Kuatisa Vakuene Oco va Tave Kesapulo Liusoma
“Agripa wa popia la Paulu hati, wa sima hẽ okuti ndopo o navisa okuti ndinga ukua Kristu?”—OVILINGA 26:28.
1, 2. Momo lie upostolo Paulu a molehẽla kovaso ya Mbiali Festo kuenda Soma Herode Agripa?
KUNYAMO wo 58 K.K., umue Ombiali yolupale luo ko Roma o tukuiwa hati, Porkio Festo, eci a kala kofeka yo Kaisarea wa nyuliwile la Soma Herode Agripa kuenda manjaye ufeko o tukuiwa hati Bernike. Eci Herode la manjaye va tambula elaleko Liombiali Festo, keteke likuavo ovo “veya lulamba wa lua, kuenje va iñila vonjo yekanga kumue la vakesongo lalume va kemala vimbo.” Kuenje, Festo wa tuma oku vilikiya upostolo Paulu oco eye kokuavo. Ca pita hẽ ndati okuti ondonge ya Yesu Kristu yi kapiwa vesombiso kovaso Yombiali Festo?—Ovilinga 25:13-23.
2 Eci Festo a lomboluila kakombe vaye, oco ci lekisa etambululo liepulilo eli. Eye wa popia hati: “A Soma Agripa, lene vosi vu kasi kulo letu, vu lete omunu u. Va Yudea vosi vo pindika kokuange, ndaño ko Yerusalãi, ndaño kulo. Va vilakaiya vati, Eye ka sesamela oku kala vali lomuenyo. Ame puãi, eci nda sanga okuti ka lingile cimue ca sesamela okufa, oco, omo eye muẽle a tukula Kaisare, ame nda panga oku u tuma kokuaye. Puãi, omo si kuete ondaka yocili yoku u pindika layo ku Ñala yange Kaisare, oco ndo nena kokuene, ca piãla kokuove, a Soma Agripa. Ndo nena okuti eci tu mala oku u pula [ndi] sanga cimue coku soneha. Momo kokuange ci linga ño esanda oku tuma ño omandekua osimbu ka vo tukuilile eko.”—Ovilinga 25:24-27.
3. Momo lie asongui vakuetavo va kokela ovitangi poku lundila upostolo Paulu?
3 Olondaka via Festo via lekisa okuti upostolo Paulu vo lundila okuti eye wa siata oku wengula usuanji una okuti eko liaco li tuala omunu koku pondiwa. (Ovilinga 25:11) Pole, Paulu ka kuatele eko lalimue. Alundi aco a fetikila pokati kasongui vakuetavo ko Yerusalãi vana vo suvukile calua. Ovo va suvukile calua upange wupostolo Paulu woku kala ukundi wesapulo Liusoma kuenda vo kuatela onyeño yalua omo eye a kala oku kuatisa omanu oco va linge olondonge via Yesu Kristu. Omo upostolo Paulu a nõlapo oku enda ku Kaisare, poku tunda ko Yerusalãi wambatiwa lasualali toke pocitulilo colombapolo kokalunga ko Kaisarea kuna kua kala ocilombo casualali vo ko Roma. Kuenje oko ca lelukile oku enda laye toke ko Roma.
4. Olondaka vipi vi komohĩsa Soma Agripa a popia?
4 Sokolola ño ndomo upostolo Paulu a kala kombala yombiali, kovaso yomanu vana va kemãla calua konepa Yuviali wosoma yinene wo Roma. Noke Soma Agripa wa handeleka upostolo Paulu loku usapuila hati: “Cilo o kuete evelo lioku lombolola ondaka yove.” Ocili okuti, osimbu upostolo Paulu a kala oku lombolola, kua pita ocina cimue ci komohĩsa. Olondaka upostolo Paulu a kala oku popia via fetikile oku veta kutima wa soma Agripa. Kuenje, eye wa popia la Paulu hati: “Wa sima hẽ okuti ndopo o navisa okuti ndinga ukua Kristu?”—Ovilinga 26:1-28.
