Amamako Lesanju Liove Kupange wa Yehova
“Sanjukila vu Ñala olonjanja viosi. Mopia vali [lene] siti, Sanjuki.”—VA FILIPOI 4:4.
1, 2. Ndamupi manji umue lepata liaye va tẽla oku amamako lesanju liavo ndaño okuti va pesela cosi va kala laco?
TIAGO, Ukristão umue o kuete 70 kanyamo, o kasi kofeka yo Serra Leoa, wa talavaya calua vokuenda kuomuenyo waye. Hesanjukuolio eya oku kuata eci a sanga olombongo vi tẽla a landa lavio onjo yimue yafina calua yolohondo vikuãla! Eci manji Tiago kumue lepata liaye va ilukila vonjo yaco, pa pita ño otembo yimue, noke vofeka yaco mueya oku pita uyaki, kuenje onjo yavo yeya oku teyiwa muẽle yosi. Ovo va pesela onjo yavo, pole esanju liavo ka lia tepulukile. Momo lie esanju lia ka liatepulukilile?
2 Momo, manji Tiago kumue lepata liaye ka va tiamisilile ovisimilo viavo kueci va pesela, puãi utima wavo va u kapele kueci handi ca va supilapo. Manji Tiago wa lombolola hati: “Ndaño kua kala uyaki, etu tua endaile kolohongele, tua kakatelele koku tanga Embimbiliya, loku lingila kumosi olohutililo, kuenda tua enda loku li tepela la vakuetu cosi tua kuataile ndaño citito. Tua tẽla oku amamako lesanju lietu, omo ovisimilo vietu tua vi tiamisilile kukamba wetu uwa tu kuete la Yehova.” Omo lioku sokolola ovina viwa vaenda loku kuata, okuti cavelapo pokati kovina viaco ukamba wavo la Yehova, Akristão ava vakuekolelo va tẽla oku amamako ‘lesanju liavo.’ (2 Va Korindo 13:11) Ocili okuti, kokuavo ka ca lelukile oku pandikisa omo liovitangi viaco. Pole, ka va liwekelepo oku sanjukila Yehova.
3. Ndamupi Akrsitão vamue vo kocita catete va tẽla oku amamako lesanju liavo?
3 Akristão vo kocita catete, va liyakailevo lovitangi ndevi via pita la manji Tiago kumue lepata liaye. Omo liaco, upostolo Paulu wa sonehela olondaka evi Kakristão va Heveru hati: “Wa sanjuki ndaño ovikuata viene via pundiwa.” Noke upostolo Paulu wa lombolola ono yesanju liavo hati: “Wa kulihi okuti vu kuete ovikuata via velapo, haivio ka vi pui.” (Va Heveru 10:34) Ocili okuti, Akristão vo kocita catate va kuatele elavoko liocili. Ovo va lavokaile lekolelo liocili oku tambula “ekolowa liomuenyo” Vusoma wa Suku wokilu, okuti lomue o pondola oku li nyana. (Esituluilo 2:10) Koloneke vilo, elavoko lietu tuakristão cikale lioku enda kilu, ale lioku kala palo posi, li pondola oku tu kuatisa oco tu amameko lesanju lietu ndaño muẽle ceci tu li yaka lovitangi.
“Osimbu vu Lavoka Sanjuki”
4, 5. (a) Momo lie elungululo liupostolo Paulu ku va Roma liatiamẽlele koku ‘sanjukila elavoko’ liavo, lia kalila elungulo limue liaeciwile kotembo yiwa? (b) Nye ci pondola oku tateka Ukristão oco kaka kuate vali elavoko?
4 Upostolo Paulu, wa vetiya vakuavo a enda loku fendelela lavo kumosi va kala ko Roma, oco ‘va sanjuke osimbu va kala loku lavoka’ oku tambula omunyo wenda hu. (Va Roma 12:12) Elungulo liaco eli lia kala elungulo limue liaeciwa kotembo yiwa ku va Roma. Eci handi ka pa pitile ekui lianyamo tunde eci upostolo Paulu a va sonehela, ovo veya oku lambalaliwa calua, kuenda vamue pokati kavo veya oku talisiwa ohali yalua toke kolofa, kuenda oku lambalaliwa kuaco kuatumiwile Lombiali yimue ya tukuiwa hati Nero. Omo va kulihile okuti Suku wa va likuminya ekolowa liomuenyo, eci ca va kuatisa oku pandikisa kohali yavo. Ci popiwa hẽ ndati catiamẽla kokuetu koloneke vilo?
