Amalẽhe Okuti va Sanjuisa Utima wa Yehova
Ocipama cilo celilongiso, ca pongiyiwila vali enene amalẽhe vana okuti Olombangi via Yehova. Omo liaco, tu vetiya amalẽhe vosi oco va pongiye ciwa lutate ocipama cilo kuenda oku eca atambululo lelianjo eci ocipama caco cika endisiwa Kelilongiso Liutala Wondavululi vekongelo.
“Kuata olondunge amõlange, sanjuisa utima wange, oco nambulule u o njimbula.”—OLOSAPO 27:11.
1, 2. (a) Lombolola ndomo oku tiamẽla kovina violuali ka ci lomboloka okuti ove ku pondola vali oku kala Ukristão. (Va Roma 7:21) (b) Nye wa li longisila kongangu ya Asafe? (Tanga pokakasia kemẽla 7.)
SOKOLOLA ndeci okuti ove o kasi vovenda yimue va landisa uwalo. Osimbu o kasi oku sandiliya uwalo o yongola, vonjanja yaco o mõla uwalo umue o sole calua. Avala uwalo waco kuenda ndomo u kasi owo muẽle ove o yongola kuenda ondando yaco ka ya tĩlile. Pole, ove o tala lutate wocili ndomo uwalo waco u kasi. Kuenje noke yoku konomuisa, o limbuka okuti uwalo waco ka u kasi ciwa momo olonepa vimue ka via tongiwile ciwa. Ndaño okuti uwalo waco wa fina calua, pole ka wa pamẽle. Ove hẽ o tava oku pesila olombongo viove kuwalo waco ka u silivila?
2 Sokisa ulandu wa tukuiwa ndeti, lovitangi ove umalẽhe Ukristão o pondola oku liyaka lavio. Ovina violuali lulo vi sokisiwa luwalo wa tukuiwa ndeti okuti tete vi molẽha soketi viwa calua kuenda vi vetiya utima. Ci tava okuti vakuene u tangela kumosi kosikola va vetiya oku enda kovipito, oku sipa eliamba, oku li tumbika kovoholua, oku namulãla kuna ka kua sungulukile okuti omunu ka lekisa onjongole yoku tokekisa olohuela kuenda oku pekelisa. Anga hẽ ove olonjanja vimue wa siata oku yonjiwila koku ambata omuenyo waco? Ove hẽ o vetiyiwa oco o setekevo oku kuama omuenyo wavo welisanjo? Nda oco wa siata oku pita laco, ku ka sime okuti ove undingaĩvi kuenda ku pondola vali oku kala Ukristão. Embimbiliya li lombolola okuti, oluali lu kuete unene woku yapuisa omanu ndaño muẽle omunu una o yongola oku sanjuisa Suku.—2 Timoteo 4:10.
3. (a) Momo lie ca lingila uveke oku kuama ovina violuali lulo? (b) Ndamupi manji umue Ukristão a lombolola eci catiamẽla koku pesila otembo kovina violuali lulo?
3 Kaliye, konomuisa lutate ovina via siata voluali lulo ndeci wa tala lutate uwalo una ove wa yonguile oku landa. Lipulisa ove muẽle ndoco: ‘Ovituwa vi sangiwa voluali lulo vi kasi hẽ ndati?’ Embimbiliya li lombolola okuti, “oluali lu takata.” (1 Yoano 2:17) Ovina viosi viatiamẽla kasanju oluali lulo, ka vi kala otembo yalua. Handi vali, oku litumbika kovituwa vĩvi ku nena ovitangi vialua. Ovina viaco vĩvi ka vi kuete esilivilo lalimue. Ukristão umue ukãi okuti wa pandikisa “kohali yi tunda koku pesela otembo yovomalẽhe lovina ka via sungulukile,” wa popia hati: “Voluali muli ovina vialua vi molẽha soketi viwa haivio vi vetiya oku vi kuama. Kuenje ovina viaco vi tu vetiya oku tava okuti poku vi kuama tu kuata esanju kuenda ka vi tu nenela ohali. Pole, eci haciliko. Ovina violuali vi pondola oku yapuisa omuenyo wove kuenje noke viu ku nenela ohali yalua.”a Momo lie otembo yove yovomalẽhe o yi pesilila kovina ka vi kuete esilivilo komuenyo?
a Tanga vo Despertai! 22 yosãi ya Mbalavipembe yunyamo wo 1996 vocipama losapi ya linga hati: “A Verdade me Devolveu a Vida [Ocili ca tiula omuenyo wange].”