5. Momo lie olondaka viupostolo Paulu via kalela lunene walua ku soma Agripa?
5 Sokolola ño handi ulandu owu! Uvangi wocili upostolo Paulu a lombolola luloño wocili, weya oku kuatisa soma kuenje unene Wondaka ya Suku wo veta kutima waye. (Va Heveru 4:12) Ekuatiso lipi lia tunda kuvangi wolondaka vioku liteyuila upostolo Paulu a eca? Nye tu lilongisila ku Paulu okuti ci pondola oku tu kuatisa kupange wetu woku longisa omanu oco va linge olondonge? Nda tua konomuisa lutate uvangi waye, tu limbuka okuti eye wa votola atosi avali a velapo ndeci: (1) Upostolo Paulu wa kala omunu umue wa enda oku vetiya calua poku lekisa uvangi waye. (2) Eye wa kuatisiwa calua lukũlĩhĩso waye Wondaka ya Suku luloño wocili ndeci omesele yimue yi talavaya ciwa lovikuata vioku tunga eci a yongola.
Talavaya Luloño Woku Kala Ukuakuvetiya Poku Tavisa
6, 7. (a) Ondaka “oku tavisa levetiyo” yi lomboloka nye ndomo yi tukuiwa Vembimbiliya? (b) Oku tavisa levetiyo ku kuete esilivilo lie poku kuatisa vakuetu oco va tave kelongiso Liembimbiliya?
6 Velivulu Liovilinga, ondaka yo Helasi ya pongoluiwa hati oku tavisa levetiyo, oyo upostolo Paulu a enda oku kuama olonjanja vialua kupange waye woku kunda. Elomboloko lipi li kuete ondaka oku tavisa levetiyo kupange wetu woku longisa omanu oco va linge olondonge?
7 Elivulu limue li lombolola eci catiamẽla kelimi liatete Vovisonehua Viakristão vio Helasi okuti, ondaka “oku tavisa levetiyo,” yi lomboloka “oku yula” ale “oku kuatisa omunu oco utima waye u pongoloke poku u lomboluila olonumbi viatiamẽla kekalo.” Nda tua konomuisa lutate ondaka “oku tavisa levetiyo,” tu limbuka okuti yi kuetevo elomboloko limue likuavo. Yi lombolokavo ocina cimue ca koleliwa. Nda ove o tavisa levetiyo omunu umue, oco a tave kelongiso Liembimbiliya, o sukila oku u yula oco a tave kocili caco ove o kasi oku u longisa. Etu, ka tu sukila lika oku sapuila komunu eci Embimbiliya li popia oco eye a tave kondaka yaco okuti o pokola kolonumbi viaco. Olonjeveleli viove vi sukila oku tava okuti eci ove o kasi oku lombolola cocili muẽle, ndaño okuti o kasi oku ci lomboluila komõla, ku vakuene o lisungue lavo, ku umue o talavaya laye kupange, ale pamue ku umue o tangela kumosi laye kosikola ale ukuepata.—2 Timoteo 3:14, 15.