5 Etu Tuakristão, tu kevelelavo oku lambalaliwa. (2 Timoteo 3:12) Handi vali, tua kuliha okuti, ovitangi ka tua kapeleleko vi “veta ño” kokuetu vosi. (Ukundi 9:11) Pamue umue ngandietu o soliwe calua o pondiwa locisalu. Uveyi umue wa piãla, pamue utuala kolofa ngandietu ale umue ekamba lietu. Nda otembo yosi ka tua tiamisilile ovisimilo vietu kelavoko liatiamẽla Kusoma, ci tava okuti ekalo lietu kespiritu li kala kohele eci tu sangiwa lovitangi viaco. Omo liaco, ciwa okuti tu li pula etu muẽle ndoco: ‘Nda sanjukila hẽ elavoko’? Olonjanja viñami tua siata oku sokiya otembo yoku sokolola eci catiamẽla kondaka eyi? Ange hẽ ndi tava muẽle okuti kuka kala Ofeka Yelau? Nda siata hẽ oku lisimilamo, okuti ndikasi vofeka yaco? Ndi yongola hẽ okuti esulilo lioluali lulo liya muẽle lonjanga yalua ndeci nda kala lonjongole yaco tete eci nda fetika oku lilongisa ocili?’ Epulilo lia sulako ndeti, li sukila oku li konomuisa lutate. Momo lie? Momo ca siata ceci okuti, nda tu kasi luhayele uwa, kuenda ekalo lietu li kasi muẽle ciwa, kuendavo tu kasi vofeka yimue okuti ka muli uyaki, ka muli ekambo liokulia, kuenda ka muli ovisalu, votembo yaco, tu ivalako oku oluali luokaliye lua Suku lusukila okuiya lonjanga.
6. (a) Eci Upostolo Paulu la Siluano va talisiwa ohali, pi hẽ vatiamisilile ovisimilo viavo? (b) Ongangu yupostolo Paulu la Siluano yi pondola ndati oku tu kolisa koloneke vilo?
6 Handi vali, upostolo Paulu wa lungulavo va Roma oco va ‘pandikise kohali.’ (Va Roma 12:12) Upostolo Paulu wa kulihile ciwa ohali. Onjanja yimue, vocinjonde cimue, eye wamuile ulume umue wolaleka oku enda kofeka yo “Makedonia oco” aka kuatise omanu va kalako oku lilongisa eci catiamẽla ku Yehova. (Ovilinga 16:9) Noke, upostolo Paulu kumue la Luka, la Siluano, kuenda Timoteo, veya oku enda kolofeka vio ko Europa. Nye olomisionariu evi vakuambili via kala loku lavoka? Via kala loku lavoka ohali! Eci va kundila volupale luo Makedonia lu sangiwa ko Filipoi, upostolo Paulu la Siluano va tipuiwa noke va kapiwa vokayike, ocili okuti, vamue kolupale luo Filipoi ka va lekisile lonjongole kesapulo Liusoma, pole va kalavo ovanyãli. Anga hẽ ovitangi via pita ndeti lolomisionariu vakuambili via tepulula esanju liavo? Sio, ka via tepuluile. Noke yoku va tipula loku kapa vokayike, “vokati kuteke, [upostolo] Paulu la Siluano va kala loku likutilila loku imbila Suku ovisungo.” (Ovilinga 16:25, 26) Ocili okuti, evalo lioku tipuiwa ka lia kokelele upostolo Paulu la Siluano esanju lalimue, pole olomissionariu viaco evi, ovisimilo viavo ka va vi kapele kevalo liaco. Ovisimilo viavo va vi tiamisilile ku Yehova kuenda kasumuluho añi añi ovo va tambowaile kokuaye. Lesanju liocili, upostolo Paulu la Siluano va ‘pandikisa kohali yavo,’ kuenje va lekisa ongangu yiwa ku vamanjavo voko Filipoi, kuenda kuava va kala kolonepa vikuavo.
