yusoma wa Suku vovaimbo akuavo, momo eci oco nda tumilua.” (Luka 4:43) Pole, tu lueya nda tua sima okuti Yesu wa sandeka ondaka Yusoma omo asilihiwa, ale tusima okuti upange waco vo u siliñinya. Sio, ocisola locikembe akuatela omanu oco covetiya oku va kundila olondaka viwa. Uwa wavelapo vali Yesu alingila olombeyi, lava va kuatiwile lovilulu, olohukui, ale vava vakala lonjala, oku va kuatisa oku kuliha, loku tava, kuenda oku sola ocili catiamẽla Kusoma wa Suku. ocili eci ca kala lesilivilo liavelapo vali enene, omo liocikele Cusoma kueci catiamẽla koku kemãlisa uviali wa Yehova , kuenda koku nena asumuluho komanu otembo yenda hu.

8. Yesu waliyeva hẽ ndati kueci catiamẽla kupange woku kunda kuenda woku longisa?

8 Oku kunda lombili Usoma, olio limue esunga Yesu eyililile palo posi. Okupanda kesulilo liupange waye woku kunda palo posi, Yesu wa sapuila Pilatu hati: “Eci oco nda citiwila, haico ndeyilila voluali, okuti, njimbila Ocili uvangi. Vosi vakuacili va yeva ondaka yange.” (Yoano 18:37) Vovipama vivali tua lilongisa tete, tualimbuka okuti Yesu wa kala omunu umue womboka, ukuavituwa viwa, wasunguluka, ukuaku yevelela, wakoleliwa, kuenda cavelapo vali wa kala ukuacisola. Nda tuyongola oku kuata elomboloko liovisimilo via Kristu, tusukila oku limbuka ovituwa evi viekalo liaye. Cikuetevo esilivilo liocili oku limbuka okuti vovisimilo via Kristu muakongela oku pitisa kovaso upange woku kunda lowu woku longisa ndeci eye alinga.

Eye Wavetiya Vakuavo oku Kunda

9. Velie va pitisile kovaso upange woku kunda loku longisa?

9 Oku pitisa kovaso upange woku kunda kuenda woku longisa, ndocituwa cimue coku lekisa ocisola kuenda ocikembe, ka ca lingiwile lika la Yesu eye wavetiya olondonge viaye oco vikuame ongangu yaye, yoku velisapo ovopange asilivila vali, kuenda ovilinga. Eci Yesu amãla oku nõla eci cisoka 12 kolondonge viaye, nye hẽ ovio vialinga? Elivulu lia Marko 3:14, 15, litusapuila ndoco: “Oco wa tukula ekui la vavali oku kala laye okuti o va tuma oku kunda, loku kala lomoko yoku tundisa ovilulu.” Otẽla oku limbuka eci ovapostolo vapitisile vali kovaso?

10, 11. (a) Eci Yesu atuma olondonge viaye, nye atukula okuti nda oco va linga? (b) Poku tuma olondonge via litumbikile vali kupange we?

10 Noke, Yesu waeca uloño kolondonge viaye 12, oco visakule vakuavo, kuenda oco vitundise ovilulu. (Mateo 10:1; Luka 9:1) Noke, eye wa vi tuma oco visandiliye ‘olomeme via nyelela viepata lia Isareli.’ Oco vilinge nye? Yesu wa vatuma loku vosika hati: “Eci vu kasi loku ñuala ñuala, kundi hoti, Usoma wokilu u kasi ocipepi. Sakuli ava va vela. Pinduli ava va fa. Yelisi vakuavilundu. Tundisi ovilulu.” (Mateo 10:5–8; Luka 9:2) Puãi, ovio vialinga hẽ nye? “Oco va tunda, kuenje [1] va kunda kunda vati, Likekembeli akandu ene. [2] Va tundisa ovilulu via lua, kuenje va lua va vela va va waveka ulela, yu va va kayisa.”ˉMarko 6:12, 13.

11 Ndaño kacasiatele okuti elongiso litukuiwa tete, puãi, walimbuka hẽ okuti volondaka viatukuiwa konano, elongiso eye aeca lia velisiwapo vali okuti ovina vikuavo visule, ale kuli asunga akongelamo? (Luka 10:1–8) Ndomo catukuiwa, etu kacitava okuti tu sepula olonjanja vialua momo lie Yesu alongisila tete noke oco a sakula. Kulihisa eci cilomboluiwa vocipama. Apa handi Yesu katumile olondonge viaye 12, wa kuatela ohenda owiñi omo liekalo liavo. Tu tangako ndoco: “Yesu wa ñuala ñuala kovaimbo osi anene la–a atito oku longisa volosunangonga viavo loku kunda ondaka yiwa yusoma. Wa sakula ovoveyi osi lokuvela kuosi. Puãi, eci a mola owiñi womanu, wa va kuatela ohenda momo va pekengua kuenda va sakalaisua ndolomeme ka vi kuete ungombo. Oco a popia olondingupange viñamiñami. Pingi ku Cime cokungula oco a tume olondingupange kokungula kuaye.”—Mateo 9:35–38.