8. Nye ca kongeliwa voku oku tavisa levetiyo omunu oco a tave kocili ci sangiwa Vembimbiliya?
8 Ndamupi ove o pondola oku kuatisa omunu oco a tave kesapulo liocili Condaka ya Suku lina o kasi oku u lomboluila? Lekuatiso liuloño woku vetiya omanu oco va sokolole kuenda oku eca limue elomboluilo lutõi poku vangula lutima wosi, upostolo Paulu wa kuatisa omanu vana a enda oku vangula lavo oco ovitima viavo vi pongoloke. Ku ka popie lika okuti ocina eci cocili muẽle, pole o sukila oku vokiyako ondaka yi lekisa uvangi weci o kasi oku lombolola. Eci hẽ ndamupi ci lingiwa? Kũlĩhĩsa lutate okuti ondaka ove o kasi oku lombolola yi kuete uvangi u tunda Vembimbiliya kuenda ka mu kongela ovisimĩlo vietu muẽle. Handi vali, vokiyakovo ovovangi akuavo ana atiamẽla kueci ci kasi vutima wove okuti a sangiwa Vembimbiliya. (Olosapo 16:23) Nda ove o kasi oku lombolola ulandu wokuti omanu vomboka vaka kuata omuenyo ko pui vofeka yelau palo posi, o sukila oku lekisa ovinimbu Viembimbiliya vi lombolola ohuminyo yaco ndeci: elivulu lia Luka 23:43 ale Isaya 65:21-25. Ndamupi o pondola oku lekisa okuti ovovangi o kasi oku eca a sangiwa Vembimbiliya? O pondola oku lomboluila konjeveleli yove eci wa kũlĩha. Lekisa kokuaye esanju tu pondola oku kuata poku tala oku iñila kuekumbi, elemba liwa li tunda kolonelẽho, oku pepa kuepako limue, ale esanju lina tu pondola oku kuata eci tu tala onjila yimue yeca okulia komãla vaye. Kuatisa omunu o kasi oku vangula laye oco a limbuke okuti ovina viaco viwa, vi lekisa okuti Ululiki wetu o yongola okuti tu kala vofeka yelau palo posi lesanju liocili.—Ukundi 3:11, 12.
9. Ndamupi tu pondola oku lekisa esunguluko kupange wetu woku kunda?
9 Eci tu seteka oku tavisa levetiyo omunu oco a tave ketosi limue Liembimbiliya tu kasi oku u lomboluila, tu sukila oku kuata utate oco ka tuka lipande leci tu popia. Pole, nda tua vangula lekambo liesunguluko, ombangulo yetu ka yika vetiya utima wavo. Elivulu losapi, Escola do Ministério, lieca elungulo ndoco: ‘Nda poku vangula tua yayulako loku pisa eci omunu a lilongisa ketavo liaye, ci pondola oku tateka omunu waco oku tava kesapulo lietu ndaño okuti ocili caco tu ci lekisa lekuatiso liovinimbu vialua Viembimbiliya vina vi lekisa uvangi weci tu kasi oku popia. Nda tua pisa ovipito vimue violuali vina via fetikiwa la vakualofeka, pamue ka cika pongolola ovisimĩlo viomanu ndomo va tenda ovipito viaco. Pole, oku sunguluka kuove poku vangula ondaka yaco oko ku kuete esilivilo liocili.’ Momo lie tu sukilila oku likolisilako poku lekisa esunguluko poku vangula? Elivulu Escola do Ministério liamisako lulandu waco ndoco: ‘Ocituwa coku vetiya oku sokolola, ciwa koku livanguisa pokati, ci kuatisa oku sia cimue komanu okuti vaka ci sokolola noke, kuenda ceca epuluvi lioku livanguisa vali onjanja yikuavo. Omo liaco, eci ci pondola oku eca ekuatiso liocili poku vetiya omanu.’—Va Kolosai 4:6.
Oku Tavisa Levetiyo ku Pondola Oku Kuatisa Omunu Oku Lekisa Onjongole
10. Ndamupi upostolo Paulu a fetika ombangulo yaye poku teyuila uvangi wocili kovaso ya soma Agripa?
10 Kaliye tu konomuisi olondaka vioku teyuila uvangi wocili upostolo Paulu a lekisa vi sangiwa kelivulu Liovilinga kocipama 26. Tala ndomo eye a fetika lohundo yaye. Upostolo Paulu poku fetika lombangulo yaye, wa lekisa uvangi woku pandiya Agripa, ndaño okuti soma wa lingile ocina cimue ci kutisa osõi poku lipekela la manjaye Bernike. Omo liaco upostolo Paulu wa popia hati: “A Soma Agripa, ndimbuka okuti nda sumũlũha omo etaili nẽla oku ku lomboluila olondaka viosi va Yudea va mindika lavio, momo ove wa kũlĩha ciwa ciwa ovituwa viosi via va Yudea lolonamalala viavo. Oco nda ku pinga lesumbilo siti, va njevelele lepandi.”—Ovilinga 26:2, 3.
