Oku Yula Akuhongua a Siata Komanu
‘Oku tiamisila ovisimilo viutima koloñeyi vietimba oko okufa.’—Va Roma 8:6.
“HU SIVAYALA ocikomo como wa ndulika.” (Osamo 139:14) Eci oco ukualosamo Daviti a imba osimbu a kala loku sokolola cimue pokati kovilulikilo via Yehova, okuti etimba liomunu. Ca litepa locisimilo eci coku eca esivayo liutima wosi, alongisi vamue vakuatavo etimba va li sokisa ‘ndelungi liovina vivi kuenda ndocimatamata cekandu. Etimba lia siata oku tukuiwa hati, ocisikililo catatãhai, ono yeviho, onjanjo yenyõleho, kuenda hati olumbo luowelema.’ Ocili okuti, upostolo Paulu wa popia hati: “Vetimba liange, ka muli cimue ciwa.” (Va Roma 7:18) Eci hẽ ci lomboloka okuti ka kuli elavoko lalimue lioku tunda vetimba liaco eli liekandu?
2 Olonjanja vimue Embimbiliya li tukula etimba liomunu hati, ‘etimba [“liositu, NW”].’ (1 Olosoma 21:27) Olio li tukulavo ‘etimba liositu’ poku citiamisila kekalo liomunu liekambo lioku lipua, ndukuekandu wa tunda kukuesino Adama. (Va Efeso 2:3; Osamo 51:5; Va Roma 5:12) Ocipiñalo cetu tua tambula kokuaye ca siata oku nena oku ‘leñela kuetimba.’ (Va Roma 6:16) Omo liaco, upostolo Paulu wa lungula hati: “Oku tiamisa ovisimilo viutima koloñeyi vietimba oko okufa.” (Va Roma 8:6) “Oku tiamisa ovisimilo viutima loloñeyi vietimba” ci lomboloka oku vialiwa kuenda oku vetiyiwa loloñeyi vioku hongua kuetimba. (1 Yoano 2:16) Omo liaco, nda tu kasi loku likolisilako oku sanjuisa Suku, pokati kekalo lietu kespiritu kuenda lietimba lietu liositu halio liekandu pa kala uyaki ka u liwekapo woku tu siliñinya koku sanjuisa “ovilinga vietimba.” (Va Galatia 5:17–23; 1 Petulu 2:11) Upostolo Paulu eci a mãla oku lombolola uyaki wa kala loku pita vokati kaye, wa tatẽla hati: “Ndukuelamba we! Helie o mopela ketimba liokufa oku?” (Va Roma 7:24) Anga hẽ upostolo Paulu wa kala omunu umue okuti ka tẽla oku li teyuila kayonjo? Embimbiliya li tambulula okuti sio, hacoko!
Ocili Cayonjo Kuenda Cekandu
3 Koloneke vilo, omanu valua okuti ka va tava kocisimilo cokuti kuli ekandu. Vamue “ekandu” va li tukula lovinjembe loku li sokisa ndupopi umue wosimbu woku tukula okuhongua kuomanu. Ovo ka va tava okuti “vosi tu[a] laika oku iya kekanga lia Kristu ha tu tambula eci ca sesamela ovilinga vietu, ci kale ciwa, ci kale civi, okuti omunu [l]omunu o tambula ndovilinga viaye vina a linga osimbu a kala vetimba.” (2 Va Korindo 5:10) Vamue pamue va popia lepembe hati: “Ndi pondola oku tamalãla kovina viosi, pole avoyo kayonjo, ci tẽla oku tamalãla!” Omanu vamue va kasi pokati ka vana okuti va pitisa vali enene kovaso oku sanjukila ovina va lete vowola yaco, ci kale okuti mu kongela ovikulia, ukahonga, ovitalukilo, ale pamue oku tẽlisa ocimãho cimue. Ovo ka va yongola lika ovina viosi, puãi va vi yongola muẽle vonjanja yaco! (Luka 15:12) Ovo va luluvalela lika kesanju lia ndopo, kuenda ka va tẽla oku luluvalela kueci cikeya kovaso, komuenyo wesanju wa laika okuiya, okuti, owo “omuenyo wocili.” (1 Timoteo 6:19) Pole, Embimbiliya li tu longisa oku lunguka kuenda oku kala lolondunge vioku yuvula ovina viosi vi pondola oku nyõla ekalo lietu kespiritu ale konepa yimue yikuavo. Olusapo lumue lua fuimilua lu popia hati: “Omunu wa lunguka o mõla uvi kuenje [owu yepa], puãi ava va kamba olondunge va enda ño kuenje va yambuka.”ˉOlosapo 27:12.