Oku Teyuiwa ‘Kondingaĩvi’
4, 5. (a) Eci kua kambele lika otembo yimue yitito yoku fa kua Yesu, epingilo lipi eye a linga ku Yehova vohutililo? (b) Momo lie epingilo liaco lia kuatela esilivilo liocili?
4 Omo okuti oluali lulo ka lu tu ĩha lacimue ci kuete esilivilo, amalẽhe vamue Olombangi via Yehova va siata oku likolisilako oku yuvula oku kuata ukamba loluali lulo. (Tiago 4:4) Ove hẽ o kasi pokati kamalẽhe vaco vakuekolelo? Nda oco o kasi oku linga, o sesamẽla epandiyo liocili. Ocili okuti, ka ca lelukile oku tamalãla ka yonjo kuenda oku amamako oku litepa loluali, pole ove o kuete umue o pondola oku ku kuatisa.
5 Eci kua kambele lika otembo yitito yoku fa kua Yesu, eye wa likutilila oco Yehova a ‘teyuile’ olondonge viaye ‘kondingaĩvi.’ (Yoano 17:15) Yesu wa kuata esunga poku linga epingilo eli. Eye wa kũlĩhĩle okuti olondonge viaye ka cika leluka oku pandikisa, ndaño muẽle lanyamo omunu a kuete. Momo lie? Yesu wa kũlĩhĩle okuti olondonge viaye vi lavoka oku liyaka lunyãli umue ukuonene haeye kamuiwa okuti, Satana Eliapu ‘ondingaĩvi.’ Embimbiliya li lombolola okuti, unyãli waco, o “ñuala ñuala ndohosi yi koma oku sandiliya [omunu] a lia.”—1 Petulu 5:8.
6. Ndamupi tua kũlĩha okuti Satana ka kuete ocisola lamalẽhe?
6 Vokuenda kuesapulo, Satana wa siata oku sanjukila calua oku nena ovitangi komanu. Konomuisa ovitangi Satana a kokela ku Yovi kuenda kepata liaye. (Yovi 1:13-19; 2:7) Ci tava okuti ove ivaluka ovitangi vimue ove wa siata oku liyaka lavio komuenyo wove vina vi lekisa uvangi wungangala wa Satana. Eliapu li kasi oku sandiliya omunu a kuata oco o yapuise kuenda koku sandiliya kuaye eye ka lekisa ohenda kamalẽhe. Kefetikilo liocita catete K.K., soma Herode wa kala oku sandiliya omãla vosi va citiwila volupale luo Beteleme vana va kuete anyamo avali oco va pondiwe. (Mateo 2:16) Satana eye wa vetiya Herode oco a kuate ovisimĩlo viaco. Eye wa ci lingila oco a ponde omõla una wa nõliwile oku linga Mesiya una Suku a likuminyile okuti eye oka sombisa Satana! (Efetikilo 3:15) Ocili okuti, Satana ka kuete ocisola lamalẽhe. Onjongole yaye yoku yapuisa onepa yalua yomanu. Omo okuti cilo Satana wa tundisiwa kilu kuenda wa imbiwa palo posi, eye ‘o kuete onyeño yalua omo lioku limbuka okuti oloneke viaye vitito calua.’—Esituluilo 12:9, 12.
7. (a) Ndamupi Yehova a litepa la Satana? (b) Ndamupi Yehova a kasi oku tenda eci catiamẽla kesanju liomuenyo wove?