11. Ndamupi olondaka viupostolo Paulu via kuatisa soma Agripa vi lekisila esumbilo? Kuenda ekuatiso lipi lieyilila kolondaka viaco?
11 Ove hẽ wa limbuka ndomo upostolo Paulu a kũlĩhĩle ocikele ca velapo Agripa a kuata vuviali poku u tukula hati Soma? Esumbilo upostolo Paulu a kuatela Agripa lia kala liolondunge poku nõla olondaka vi lekisa esumbilo ku soma Agripa. (1 Petulu 2:17) Upostolo Paulu wa kũlĩhĩle okuti Agripa omunu umue wa loñoloha calua kueci catiamẽla kovituwa viatatama via va Yudea kuenda kovihandeleko viavo. Lesanju liocili, Paulu wa tẽla oku lomboluila uvangi wayo wolondaka vioku liteyuila kumbiali una wa kuata ukũlĩhĩso wovina vialua. Eci upostolo Paulu a vangula la soma Agripa una ka kalele Ukristão, eye ka lekisile ocituwa coku livelisapo. (Va Filipoi 2:3) Pole, eye wa pinga lesumbilo liocili ku soma oco o yevelele lohenda yocili. Upostolo Paulu wa lekisa ekalo limue liwa lina lia kuatisa Agripa kuenda omanu vakuavo va kala oku u yevelela oco va tave kueci a kala oku va lomboluila. Eye wa sandiliya etosi limue li taviwa lomanu vosi oco amameko oku eca uvangi waye.
12. Ndamupi tu pondola oku vetiya ovitima viomanu vana va tu yevelela kupange wetu woku sandeka esapulo Liusoma?
12 Esumbilo upostolo Paulu a lekisa poku fetika kuenda poku malusula ombangulo yaye la soma Agripa, olio tu sukilavo oku kuama poku sandeka esapulo Liusoma oco tu vetiye ovitima viomanu vana va tu yevelela. Tu pondola oku ci linga poku lekisa esumbilo liocili komunu una tu kasi oku kundila kuenda poku lekisa onjongole yocili kokuaye, ca piãla vali enene oku kapako ekalo liaye kuenda ovisimĩlo viaye.—1 Va Korindo 9:20-23.
Kuama Ondaka ya Suku Luloño Wocili
13. Ndamupi o pondola oku vetiya olonjeveleli viove ndeci upostolo Paulu a linga?
13 Upostolo Paulu wa yonguile oku vetiya olonjeveleli viaye oco vi tave kolondaka viwa. (1 Va Tesalonike 1:5-7) Oco eye a tẽlise onjongole yaye, wa vetiya utima wolonjeveleli viaye momo utima owo ono yivisimĩlo viosi. Poku ivaluka uvangi una upostolo Paulu a lekisa ku soma Agripa, tu pondola oku limbuka ndomo eye a ‘kunda Ondaka ya Suku lesunguluko liocili,’ eci a tukula olonumbi vimue via tumbikiwile la Mose kuenda ovaprofeto.—2 Timoteo 2:15.