4 Eci Upostolo Paulu a sonehela Akristão va kala ko Korindo, okuti olupale lumue luakulihiwile okuti lueyuka to eviho, eye wa va iha elungulo lia sunguluka liatiamẽla kayonjo kuenda kongusu yekandu. Eye wa popia hati: “U wa soka hati, Nãi, a lunguke sanga o kupuka. Lalimue eyonjo lio sangi, te eli lia siata pokati komanu. Suku wa kolelua, kuenje ka tava okuti wu yonjiwa te leli wu tẽla, puãi kumuamue leyonjo u muisivo evelo lioku puluka okuti vu soka lalio.” (1 Va Korindo 10:12, 13) Vosi yetu, ci kale amalẽhe, akulu, alume ale akãi, tu sanga ayonjo alua kosikola, kupange, kuenda kolonepa vimue vikuavo. Omo liaco, tu konomuisi olondaka viupostolo Paulu kuenda tu tali elomboloko vi kuete kokuetu.
Kuka Likolele ño Enene Ove muẽle
5 Upostolo Paulu wa popia hati: “U wa soka hati, Nãi, a lunguke sanga o kupuka.” Oku li kolela ño enene etu muẽle okuti tua pama kueci catiamẽla kovituwa via sunguluka, ci kuete ohele. Oku likolela enene etu muẽle, ku lekisa okuti handi ka tu kuete elomboloko ndomo ekandu lia tuwa kuenda ongusu olio likuete. Nda hẽ omanu ndeci, Mose, Daviti, Salomone, kuenda upostolo Petulu, va wilile vekandu, ci tava hẽ okuti tu sima hati ka ca lelukilevo kokuetu oku wilavo vekandu? (Atendelo 20:2–13; 2 Samuele 11:1–27; 1 Olosoma 11:1–6; Mateo 26:69–75) Kelivulu Liolosapo 14:16, tu tangako ndoco: “Ukualondunge o lunguka, o tinduka kuvi, eveke li liwekako oku lipokuisa, hailio ka li litati.” Handi vali, Yesu wa popia hati: “Utima u kasi lombili puãi etimba lia leñela.” (Mateo 26:41) Omo okuti kokuetu tumanu ka va lipuile onjongole yoku linga eci civi ya siata calua, tu sukila oku kapako muẽle longusu elungulo liupostolo Paulu kuenda oku tamalãla muẽle ngo oco ka tuka wile vayonjo, momo nda ka tua ci lingile, tu kala kohele yoku wila vekandu.ˉYeremiya 17:9.
6 Ciwa okuti tu lipongiyila ovitangi viya ño ocituke. Soma Asa wa limbukile okuti otembo yombembua oyo otembo ya sungulukile kokuaye oco a pamise oku liteyuila kuaye. (2 Asapulo 14:2, 6, 7) Eye wa kulihile okuti nda weya oku cilua, oku lipongiya vowola yina okuti uyaki wa fetika ale. Cimuamue haicovo, oku nõla eci ci lingiwa eci kuiya ayonjo, ca velapo okuti ku lingiwa lutima wa tulumuha, vekalo limue liombembua. (Osoma 63:6) Daniele kumue lakamba vaye va sumbile Suku, oku nõla kuavo oku pokola kocihandeleko ca Yehova, va ku linga eci okuti ka va silihiwile handi oco va lie ovikulia vipepa via soma. Omo liaco, ka va sumile oku kakatela kueci ovo va likundile, kuenda ka va tavele oku lia kovikulia via vihisua. (Daniele 1:8) Osimbu handi ayonjo ka eyile, tu pamisi ocisimilo cetu coku nõlapo muẽle oku kakatela koku liyelisa kovituwa. Nda tua ci linga, tuka tẽla oku tamãlala okuti ka tu yuliwa lekandu.