7 Oku litepa ku sangiwa pokati ka Satana la Yehova kuoku okuti, Satana ‘o kuete onyeño yalua,’ pole, Yehova ‘o kuete ohenda lomanu.’ (Luka 1:78) Yehova o kuete ocisola cimue ka ci sokisiwa. Ululiki wetu o kuete ocituwa caco ka ci sokisiwa momo Embimbiliya li lombolola okuti, “Suku eye ocisola.” (1 Yoano 4:8) Hakulitepakuoko ku sangiwa pokati ko suku yoluali lulo kuenda Suku una ove o kuete esumũlũho lioku u fendela! Ndaño okuti, Satana o sandiliya oku tu yapuisa, pole Yehova “ka yongola okuti umue o nyõleha.” (2 Petulu 3:9) Yehova o sole omuenyo womanu vosi oku kongelamo omuenyo wove umalẽhe. Eci Yehova a ku lungula lekuatiso Liondaka yaye oco kuka pange onepa yoluali, eye ka kasi oku tateka esanju liove ale elisanjo lioku linõlela eci o yongola oku linga komuenyo wove. (Yoano 15:19) Pole, eye o kasi oku ku lavulula omo liondingaĩvi. Isiove wokilu o yongola okuti ove o kuata ocina cimue ca velapo okuti ka ci sokisiwa lesanju liovina violuali lulo. Onjongole ya Yehova yeyi yokuti, ove oka kuata “omuenyo wocili” voluali luokaliye palo posi. (1 Timoteo 6:17-19) Yehova o yongola okuti ove o litunda ciwa kovina viosi o linga kuenje o ku vetiya oco o lekise ovimãho viaco. (1 Timoteo 2:4) Omo liaco, Yehova o kasi oku eca kokuove elaleko limue lilikasi. Elaleko liaco hẽ lie?
“Sanjuisa Utima Wange”
8, 9. (a) Ombanjaile yipi ove o pondola oku eca ku Yehova? (b) Ndamupi Satana a kasi oku imbula Yehova ndomo ca lekisiwa vulandu wa Yovi?
8 Anga hẽ eteke limue ove wa ecele ale ombanjaile yimue kekamba liove kuenje noke wa limbuka okuti poku yeca eye wa memenako omo liombanjaile yaco a tambula? Ci tava okuti, ove pamue wa sokolola calua ombanjaile yaco nda okuti ya sunguluka oku yeca kekamba liaco. Kaliye konomuisa epulilo eli: Ombanjaile yipi ove o pondola oku eca ku Yehova Suku Ululiki wove? Vonjanja yaco ci tava okuti, ka cu ku lelukila oku eca etambululo. Yehova una wa velapo o yongola nye komanu vaño okuti oco vowĩha? Oco hẽ nye ove o pondola oku eca kokuaye okuti eye ka ci kuete handi? Embimbiliya kelivulu Liolosapo 27:11, lieca etambululo ndoco: “Kuata olondunge amõlange, sanjuisa utima wange, oco nambulule u o njimbula.”
9 Ndomo ove wa ci kũlĩha ale velilongiso liove Liembimbiliya, Satana Eliapu o kasi oku imbula Yehova. Eye wa lundila hati, omanu ka va vumbi Suku locisola, pole vo vumba omo liolonjongole viavo muẽle. Satana wa popiavo hati, ndaño okuti omanu va vumba Suku, pole eci va liyaka lovitangi, haico va siapo efendelo liocili. Konomuisa eci Satana a popia ku Yehova catiamẽla ku Yovi ulume una ukuesunga. Eye wa popia hati: “Haveko hẽ wo vindikiya kolonele viosi oku vindikiya onjo yaye la cosi a kuete? Wa sumũluisa upange wovaka aye, kuenje ovipako viaye via lua vofeka. Puãi imba eka liove okuti o lamba cosi a kuete kuenje eye o ku likalela kovaso ove.”—Yovi 1:10, 11.
10. (a) Ndamupi tua kũlĩha okuti Satana poku lombolola eci catiamẽla koseteko yesunguluko lia Yovi mua kongelele omanu valua? (b) Ndamupi ove wa kongeliwavo vocitangi cuviali wa Yehova?