14. Lombolola ndomo upostolo Paulu a lekisa onjila yoku tavisa levetiyo eci a vangula la soma Agripa?
14 Upostolo Paulu wa kũlĩhĩle okuti soma Agripa wa kala u Yudea. Eye wa lombolola eci catiamẽla kukũlĩhĩso Agripa a kuata watiamẽla ketavo lio Judaismu. Handi vali, wo lomboluilavo okuti vupange waye woku kunda mua kongeliwa oku ‘popia eci ovaprofeto la Mose va imbila ale owanji’ watiamẽla kolofa via Mesiya kuenda kepinduko liaye. (Ovilinga 26:22, 23) Upostolo Paulu wa vangula la soma Agripa poku u pulisa hati: “A Soma Agripa, o kolela hẽ ovaprofeto?” Agripa ka sangele onjila yoku tambulula epulilo eli. Nda eye wa tambuluile hati, ka tava kovaprofeto, ekalo liaye lioku kala u Yudea nda ka lia kuatele vali esilivilo. Pole, nda wa tavele kocisimĩlo cupostolo Paulu, nda wa kuama omanu vana va kala oku tava kuvangi upostolo Paulu. Kuenje, nda wa kapa kohele omuenyo waye poku u tukula hati Ukristão. Luloño wocili, upostolo Paulu wa tẽla oku eca etambululo eye muẽle hati: “Ndi ci okuti o va kolela.” Ndamupi Agripa a vetiyiwa oku eca etambululo? Eye wa tambulula hati: “Wa sima hẽ okuti ndopo o navisa okuti ndinga ukua Kristu? (Ovilinga 26:27, 28) Ndaño okuti Agripa ka lingile Ukristão, pole upostolo Paulu wo veta kutima lesapulo liondaka yusoma o kundila.—Va Heveru 4:12.
15. Ndamupi upostolo Paulu a tẽla oku sokiya ekongelo liatete ko Tesalonike?
15 Ove hẽ wa limbuka okuti esapulo upostolo Paulu a lekisa mua kongelele oku kunda olondaka viwa kuenda oku tavisa levetiyo omanu? Omo okuti eye wa kuama evetiyo liaco, wa tẽla oku ‘kunda ondaka ya Suku lesunguluko liocili.’ Kuenje, omanu vamue va yevelela kesapulo liaco, noke veya oku tava kondaka yaco. Upostolo Paulu wa pitavo lulandu waco eci a kala ko Tesalonike kuna a sandiliya va Yudea la Vakualofeka vana va sumbilile Suku va kala vo sunangonga. Ulandu waco u sangiwa kelivulu Liovilinga 17:2-4, oku li lombolola ndoco: “Paulu, ndeci a tuwa, wa [endaenda vo sunangonga], kuenje asambata atatu wa tamalala lavo oku va situluila ovisonehua. Wa lombolola, kuenda wa lekisa okuti, Mesiya, co sokiyilua oku tala ohali loku pinduka ku vakuavilangu. . . . Oco, vamue pokati kavo va tava.” Upostolo Paulu wa tavisa levetiyo lialua omanu. Eye wa vangola lavo loku va lomboluila ciwa ulandu waco kuenda wa lekisa Vovisonehua uvangi waye u lombolola okuti, Yesu eye Mesiya una wa likuminyiwa okuiya tunde osimbu. Nye ceya oku iyililako? Noke, kueya oku sokiyiwa ekongelo limue liomanu vana va tava.
16. Ndamupi o pondola oku kuata esanju liocili kupange woku kunda Usoma?
16 Ove hẽ o pondolavo oku kuata uloño wasuapo woku tavisa omanu levetiyo eci o lombolola Ondaka ya Suku? Nda o kuete uloño waco, oka tẽlisa ovimãho viove kuenda oka kuata esanju liocili kupange wove woku kunda loku longisa omanu eci catiamẽla Kusoma wa Suku. Akundi volondaka viwa viusoma, va siata oku kuama olonumbi viatiamẽla koku talavaya Lembimbiliya kupange wetu woku kunda.
17. Lombolola ulandu umue ove wa pita lawo ale umue u sangiwa pocinimbu cilo u lekisa ndomo oku talavaya Lembimbiliya kupange wetu woku kunda ku pondola oku tu kuatisa calua.
17 Umue Ombangi ya Yehova okuti mitavaso wa siata oku nyula akongelo vimbo wa soneha ndoco: “Onepa yalua ya vamanji va siata oku ambata Embimbiliya liavo peka eci va enda kupange woku kundila konjo lanjo. Eci ca siata oku kuatisa akundi valua oku tanga Embimbiliya lomanu vana va vangula lavo kupange woku kunda. Onjila yaco eyi ya siatavo oku kuatisa omunu una va sanga konjo kuenda ya siatavo oku kuatisa akundi vaco muẽle okuti poku kunda ka va eci lika olorevista lalivulu, pole va kuamavo Embimbiliya.” Ndaño okuti eci tu enda kupange wetu woku kunda tuambata Embimbiliya peka, pole tu sukila oku konomuisa ovituwa vio vocikanjo caco nda ci tava oku yulula oku ambata Embimbiliya peka. Pole, tu yongola okuti omanu va tu kũlĩha ndomanu vana va kuete uloño woku kunda Ondaka ya Suku okuti tu tavisa levetiyo vakuetu oco va tave kesapulo Liusoma.