12. Ovikomo via lingiwa la Yesu kuenda lovapostolo vaye, via kuatisavo oku linga nye?

12 Omo okuti va kala laye, ovapostolo vatẽla oku kuata ovisimilo via Kristu. Ovo vakuata elomboloko liokuti ocisola locikembe vakuetele omanu, muakongela oku kunda loku longisa catiamẽla Kusoma okuti owo wavelelepo vali kovopange avo awa. Omo liavo, ovilinga viwa ndeci, oku sakula olombeyi, kuakuatele esilivilo liocili okuti okueca ekuatiso limue ño cisule. Ove opondola oku sima okuti vakokiwa poku sakuiwa kuenda kovikomo viatiamẽla koku vaiha okulia. (Mateo 4:24, 25; 8:16; 9:32, 33; 14:35, 36; Yoano 6:26) Pole, ndaño kuaeciwa ekuatiso lioketimba, ovopange aeco acetiya omanu vamola oku tava okuti Yesu Omõla wa Suku, kuenda eye muẽle “uprofeto” Mose atukuile kosimbu.—Yoano 6:14; Esinumuilo 18:15.

13. Ocitumasuku cisangiwa kelivulu Liesinumuilo 18:18, cilekisa ocikele ce, ‘cuprofeto’ wa kala loku iya?

13 Momo lie cakuatela esilivilo lialua okuti Yesu okala “uprofeto”? Uprofeto wa tukuiwa ndeti, wakuata hẽ ocikele ce? “Uprofeto” hẽ wakemãlela omo lioku linga ocikomo ndeci, oku sakula olombeyi, kuenda okueca okulia kuava vakala lonjala? Elivulu Liesinumuilo 18:18, lilombolola ndoco: “Pokati kavo muẽle ñatulapo uprofeto ndove. Ñapa olondaka viange vomẽla waye, leye o va lomboluila cosi ndu sapuila.” Omo liaco, osimbu ovapostolo va kala loku lilongisa oku kuata kunda oku lekisa ocikembe, ovo cavalombolokele okuti ovisimilo via Kristu va vi lekisilavo kupange wavo wokukunda kuenda woku longisa. Owu owo uwa wa velapo vali va lingila omanu. Owu owo upange wavelapo ovo valingila omanu. Omo liaco, olombeyi lolohukui via tambula asumuluho aenda ño hu, okuti ka akuatisa lika osimbu vakasi lomuenyo ulo umbumbulu, ndeci oku tambula cokulia onjanja yimosi ale vivali, pole, ovo valavoka oku tambula ekuatiso liotembo yenda ño hu.—Yoano 6:26–30.

Oku Kuata Ovisimilo Via Kristu Otembo Yilo

14. Ndamupi hẽ ovisimilo via Kristu via kongeliwa vupange wetu woku kunda?

14 Lomue pokati ketu kakasime okuti oku kuata ovisimilo via Kristu kuasulilile ño kovapostolo va Yesu kocita catete—vana upostolo Paulu a tukula eci asoneha hati: “Etu puãi tu kasi lovisimilo via Kristu.” (1 Va Korindo 2:16) Tupondola oku tava okuti tukuete ocikundi coku kunda olondaka viwa kuenda coku longisa omanu oco valinge olondonge. (Mateo 24:14; 28:19, 20) Pole, cikuatisa calua oku likulihisa etu muẽle oco tu limbuke eci cikasi oku tu vetiya oku linga upange waco. Kacitava okuti upange waco owu ulingiwa ndesiliñinyo. Ocisola tukuetele Suku olio esunga liatete li tuvetiya oku linga upange owu, , kuenda ndeci Yesu mukongela oku vetiyiwa locikembe koku kunda kuenda koku longisa.−Mateo 22:37–39.

15. Momo lie ca sungulukila oku kuata ocikembe kupange wetu woku kunda?

15 Ocili okuti olonjanja vimue, kacalelukile oku lekisa ocikembe komanu vana okuti ka vatava ketavo lietu, capiãla vali enene eci tusanga vana okuti ka valekisa onjongole, ka va tava kondaka yetu, ale va tateka upange wetu. Puãi, nda ka tualekisile ocisola lohenda komanu, tupondola oku pua evetiyo liocili lioku litumbika kupange Wakristão woku kunda. Tupondola hẽ ndati oku kala locikembe? Te tua likolisilako oku tala omanu ndomo Yesu avatendaile “ndolomeme ka vi kuete ungombo.” (Mateo 9:36) Eci he hacoko cikasi okupita lomanu valua otembo yilo? Ovo vasiata oku sepuiwa kuenda va kapiwa vupeke wespiritu langombo vatavo esanda. Omo liaco, ovo ka va kulihile ovihandeleko via sunguluka vi sangiwa Vembimbiliya kuenda kavakulihilevo ekalo liwa liatiamẽla Kofeka Yelau ya laika okuiya, ndopo yika neniwa Lusoma wa Suku palo posi. Ovo valiyaka lovitangi vieteke letekeˉndeci uhukui, oku lisandola kuepata, ovoveyi, olofa, kuenda ka vakuatele elavoko Liusoma. Etu tukuete eci ovo vasukila, ndeci, olondaka viwa Viusoma wa Suku wa tumbikiwa ale cilo oko kilu, okuti viyovola ovimuenyo!