10 Ndomo ulandu Wembimbiliya u lombolola, Satana ka lundilile lika esunguluko lia Yovi pole, wa lundilavo omanu vosi va vumba Suku oku kongelamo ove umalẽhe. Omo liaco poku lombolola eci catiamẽla komanu vosi, Satana wa popia ku Yehova hati: “Cosi omunu a kasi laco o ci ecela omuenyo waye.” (Yovi 2:4) Ove hẽ o pondola oku limbuka ocikele cove kueci catiamẽla kondaka eyi? Ndomo ca lekisiwa kelivulu Liolosapo 27:11, Yehova o kasi oku popia okuti, kuli ocina cimue ove o pondola oku eca kokuaye oco eye a tambulule Satana una o kasi oku u wimbula. Ivaluka okuti, Yehova una Ukuonene Voluali Luosi o kasi oku ku laleka oco olonjanja viosi wece etambululo liove liatiamẽla kocitangi ca votuiwa la Satana. Hesumũlũhokuolio li komohĩsa ove umalẽhe o kuete! Ove hẽ o pondola oku tẽlisa eci Yehova a pinga kokuove? Yovi wa tẽlisa ocikele caye. (Yovi 2:9, 10) Cimuamue haico Yesu a linga kuenda ovolandu a lekisa okuti, omanu valua oku kongelamo amalẽhe va siatavo oku ci linga. (Va Filipoi 2:8; Esituluilo 6:9) Ocili okuti ove o pondolavo oku ci linga. Ove o sukila oku kũlĩha okuti, ka kuli oku kuama olonjila vivali kueci catiamẽla kondaka eyi. Kuenje, kovilinga viove, oka lekisa nda o kasi oku tiamẽla ku Satana ale o kasi oku eca etambululo liwa ku Yehova. Onjila yipi ove oka nõlapo?
Yehova Oku Lava!
11, 12. Cikale okuti ove o nõlapo oku vumba Yehova ale sio, anga hẽ ci linga cimue ku Yehova? Ci lombolola.
11 Anga hẽ onjila ove wa nõlapo ya linga ocitangi ku Yehova? Ka kuli hẽ etendelo liomanu vamue va siata oku lekisa ekolelo ku Suku okuti va kasi oku eca etambululo ku Satana? Uvangi wa Satana wokuti, ka kuli omunu la umue o vumba Yehova locisola, cilo wa limbukiwa ale okuti uhembi. Kueci catiamẽla kondaka yoku viala, Yehova o yongola okuti ove umalẽhe o tiamẽla kokuaye momo eye o ku tata ciwa ndomunu o likasi. Yesu wa popia hati: “Hacipango ca Isieneko o kasi kilu okuti [okamõla] kamue kamosi kava vatito ka taka.”—Mateo 18:14.
12 Ocili okuti, Yehova wa kapako onjila yosi ove o nõla. Ci tava okuti, onjila ove o nõla yi sanjuisa Yehova ale yu sumuisa. Embimbiliya li lombolola okuti, Yehova o kuete ocikembe lomanu ci kale vana va linga eci ciwa ale vava va linga eci cĩvi. Eci va Isareli olonjanja vialua va enda oku lueyela Yehova, wa ‘sumuile’ calua. (Osamo 78:40, 41) Eci handi Etande ka lieyile koloneke via Noha, ‘ũvi womanu wa luile calua,’ kuenje Yehova “co vala vutima.” (Efetikilo 6:5, 6) Konomuisa elomboloko liovina evi. Ndeci, nda ove wa nõlapo oku kuama onjila yimue ka ya sungulukile, o pondolavo oku sumuisa Ululiki wove Yehova. Pole, eci ka ci lomboloka okuti Suku wa hongua calua ale o vetiyiwa lohenda yimue ka ya sungulukile. Eye o ku kuetele ocisola calua kuenda oku tata oco o kuate ekalo limue liwa. Handi vali, nda ove wa linga eci ca sunguluka, Yehova cu sanjuisa calua. Eye ka sanjuka lika omo a kuete etambululo lioku eca ku Satana, pole Eye o sanjukavo omo okuti kaliye o pondola oku eca onima kokuove. Omo liaco, eci oco Suku a yongola oku linga. (Va Heveru 11:6) Yehova Suku eye Isia ukuacisola ove o kuete!
11, 12. Cikale okuti ove o nõlapo oku vumba Yehova ale sio, anga hẽ ci linga cimue ku Yehova? Ci lombolola.