7. Momo lie volohutililo vietu tu sukilile oku kongelamo olopandu?
7 Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Tuwi oku Likutilila.” (Va Roma 12:12) Ove hẽ wa siata oku likutilila eci o sangiwa lohali? Eci o likutilila nye o kasi loku li yaka laco, kuenda o pinga ku Yehova oco a ku kuatise. Pole, vohutililo yove kongelamovo olopandu viatiamẽla kasumuluho o kasi loku tambula. Eci kuiya ovitangi, oku sokolola ovina viwa Yehova a siata oku tu iha ci tu kuatisa oku ‘sanjukila elavoko lietu.’ Daviti, okuti vomuenyo waye wa pita lovitangi vialua, wa soneha ndoco: “A Yehova Suku yange, ovikomo wa linga, lovisimilo wa tu simila, via lua cimue. Lomue wa lisoka love. Nda nda sokele oku vi sapula loku vi vangula, nda ka ca tavele oku vi tenda, omo via lua enene.” (Osamo 40:5) Nda tua kuama ongangu ya Daviti, okuti olonjanja viosi tua sokolola asumuluho tua siata oku tambula ku Yehova, esanju lietu lalimue eteke lika tepuluka.
Amamako Locituwa ca Sunguluka
8. Nye ci pondola oku kuatisa Ukristão oco amameko lesanju liaye eci a lambalaliwa?
8 Yesu wa kolisile olondonge viaye oco vi kuate ocituwa ca sunguluka poku li yaka lovitangi viñi viñi. Eye wa popia hati: “Nda omanu vo njimbuili loku vu fukilisila loku vu ndundilila ovina viosi vivi, wa sumuluhi.” (Mateo 5:11) Esunga lie tu kuete lioku sanjuka ndaño lovitangi viaco? Uloño wetu woku tamalãla poku lambalaliwa, uvangi umue u lekisa okuti, tu kasi loku kuatisiwa lespiritu lia Yehova. Upostolo Paulu wa sapuila vamanjaye Akristão vo koloneke viaye hati: “Nda vo wimbuili onduko ya Kristu wa sumuluhi, momo espiritu liulamba okuti espiritu lia Suku, li kasi lene.” (1 Petulu 4:13, 14, NW) Yehova oka tu kuatisavo lespiritu liaye oco tu pandikise, kuenda oco tu amameko lesanju lietu.
9. Nye ca kuatisa vamue vamanji oku sanga esunga lioku sanjuka eci va kapiwile vokayike omo liekolelo liavo?
9 Ndaño muẽle okuti tu kasi loku li yaka lovitangi vialua, handi lopo tu kuete esunga lioku sanjuka. Ukristão umue otukuiwa okuti Adolfo wa limbuka okuti eci ocili. Eye o kasi vofeka yimue okuti vokuenda kuanyamo alua upange Wolombangi via Yehova wa tatekiwa. Adolfo kumue la vamanji vakuavo alume lakãi, va kuatiwa, kuenje va ambatiwa toke kombonge, noke va va sila anyamo alua oku kala vokayike omo ka va tavele oku siapo oku pokola kolonumbi vi sangiwa Vembimbiliya. Vokayike va talelamo ohali yalua, pole ndeci ca pita lupostolo Paulu kuenda Siluano, Adolfo kumue lakamba vaye, va kuata esanju lioku eca olopandu ku Suku. Ovo va popia hati, ohali va talela vokayike ya va kuatisa oku pamisa ekolelo liavo, kuenda oku lilongisa oku kuata ovituwa vimue vi kuete esilivilo Kukristão, ndeci ocali, ohenda, kuenda oku likuatela pokati ocisola cumanji. Ndeci, nda omandekua yimue pokati kavo ya tambula okapunda kamue ka tunda konjo, eye o litepela la vakuavo va fendelela kumuamue. Eliangiliyo liaco lia va lingilile ndu okuti lia tunda ku Yehova Ukuakueca “cosi ciwa longavelo yosi ya kanguka.” Ovilinga viaco viohenda via enda loku nena esanju lia piãla ku wa vieca kuenda ku wa vi tambula. Ndaño okuti va va kapele vokayike oco va siepo ekolelo liavo, puãi ca pamisa vali calua ekolelo liavo!—Tiago 1:17; Ovilinga 20:35.
10, 11. Ndamupi manji umue a tẽla oku li tunda ciwa eci a pulasaiwa catiamẽla ketavo liaye vokuenda kuotembo a kala vokayike?