7 Helembelekuolio tu pondola okupa kolondaka viupostolo Paulu eci a popia hati: “Lalimue eyonjo lio sangi, te eli lia siata pokati komanu.” (1 Va Korindo 10:13) Upostolo Petulu wa soneha ndoco: “Pami lekolelo liene kuenje tamalali laye [Eliapu]. Ivaloki okuti vakuẽla voluali luosi va talavo ohali ndene.” (1 Petulu 5:9) Ocili okuti, vakuetu va kasivo oku li yaka layonjo nda–a etu, pole va kasi oku li tunda ciwa koku tamalãla kuavo kayonjo lekuatiso lia Suku. Etu citava okuti tu litundavo ciwa. Pole, omo okuti etu Tuakristão vocili tu kasi voluali lulo lueviho, vosi yetu tu kevelela oku yonjiwa cikale selo ale noke. Ndamupi hẽ, tu pondola oku yula akuhongua a siata komanu kumue loku yulavo ayonjo a tuala koku linga ekandu?
Tu Pondola Oku Tamalãla Oco ka Tuka Wile Vayonjo!
8 Onjila ya sunguluka koku liwekapo oku linga “apika vekandu,” oku linga cosi tu pondola oco tu yuvule ayonjo. (Va Roma 6:6) Elivulu Liolosapo 4:14, 15 li tu lungula hati: “Ku ka wile vonjila yolondingaivi, ndaño oku endela vonjila ya vakueviho. Yi yuvula, ku ka pitemo. Yi pitãhãla, kuende ño.” Olonjanja vialua okuti, tu kuliha ale tete ekalo li pondola oku tu tuala kekandu. Omo liaco, etu Tuakristão eci ca sunguluka okuti oco tu kuete oku linga, oku “pitãhãla” omunu wosi ale ocina cosi ale ocitumãlo cosi okuti ci pondola oku tu vetiyila kolonjongole ka via sungulukile ale oku tu kokela oloñeyi vivi.
9 Oku tila ekalo limue tu limbuka okuti li tuala keyonjo, oyo onjila yikuavo ya sunguluka, yoku yula ayonjo. Upostolo Paulu wa lungula hati: “Tili ukahonga.” (1 Va Korindo 6:18) Kuenda wa sonehavo hati: “Tili efendelo lioviteka.” (1 Va Korindo 10:14) Upostolo Paulu wa lungulavo Timoteo oco a yuvule onjongole ya piãla yoku kuata ukuasi, kuenda oku yuvulavo “oloñeyi viamalehe.”ˉ2 Timoteo 2:22; 1 Timoteo 6:9–11.
10 Konomuisa eci ca pita la Soma Daviti woko Isareli. Osimbu a kala kilu liosapalalo yaye, wa mõla ukãi umue wa fina calua wa kala loku yua, kuenje utima waye weya oku yuka oloñeyi viukahonga. Eye nda wa tundile kilu lionjo oco a tile eyonjo liaco. Pole, eye wa konomuisa eci catiamẽla ku Batisieva, kuenje ceya oku sulila vovitangi vialua. (2 Samuele 11:1–12:23) Oco puãi, Yosefe wa linga hẽ ndati eci ukãi wa cime caye wa kala loloñeyi viukahonga o pinga oco a li pekele laye? Esapulo liaco li tu lomboluila ndoco: “Ndaño okuti wa yonja yonja Yosefe eteke keteke, haimo ka tavele oku u yeva loku pekela laye, ndaño oku kala ocipepi laye.” Ndaño okuti kotembo yaco ka kua kaile handi Ocihandeleko ca Mose, handi lopo muẽle Yosefe wa tambulula ukãi wa cime caye hati: “Ndinga ndati eviho eli, hã si kuata ekandu ku Suku?” Eteke limue, ukãi wa kuata Yosefe kocikutu caye kuenje wa popia laye hati: “Pekela lame.” Anga hẽ Yosefe wa talama muẽle ponele yaye kuenda wa seteka oku vangula laye? Sio, hacoko a linga. Eye “wa tila, [kuenje] wa tundila posamua.” Yosefe ka ecelelele okuti eyonjo lioku linga ukahonga liuyula. Eye wa tila!ˉEfetikilo 39:7–16.