Asumũlũho Alua Cilo Muẽle
13. Ndamupi oku vumba Yehova ku nena asumũlũho cilo muẽle?
13 Asumũlũho a tunda koku vumba Yehova ka aka tambuiwa lika kotembo yi keya kovaso. Kuli esunga lialua lieci amalẽhe valua Olombangi via Yehova va siatela oku sumũlũisiwa lesanju liocili cilo muẽle. Ukualosamo wa soneha ndoco: “Ovisila via Yehova via sunguluka, [kuenda] vi sanjuisa utima.” (Osamo 19:8) Yehova eye lika wa kũlĩha ovina viwa tu sukila okuti omunu umue ukuavo ci sule. Lekuatiso liuprofeto Isaya Yehova wa popia hati: “Ame ndi Yehova Suku yove, hu longisa eci cu ku kuatisa, hu songuila vonjila ya ku sungulukila. Nda wa yevelile ovihandeleko viange! Nda ombembua yove nda ya lingile ndolui, kuenda esunga liove ndapuku okalunga.”—Isaya 48:17, 18.
14. Ndamupi olonumbi Viembimbiliya vi pondola oku ku kuatisa oku yuvula oku li kapa volofuka?
14 Oku pokola kolonumbi Viembimbiliya, cika ku kuatisa oku yuvula ohali kuenda ovitangi vikuavo. Embimbiliya li lombolola okuti, omanu vosi okuti ovitima viavo via tekela lika kolombongo, ‘va liyaka lohali yalua.’ (1 Timoteo 6:9, 10) Pokati kakamba vove pali hẽ umue okuti wa pita vohali yaco ndomo ca lomboluiwa vocinimbu eci Cembimbiliya? Akuenje vamue lafeko va siata oku kuata olofuka omo lioku landa uwalo una u kuete olonduko viomanu vana vakemãla haiwo wa tĩla calua oku u landa. Kuenje, omo lionjongole yaco yoku landa ovina vina ove ku kuete epondolo lioku vi feta, ci tuala kohali yoku kala upika wolofuka!—Olosapo 22:7.
15. Ndamupi olonumbi Viembimbiliya vi pondola oku ku teyuila kohali yina yi tunda kukahonga?
15 Konomuisavo handi ocitangi catiamẽla kukahonga. Voluali luosi unyamo lunyamo mua siata oku kala afeko valua amalẽhe va minisiwa osimbu handi ka va kuelele. Afeko vaco, va siata oku cita oloñaña vina okuti ovo ka va vi yonguile, ale pamue ka va kuete epondolo lioku vi tekula. Afeko vakuavo, eci va limbuka okuti va mina, va siata okupapo imo liaco, kuenje va liyaka lovitangi vialua. Kulivo handi amalẽhe vamue akuenje lafeko okuti va siata oku kuatiwa luvei una u sambuka omo liukahonga, ndeci uvei una u tukuiwa hati, SIDA. Ocili okuti, umalẽhe una okuti wa kũlĩha Yehova, nda wa kuama ovituwa viaco, o pondola oku tepa ukamba waye la Yehova.b (Va Galatia 5:19-21) Omo liaco, Embimbiliya li lungula hati: “Tili ukahonga.”—1 Va Korindo 6:18.
b Cisanjuisa calua oku kũlĩha okuti, eci omunu umue a liwekapo oku linga eci cĩvi okuti o likekembela akandu aye, Yehova o pondola ‘oku ecela akandu aye osi.’—Isaya 55:7.
Oku Vumba “Suku Ukuesanju”
16. (a) Ndamupi tua kũlĩha okuti Yehova o yongola okuti ove o sanjukila otembo yove yovomalẽhe? (b) Momo lie Yehova a tumbikila olonumbi vioku ku songuila okuti ovio o kuama?
16 Embimbiliya li lombolola okuti, Yehova eye “Suku yesanju.” (1 Timoteo 1:11) Eye o yongola okuti, ove o kuatavo esanju liocili. Ondaka yaye yi popia hati: ‘Omalẽhe yolela oloneke viove viovutila, utima wove u ku sanjuise voloneke viove viovomalẽhe.’ (Ukundi 11:9) Pole, Yehova o lete ovina viosi ndaño vievi vikeya kovaso yoloneke kuenda eye o pondola oku limbuka ovina viosi viyilila kelinga limue cikale ovina viwa ale vievi vĩvi. Eli olio esunga lieci eye a ku lunguila ndoco: “Ivaluka Usovoli wove voloneke viove viutila, osimbu [handi] oloneke vĩvi ka vieyile, kuenda anyamo a tomboka eci o popia huti, si vi sanjukila.”—Ukundi 12:1.