10 Manji Ella okuti wa kalavo vofeka yimue okuti upange Usoma wa tatekiwa, wa kuatiwilevo omo lioku sapuilako vakuavo elavoko liaye Liukristão. Vokuenda kuolosãi ecelãla wa pulasaiwa calua kueci catiamẽla ketavo liaye. Eci a sombisiwa, vo sokiyila oku kala ekui lianyamo vokayike muna okuti ka mua kalele la umue ufendeli wa Yehova. Otembo yaco, Ella wa kuata lika 24 kanyamo.
11 Ocili okuti, Ella ka lavokaile oku kala vokayike otembo yosi yaye yovomalẽhe. Omo okuti ka ponduile oku pongolola ekalo liaye, wa nõlapo oku pongolola ovisimilo viaye. Omo liaco, okayike wa fetika oku ka sokisa ndocikanjo caye muẽle coku imba uvangi. Eye wa popia hati, “mua kala upange walua woku kunda, kuenje anyamo a pita ño lonjanga.” Eci Ella a tẽlisa ci pitahãla anyamo atãlo, wa vilikiyiwa oco a pulisiwe vali kueci catiamẽla ketavo liaye. Poku limbuka okuti okayike kaka nyõlele ekolelo liaye, u wa kala loku u pulisa wo sapuila hati: “Etu ka tu kueci, momo ove kua pongolokele.” Ella wo tambulula lutõi hati: “Ame nda pongoloka! Kaliye ndi kuete ovituwa viwa vali kespiritu, okuti ka vi sokisiwa la vina nda kuata eci nda iñila vokayike, kuenda ekolelo liange kaliye lia pama vali calua okuti lia velapo eli nda kuatele tete!” Kuenda wa vokiyako vali hati: “Nda ove ku tava oku ngeca, ndi kala muẽle mulo toke eci Yehova a linga hati kaliye tundamo.” Anyamo atãlo lolosãi epandu Ella a kala vokayike, ka tepuluile esanju liaye! Eya wa lilongisa oku sanjuka cikale pohali ale pekalo liwa. Ove he? ci tava okuti kongangu yaye o lilongisako cimue?—Va Heveru 13:5.
12. Nye ci pondola oku nena ombembua yovutima Kukristão o kasi loku li yaka lovitangi?
12 Kuka sime okuti Ella wa tambuile ombanjaile yimue yilikasi okuti oyo yokuatisa oku pandikisa kohali yaco. Catiamẽla kotembo yoku pulisiwa eci catiamẽla ketavo liaye, eci ka votukuilile handi otembo a kala kokayike, Ella wa popia hati: “Njivaluka okuti ovayo ange a kala loku livetaveta ndonjila yi kuete usumba.” Pole, Ella wa kuata ekolelo liocili ku Yehova. Eye wa lilongisa oku kolela kokuaye. (Olosapo 3:5–7) Noke, weya oku kuata ukamba wocili la Suku okuti owu a kuatele tete u sule. Eye wa lombolola hati: “Olonjanja viosi eci nda enda loku iñila vohondo yoku pulisila kutima wange nda yevaile ombembua yocili. . . . Ndaño va kala loku ndi tatayaisa calua, handi lopo nda kuata ombembua yocili.” Yehova, eye wa kala ono yombembua yaco. Upostolo Paulu wa lombolola hati: “Lacimue ko ka ci kuateli ohele, puãi kovina viosi apingilo ene a sapuiwe ku Suku lolopandu volohutililo viene lalombelo ene. Kuenje ombembua ya Suku, yina ya piãla olondunge viosi, yi lava ovitima viene lovisimilo viene vu Kristu Yesu.”—Va Filipoi 4:6, 7.
13. Nye ci tu iha elavoko liokuti nda tua sangiwa lovitangi tuka kuata ongusu yoku pandikisa?
13 Ella, tunde eci voweca wamamako lesanju liaye ndaño lovitangi via piãla. Epandi liaco eye ka li lekisile longusu yaye muẽle, pole, Yehova eye wo wiha ongusu yaco. Cimuamue haico ca pita lupostolo Paulu, wa soneha hati: “[Ndi] sole cimue oku lipandela okupekengua kuange okuti unene wa Kristu u mbuila. . . . Momo eci nda pekengua oco ñuete ongusu.”—2 Va Korindo 12:9, 10.
14. Lombolola ndomo Ukristão a tẽla oku lekisa ocituwa ca sunguluka eci a pita vekalo limue lia tila kuenda nye ci pondola oku iyililako.