11 Olonjanja vimue, oku tila kua siata oku sokisiwa luveke, pole, ou tila ekalo limue okuti nda li tu kokela ovitangi, oyo onjila yolondunge oku yi kuama. Ndeci, pamue kupange ou tu talavaya tu kasi loku pita veyonjo limue okuti olonjanja viosi li tu kasilili kovaso. Ndaño okuti pamue ka ca lelukile kokuetu oku siapo upange waco, kuli ovina viñi viñi vikuavo tu pondola oku linga oco tu tunde veyonjo. Tu sukila oku tila ocina cosi tua kuliha okuti ka ca sungulukile, kuenda tu kuete oku nõlapo muẽle oku linga lika eci ca sunguluka. (Amosi 5:15) Handi vali, voku tila ayonjo, mua kongela oku yuvula oku tala vo Internet omanu vakasi epolõla, kuenda oku yuvulavo oku enda kovitumãlo vina viovitalukilo ka via sungulukile. Eci pamue ci lombolokavo oku siapo oku tanga olorevista vimue ka via sungulukile, ale oku sandiliya akamba vokaliye vana va sole Suku okuti va pondola oku tu kuatisa. (Olosapo 13:20) Ocina cosi okuti ci tu yonja oco tu wile vekandu, ca velapo oku ci yuvula.ˉVa Roma 12:9.
Olohutililo vi Pondola Oku Kuatisa
12 Upostolo Paulu wa eca ohuminyo yimue yo kutima eci a popia hati: “Suku wa kolelua, kuenje ka tava okuti wu yonjiwa te leli wu tẽla, puãi kumuamue leyonjo u muisivo evelo lioku puluka okuti vu soka lalio.” (1 Va Korindo 10:13) Yimue onjila okuti oyo Yehova a kuama oco a tu kuatise, oku tambulula olohutililo vietu omu tu pinga ekuatiso lioku tẽla oku tamãlala kayonjo. Yesu Kristu wa tu longisa ou likutilila ndoco: “Ku ka tu songuile veyonjo, puãi tu popele kuvi.” (Mateo 6:13) Ketambululo liohutililo yaco yutima wosi, Yehova kaka ecelela okuti tu yonjiwa, eye oka tu yovola ku Satana kuenda kolonjanjo viaye vioku tu yapula. (Va Efeso 6:11) Tu kuete oku pinga ekuatiso ku Suku oco tu limbuke ayonjo, kuenda oco tu kuate ongusu yoku tamalãla kayonjo aeco. Nda tua likutilila muẽle ku Suku lutima wetu wosi, eye kaka ecelela okuti tu kupuka eci tu yonjiwa, kuenda oka tu kuatisa oco ka tuka yuliwe la Satana, ‘ondingãivi,’
13 Tu sukila oku likutilila calua vali enene eci tu li yaka leyonjo lina okuti olonjanja viosi likasi kovaso yetu. Kuli ayonjo amue okuti a tu kokela oku yaka lovisimilo kuenda lovituwa vi kasi kutima wetu, kuenje ci tu ivaluisa muẽle okuti tua hongua. (Osamo 51:5) Ndeci, nye tu pondola oku linga nda tu kasi loku liyaka lolonjivaluko viovilinga vimue vivi tua lingaile kosimbu? Nye tu kuete oku linga nda tu kasi loku yonjiwa oco tu fetike oku vi linga vali? Kuka seteke ño oku li kandangiya kovisimilo viaco, puãi, eca ondaka yaco ku Yehova vohutililo kuenda nda ci sukiliwa, ci pitolola muẽle olonjanja vialua. (Osamo 55:22) Longusu Yondaka yaye kumue lekuatiso liespiritu sandu liaye, eye o pondola oku tu kuatisa oku yelisa kovituwa vietu kuenda kovisimilo viaco vivi.ˉOsamo 19:8, 9.