16. Nye tuyonguila oku litumbika kupange woku kundila vakuetu olondaka viwa?

16 Eci osokolola usuke wespiritu womanu va kasi ocipepi love, utima wove ka uku vetiya hẽ oku linga cosi opondola oco ovasapuile eci catiamẽla kocipango ca suku cocisola? Ocili muẽle, upange wetu wocikembe. Eci tulekisa ohenda komanu ndeci Yesu alinga, cikamuiwila koku vangula kuetu pocipala cetu, kuenda kocituwa cetu coku longisa. Ovina viosi evi vi kalinga okuti ondaka tu ka kunda yi taviwa lomanu vana “va noliwila omuenyo ko pui.”−Ovilinga 13:48.

17. (a) Kovina vipi tupondola oku lekisila ocisola cetu locikembe kuvakuetu? (b) Momo lie kacitavela okuti tunulapoño okulinga ovina viwa kueje katu kuata onepa kupange wokukunda?

17 Ocili okuti, ocisola cetu locikembe te calekisiwa vomuenyo wetu wosi. Omu mukongela oku linga ciwa ava vasiata oku sepuiwa, lava va vela, kuenda olohukui, loku linga cosi tu pondola oco tu tepululeko olohali viomanu poku tẽlisa upange una tupondola oku linga oco olohali viomanu vitepuluke. Muakongelavo oku likolisilako kuetu oco ombangulo yetu yilembeleke vana vafisa vangandiavo. (Luka 7:11–15; Yoano 11:33–35) Pole, ovindekaise viaco evi viocisola, viohenda locikembe, ka citava okuti ovio vipitisiwa kovaso yovopange etu awa, ndeci casiata oku lekisiwa lomanu vamue va kua kueca ekuatiso komanu. Cikuete vali esilivilo liavelapo alikolisilo a vetiyiwa lovituwa ndevi via Suku, vilekisiwila poku litumbika kupange Wakristão wokukunda kuenda wokulongisa. Ivaluka olondaka Yesu atiamisila kasongui vetavo va Yudea, eci a vapopisa hati: “Vu tepa tepa onepa yekui kocimbumbe lo kocelo lo konjikãu kuenje vu lomboka ovina via velapo viovihandeleko, ndeci esunga vekanga lohenda, kuenda ekolelo. Ovina nda vio sesameleli oku vi linga, oku lombokapo vikuavo hacoko.” (Mateo 23:23) Catiamẽla ku Yesu, eye kanõlaile onjila yimue ale yikuavo, eye waenda lokueca ekuatiso lioketimba kuenda walongaisa ovina viespiritu vieca omuenyo komanu. Yesu wasuisilepo ovina viaco viosi. Pole, ca lomboloka ciwa okuti upange waye woku longisa wakuatele esilivilo liavelapo, momo uwa eye alingila omanu wa kala wekuatiso lienda ño hu.−Yoano 20:16.

18. Oku kapako ovisimilo via Kristu cituvetiya oku linga hẽ nye?

18 Halopandukuovio tupondola okueca ku Yehova omo a tu situluila ovisimilo via Kristu! Poku tanga Avanjeliu, tupondola oku kuliha ciwa ovisimilo, ocikembe, ovituwa, ovopange, kuenda eci ulume wavelapo wakalako ale apitasaile kovaso. Cavelapo okuti tutanga, tusokolola, kuenda tukuama eci Embimbiliya lisitulula catiamẽla ku Yesu. Ivaluka okuti, nda tuyongola oku kuama muẽle ongangu ya Yesu, tete tukuete oku lilongisa oku sokolola, oku kuata ocikembe, kuenda oku tepisa ovina ndomo eye alinga, ndaño okuti tumanu kavalipuile, tukuete handi oku linga eci tutẽlako. Tunõlipo onjila yoku likolisilako oku kuata kuenda oku lekisa ovisimilo via Kristu. Kakuli onjila yikuavo yasunguluka yoku kala komuenyo, yoku tata omanu. Kuenda kakuli onjila layimue yavelapo yi tu tokeka etu la vakuetu ku una wa lekaisa ciwa ohenda ya Suku yetu, Yehova.−2 Va Korindo 1:3; Va Heveru 1:3.

Otambulula hẽ Ndati?

• Vembimbiliya musangiwa elomboloko lie lilekisa ndomo Yesu olonjanja vialua atẽlisa olonjongole viomanu?

• Nye Yesu atukula vali olonjanja vialua poku tuma olondonge viaye

• Tupondola hẽ ndati oku lekisa “ovisimilo via Kristu” kovopange etu?

[Emẽla liociluvialuvia 13]

[Elitalatu kemẽla 16]

Uwa upi wavelapo Akristão vapondola oku lingila vakuavo?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link