14 Ovitangi ove okasi loku liyaka lavio koloneke vilo, ci tava okuti pamue via litepa levi tua tukula ndeti palo. Pole, ndaño ovitangi viaco via tila calua, lopo tu pondola oku pandikisa lavio. Ndeci, pamue ci tava okuti, kupange o talavaya cime caco ka sanjukila upange ove u lingila, kuenje, o velisapo vali upange u lingiwa la vana vatiamẽla ketavo limue liñi. Pamue ka calelukile kokuove oku sandiliya upange umue ukuavo. Ndamupi o pondola oku amamako lesanju liove? Ivaluka eci ca pita la manji Adolfe kumue lavamanji vakuavo, okuti ovitangi va pita lavio vokayike via va longisa oku kuata ovituwa viwa. Nda wa likolisilako muẽle cocili oco o sanjuise cime cove, ndaño muẽle yuna okuti ka ca lelukile oku u sanjuisa, ove oka lilongisa oku kuata ovituwa viwa Viukristão ndeci, epandi, kuenda oku likandangiya. (1 Petulu 2:18) Omo liaco, ove oka linga onalavayi yimue yi koleliwa calua, kuenda eci cika ecelela okuti eteke limue oka sanga upange u ku sanjuisa. Kaliye tu konomuisi ovina vimue vikuavo vi pondola oku tu kuatisa oco tu amameko lesanju lietu kupange wa Yehova.
Oku Leluisa Omuenyo ku Nena Esanju
15-17. Nye ulume umue lukãi waye va lilongisa kueci catiamẽla koku tepulula asakalalo, ndaño okuti ka va tẽlele oku a mãlako osi?
15 Ove Pamue ku kuete omoko yoku ñola upange o linga ale konepa o lingila upange waco, pole, kuli ovina vimue viatiamẽla komuenyo wove okuti o vi kuetele omoko. Konomuisa ovolandu akuãimo.
16 Manji umue Ukristão kumue lukãi waye va laleka umue ukulu wekongelo okuiya konjo yavo oco va lile pamosi ondalelo. Vokuenda kuondalelo, manji lukãi waye va sapuila ukulu wekongelo hati, koloneke via sulako ndeti tu kasi oku sipatiwa calua lasakalalo omuenyo. Ndaño kavali kavo va talavaya kupange umue weteke liosi hawo u va pesela otembo yalua longusu, lopo ka va kuete epondolo lioku sanga upange umue ukuavo. Ovo va kala loku li pula ndomo va tẽla oku tetulula ocitangi caco.
17 Eci va pinga ekuatiso kukulu wekongelo, eye wa va sapuila hati: “Leluisi Omuenyo Wene.” Nndamupi? Ulume lukãi waye eteke leteke va pesela olowola vitatu vioku enda loku tiuka kupange. Omo okuti ukulu wekongelo wa kulihile ciwa vamanji vaco, wa sapuila oco va ilukile ocipepi lupange wavo okuti va pesela otembo yitito yokuenda loku tiuka kupange oco otembo yikuavo va yi pesile kovina vi kuete esilivilo lia velapo vali, ale pamue va yi pesila koku puyukapo kamue. Nda okuti asakalalo eteke leteke a kasi loku tepulula esanju liove, nye ku konomuisila lutate omuenyo wove oco o tale ovina vimue o sukila oku pongolola?
18Onjila yimue yikuavo yoku tepulula asakalalo yatiamẽla koku sokolola lutate osimbu ka tua nõlelepo handi eci tu linga. Ndeci, Manji umue wa yonguile oku tundisa onjo, wa nõlapo oku tunga onjo yimue yi kuete ofetiyu yatatama, ndaño okuti lalimue eteke a tungile onjo. Noke eye wa limbuka okuti nda tete wa ‘kulihisile’ ciwa eci handi ka nolele onjo a yongola oku tungisa, nda wa yuvula ovitangi. (Olosapo 14:15) Umue manji Ukristão wa tava oku levalisa olombongo kumanji. Kuenje manji wo levalisa wa popia hati, nda eye keyile oku kuata epondolo lioku tiula olombongo viaco, te pa kala umue ukuepata oco a vi fete. Tete, ovina via kala muẽle loku enda ciwa, pole, vokuenda kuotembo, manji va levalisa ka ponduile oku tẽlisa ohuminyo yaye. Manji wa levalisa co yokokisa, kuenje wa pinga oco umue ukuepata a fete ofuka yaco. Eci ceya oku sakalaisa calua ukuepata. Ovitangi viaco evi hẽ nda vieyapo nda u wa levalele wa konomuisile lutate osimbu ka kuatele handi ocisimilo coku levala olombongo viaco?—Olosapo 17:18.