14 Yesu eci limbuka okuti olondonge viaye via pekela vocumbo co Gesemane, eye wa vi vetiya hati: “Lavululi kuenda likutilili okuti eyonjo ka liu sangi. Ocili, utima u kasi lombili puãi etimba lia leñela.” (Mateo 26:41) Onjila yimue yikuavo yoku yula ayonjo, oku lavulula volonepa viñi viñi eyonjo li pondola oku lilekisila kuenda oku lingako cimue eci tu limbuka eyonjo liaco. Ca velapovo okuti tu likutilila lonjanga kueci catiamẽla keyonjo liaco, oco tu kuate ongusu kespiritu yoku yaka leyonjo liaco. Omo okuti, eyonjo li veta konepa yetu yina tua honguapo vali, ka tu pondola oku li yaka lalio likalietu. Ohutililo yi kuete esilivilo liocili, momo ongusu yeciwa la Suku, yi pondola oku pamisa eteyuilo lietu lioku yaka la Satana. (Va Filipoi 4:6, 7) Tu sukilavo okuti “akulu vekongelo” va tu kuatisa kespiritu kuenda va tu likutililako.ˉTiago 5:13–18.
Panamãla Muẽle Ngo Koku Yula Ayonjo
15 Handi vali, ka tu sukila lika oku yuvula eyonjo, pole, tu sukilavo oku tamalãla muẽle ngo otembo yosi, toke eci eyonjo liaco li pita, ale toke eci ekalo liaco li pongoloka. Eci Yesu a yonjiwile la Satana, eye wa tamalãla muẽle toke eci Eliapu liosiapo. (Mateo 4:1–11) O ndonge Tiago wa soneha ndoco: “Pokoli ku Suku. Tamalãli leliapu kuenje liu tili.” (Tiago 4:7) Oku tamalãla ku fetikila koku kolisa ovisimilo vietu Londaka ya Suku, kuenda oku nõlapo muẽle oku kuama ovihandeleko viaye. Ciwa okuti tu patekela kuenda tu sokolola ovisonehua Viembimbiliya vi lombolola eci catiamẽla kehonguo lietu. Ciwavo okuti, tu sandiliya umue manji Ukristão okuti ukulu wendamba kespiritu ndeci pamue ukulu wekongelo, oco tu u sapuileko ocitangi cetu oco okuti tu lupukila kokuaye eci tu limbuka okuti eyonjo lioku linga eci ka ca sungulukile li kasi loku iya.ˉOlosapo 22:17.
16 Embimbiliya li tu vetiya oku wala omunu wokaliye. (Va Efeso 4:24) Eci ci lomboloka okuti tu kuete oku ecelela okuti Yehova o tu pengulula kuenda o pongolola ovituwa vietu vivi. Upostolo Paulu eci a sonehela Timoteo ekamba liaye liupange, wa popia hati: “Kuama esunga, loku fendela Suku, kuenda ekolelo, locisola, lepandi, kuenda usima, Yaka uyaki uwa wekolelo. Kuatelela omuenyo ko pui una wa kovongiwila eci wa lekisa etavo liove kovaso [y]olombangi via lua.” (Timoteo 6:11, 12) Tu pondola oku “kuama esunga” poku lilongisa Ondaka ya Suku oco tu kuate ukulihiso wasuapo watiamẽla kekalo liaye, kumue loku ambata omuenyo umue u litava lovihandeleko viaye. Oku kuata calua coku linga kupange wetu Wakristão, ndeci, ou kunda olondaka viwa kuenda oku endaenda kolohongele viekongelo, ci kuatisavo cocili. Oku li vala ukamba la Suku kuenda okupa esilivilo liocili kaliangiliyo espiritu eye a siata oku tu lingila, cika tu kuatisa calua koku kula kespiritu kuenda oku amamako loku liyelisa kovituwa.ˉTiago 4:8.
17 Upostolo Paulu wa tu likuminya hati, eyonjo liosi tu liyaka lalio ka lika velapo ongusu yetu Suku a tu iha yoku li yaka lalio. Yehova oka tu lekisa onjila oco tu ‘puluke kayonjo’ aco. (1 Va Korindo 1013) Ocili okuti, nda tua kolela muẽle Suku, eye kaka ecelela oku okuti eyonjo lipitila toke petosi liokuti ka tu kuata vali ongusu kespiritu yoku tamalãla lalio. Eye o yongola muẽle okuti, tu litunda ciwa koku tamalãla kayonjo va tu sindiliyila koku linga eci ka ca sungulukile kovaso aye. Handi vali, te tua kolela kohuminyo yaye ya popia hati: “Ame lalimue eteke hu yanduluka ndaño oku ku sia.”ˉVa Heveru 13:5.