17, 18. Ndamupi umalẽhe umue Ukristão a lombolola esanju a kuete omo lioku vumba Yehova? Kuenda ndamupi ove o pondola oku kuatavo esanju limuamue?
17 Koloneke vilo, amalẽhe valua va siata oku kuata esanju liocili omo lioku vumba Yehova. Umalẽhe umue ufeko o tukuiwa hati Lina, o kuete ci soka 15 kanyamo wa popia hati: “Ame ndi kuete ekolelo kuenda ndi li kuetele esumbilo liocili. Ndi kuete uhayele ketimba omo lioku yuvula oku sipa akaya leliamba. Nda siata oku kapako olonumbi ndi tambula vekongelo vina vi ndi kuatisa oku yuvula olonjanjo via Satana. Nda sanjuka calua omo liukamba uwa u sangiwa Vonjango Yusoma okuti wa siata oku ndi kuatisa calua. Cavelapo vali enene ceci okuti, ndi kuete elavoko limue li komohĩsa lioku ka kala otembo ka yi pui vofeka yelau palo posi.”
18 Ndeci Lina a linga, kulivo handi amalẽhe valua Akristão okuti va kasivo oku yakela ekolelo liavo kuenje eci ci kasi oku va nenela esanju liocili. Ovo va limbuka okuti, ndaño okuti va kasi oku liyaka lovitangi vialua pole, omuenyo wavo u kuete esilivilo liocili, kuenda va kuetevo elavoko liotembo yo kovaso. Omo liaco, amamako oku vumba Suku una o kuete onjongole yocili love. Sanjuisa utima wa Yehova oco eye a ku sanjuisevo cilo muẽle kuenda kotembo yo kovaso!—Osamo 5:11.
Handi Ocivaluka?
• Ovitangi vipi ove umalẽhe o kasi oku liyaka lavio vi tundilila ku Satana ‘ondingaĩvi’?
• Ndamupi ove o pondola oku sanjuisa utima wa Yehova?
• Ndamupi Embimbiliya li lekisa okuti, Yehova oku tata ciwa?
• Asumũlũho api a tunda koku vumba Yehova?
10. (a) Ndamupi tua kũlĩha okuti Satana poku lombolola eci catiamẽla koseteko yesunguluko lia Yovi mua kongelele omanu valua? (b) Ndamupi ove wa kongeliwavo vocitangi cuviali wa Yehova?
[Okakasia lelitalatu kemela 9]
Ulume Umue Ukuesunga wa Puluka Oku Lueya
Asafe wa kala ulume umue u Lewi una wa kemalẽle calua koku imbila ovisungo vonembele ya Yehova kotembo ya va Isareli. Eye wa sokiyilevo ovisungo vina omanu va enda oku imba koku fendela Yehova. Ndaño okuti Asafe wa kuata esumũlũho liaco liupange, pole eye weya oku yonjiwa lovituwa vĩvi viakamba vaye vana va kuatele ovisimĩlo viokuti, ndaño va tomba olonumbi via Suku, ka va yambuiwa. Noke Asafe weya oku popia hati: “Olomai viange via si oku sieluha. Oku enda kuange kua linga ndoku lipalanana. Momo nda livela vakuakulituna eci nda mola [esanju] liolondingaĩvi.”—Osamo 73:2, 3.
Noke, Asafe wa endele vonembele vohondo yi kola ya Suku oku ka likutilila eci catiamẽla kocitangi caco. Omo okuti noke weya oku velisapo vali ovina viespiritu, eye wa kuata elomboloko liokuti, Yehova o nyãle evĩho Kuenje vokuenda kuotembo cikale olondingaĩvi ale vakuesunga vaka lombola eci va kũla. (Osamo 73:17-20; Va Galatia 6:7, 8) Ocili okuti, olondingaĩvi vi kasi vonjila yimue ya sielena. Omo liaco, ovo vaka pita veyambulo limue li koka usumba eci Yehova aka kundula oluali lulo luevĩho.—Esituluilo 21:8.
[Elitalatu kemela 9]
Yehova o kuete onjongole yocili love, ndaño okuti Satana o yongola oku ku yapuisa
[Elitalatu kemela 10]
Amalẽhe valua va siata oku kuata esanju liocili omo lioku vumba Yehova kumue la vamanji Akristão