19. Olonjila Vipi tu pondola oku kuama oco tu tepulule asakalalo omuenyo wetu?
19 Eci tu limbuka okuti tuakava, ka tuka simi okuti tu pondola oku tepulula asakalalo tu kuete, oco esanju lietu li amameko, poku tepulula otembo yelilongiso lietu Liembimbiliya lio pokolika, upange woku kunda, kuenda oku endaenda ño oloneke vimue kolohongele viekongelo. Ka tu ka lingi ndoco, momo eyi oyo onjila ya velapo tu pondola oku tambuila espiritu sandu lia Yehova, okuti limue pokati kapako espiritu liaco, esanju. (Va Galatia 5:22) Ovopange etu Tuakristão a kavuluisa, kuenda ka a kavisa ño enene. (Mateo 11:28–30) Ovopange espiritu ka a sokisiwa la–a oluali ale olomapalo okuti olonjanja vialua vi vokiya vali handi kekavo lietu. Oku lilongisa oku enda pula kowola yimue ya sunguluka ci tu kuatisa cocili. Manji Nathan H. Knorr, okuti wa talavaya kupange Wosungu Yakulu Yolombangi via Yehova toke koku fa kuaye, wa enda loku sapuila olomisionariu hati: “Nda wa limbuka okuti wa sumua, ocina catete o sukila oku linga oku puyukapo kamue. Ove oka komõha oku tala ndomo ca leluka oku tetulula ovitangi viosi noke yoku puyukapo kamue!”
20. (a) Lombolola vimue tu pondola oku linga oco tu amameko lesanju lietu. (b) Ovina vipi o sima okuti vi ku nenela esunga lioku sanjuka? (Tanga pokakasia ka kasi kemẽla 17.)
20 Akristão va kuete esumuluho lia velapo lioku vu vumba “Suku yesumuluho.” (1 Timoteo 1:11) Ndomo tua ci limuila, etu ci tava okuti tu amamako lesanju lietu, ndaño tu kasi loku li yaka lovitangi vialua. Eci tu sukila oku linga, oku tiamisila ovisimilo vietu otembo yosi kelavoko Liusoma, loku pongolola ovisimilo vietu nda ci sukiliwa, kuenda oku leluisa omuenyo wetu, tuka kuama volondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Sanjukili vu Ñala olonjanja viosi. Mopia vali [lene] siti, Sanjuki.”—Va Filipoi 4:4.
Konomuisa Lutate Apulilo Akuãimo:
• Momo lie Akristão va sukilila oku kapako muẽle elavoko Liusoma?
• Nye ci pondola oku tu kuatisa oco esanju lietu li amameko ndaño lovitangi?
• Momo lie tu kuetele oku seteka oku leluisa omuenyo wetu?
• Kovina vipi vamue va kasi loku leluisa omuenyo wavo?
18. Momo lie ca velelapo oku kulihisa lutate osimbu ka tua nõlele hati eci tu linga?
[Okakasia Lalitalatu kemela 27]
Esunga Likuavo o Kuete Lioku Sanjuka:
Omo okuti Tuakristão, tu kuete esunga lialua lioku sanjuka. Konomuisa evi vikuãmp:
1. Tua kuliha Yehova.
2. Tua lilongisa ocili Condaka ya Suku.
3. Akandu etu a teteliwa omo liekolelo lietu kocisembi ca Yesu.
4. Uviali Usoma wa Suku, ndopo muẽle uka viala oluali luokaliye!
5. Yehova wa tu kapa vofeka yelau kespiritu.
6. Etu tu kuete ukamba wocili la vakuetu Akristão.
7. Tua sumuluha omo lioku kuata onepa kupange woku kuanda.
8. Tu kasi lomuenyo kuenda tu kuete ongusu yimue ya pita ño pokati.
Atosi añami akuavo atiamẽla koku lekisa esanju ove o pondola oku tukula?
[Elitalatu kemela 24]
Upostolo Paulu la Siluano ndaño va kala vokayike, lopo va sanjukile
[Alitalatu kemela 26]
Anga hẽ ovisimilo viove wa vi tiamisila lesanju liocili koluali luokaliye lua Suku lu laika okuiya?