18 Upostolo Paulu ka kuatele atatahãi atiamẽla kueci nda ceyilila koku li yaka kuaye lokuhongua kua siata komanu. Eye ka li tendele ndomunu umue ukuahali haeye wa linga upika wolonjongole viaye vietimba. Puãi, wa popia hati: “Ame si yoloka loku taãla si yaki ndu o veta õ ofela. Mbeta etimba liange loku li pokuisa, sanga eci nda longisa ale vakuetu ame muẽle nimiliwa.” (1 Va korindo 9:26, 27) Etu tu pondolavo oku yula uyaki woloñeyi vietimba lietu ka lia lipuile. Handi vali, Vovisonehua, kumue lovalivulu alombolola eci ci sangiwa Vembimbiliya, lovolohongele vietu Tuakristão, kuenda pokati ka vamanjetu Akristão vana okuti akulu vendamba kespiritu, Isietu wokilu o soliwe calua wa siata oku tu iha alungulo añi añi oco tu amameko loku endela vonjila ya sunguluka. Lekuatiso liaye, tu pondola ou yula akuhongua a siata komanu!
Ove hẽ Ocivaluka?
• “Oku tiamisa ovisimilo viutima koloñeyi vietima” ci lomboloka nye?
• Ndamupi tu pondola oku li pongiya oco tu tamãlale kayonjo?
• Nye tu pondola oku linga oco tu yule ayonjo?
• Ohutililo yikuete esilivilo lie koku tamãlala kayonjo?
• Tua kuliha ndati okuti ci tava oku yula akuhongua a siata komanu?
[Apulilo Elilongiso]
1. Ndamupi vamue va siata oku tenda etimba liomunu, kuenda epulilo lipi li sokula oku konomuisiwa ciwa?
2. (a) “Oku tiamisa ovisimilo viutima koloñeyi vietimba ci lomboloka nye? (b) Oku li yaka kupi ‘kuetimba liositu’ lespiritu ku pita vokati ka vana va yongola oku sanjuisa Suku?
3. Ndamupi vamue va tenda layonjo, pole, Embimbiliya li lungula ndati kueci catiamẽla kocituwa caco?
4. Elungulo lipi lia eciwa lupostolo Paulu li sangiwa kelivulu lia 1 Va Korindo 10:12, 13?
5. Momo lie oku li kolela ño enene ku kuetele ohele?
6. Otembo yipi kuenda Ndamupi tu kuete oku lipongiya oku liteyuila kayonjo?
7. Momo lie ci lembelekela oku kuliha okuti vakuetu va siata oku litunda ciwa koku tamãlala kayonjo?
8. Onjila yipi ya sunguluka tu sukila oku kuama oco tu yuvule ayonjo?
9. Embimbiliya li lombolola ndati eci catiamẽla koku tila akalo ana tu limbuka okuti nda a tuala koku linga ekandu?
10. Ovolandu api avail alitepa a lekisa esililo lioku tila eyonjo?
11. Nye tu sukila oku linga nda pamue tu kasi loku li yaka leyonjo limue okuti li kasi muẽle kovaso yetu?
12. Nye tu sukila oku pinga ku Suku eci tu Likutilila tuti: “Ku ka tu songuile veyonjo”?
13. Nye tu kuete oku linga nda tu kasi loku li yaka leyonjo lina okuti olonjanja viosi likasi kovaso yetu?
14. Momo lie ohutililo yi kuetele esilivilo oco tu yule ayonjo?
15. Voku tamalãla keyonjo nye ca kongeliwamo?
16. Ndamupi tu pondola okuamamako loku liyelisa kovituwa?
17. Tu kuliha ndati okuti eci tu sangiwa vayonjo Suku kaka tu yanduluka?
18. Momo lie tu sukilile oku kuata ekolelo liokuti tuka yula akuhongua a siata komanu?
[Pictures on page 10]
Embimbiliya ka lilongisa okuti etu tua linga apika volonjongole vietu vietimba
[Pictures on page 10]
Oku tila eyonjo, oyo onjila ya sunguluka yoku yuvula oku wila vekandu