Kapako Upange Woku Kunda Ndeci Suku a u Tenda
18, 19. (a) Ndamupi Suku a siata oku tenda upange wetu woku kunda? Kuenda momo lie tu sukilila oku kuata ocisimĩlo ndeci caye? (b) Nye cika tu kuatisa oco tu litunde ciwa koku linga apasu? (Tala pokakasia losapi ya linga hati, “Ndomo Omunu a Pondola Oku Litunda Ciwa Koku Linga Apasu,” kemẽla 14.)
18 Onjila yikuavo tu sukila oku kuama koku vetiya ovitima violonjeveleli vietu, mu kongela oku kala locisimĩlo ndeci ca Suku kueci catiamẽla kupange wetu woku kunda kuenda oku kuata epandi. Suku o yongola okuti, omanu vosi ‘va kuata ukũlĩhĩso wasuapo oco va popeliwe.’ (1 Timoteo 2:3, 4) Onjongole eyi hayoko hẽ tu sukila oku kuata? Yehova o kuetevo epandi, kuenje epandi liaco lieca epuluvi komanu valua oku sanga onjila yoku likekembela. (2 Petulu 3:9) Omo liaco, eci tu sanga omunu umue o yongola oku yevelela kesapulo lietu Liusoma, tu sukila oku u pasuisa olonjanja vialua oco tu vetiye onjongole yaye. Pole, tu sukila oku pita otembo yimue loku u kuatisa kuenda oku kuata epandi liocili osimbu ombuto yocili yamamako oku kula vutima waye. (1 Va Korindo 3:6) Okakasia ka kuãimo losapi ya linga hati, “Ndomo Omunu a Pondola Oku Litunda Ciwa Koku Linga Apasu,” ka kuete olonumbi viatiamẽla koku lekisa onjongole yaco. Ivaluka okuti, ekalo liomanu, ovitangi kuenda omuenyo wavo, u kasi oku pongoloka. Ciwa okuti tu endaenda kolonjo viavo olonjanja vialua oco tu va sange, pole tu sukila oku likolisilako calua. Tu yongola oku va ĩha epuluvi lioku yevelela esapulo liepopelo liondaka ya Suku. Omo liaco, likutilili ku Yehova Suku oco aku ĩhe uloño woku tavisa levetiyo omanu kupange wove woku va kuatisa oco va tave kesapulo Liusoma.
19 Ci tava okuti ove o sanga omunu umue o yongola oku yevelela vali calua kesapulo Liusoma. Omo okuti etu Tuakristão tulondingupange, nye tu sukila vali oku linga? Ocipama ci kuãimo cika eca etambululo kepulilo eli.
Handi Ocivaluka?
• Nye ca kuatisa upostolo Paulu oku litunda ciwa kovaso ya Soma Agripa?
• Ndamupi esapulo lietu Liusoma li pondola oku vetiya ovitima viomanu?
• Nye cika tu kuatisa oku talavaya Londaka ya Suku kupange wetu woku kunda oco tu vetiye ovitima viomanu?
• Ndamupi tu pondola oku kapako upange wetu woku kunda ndeci Suku a u tenda?
[Okakasia Lelitalatu kemẽla 14]
Ndomo Omunu a Pondola Oku Litunda Ciwa Koku Linga Apasu
• Lekisa onjongole yocili komanu.
• Nõla etosi limue Liembimbiliya lioku vetiya omunu oka vangula laye.
• Olonjanja viosi wenda oku ka linga epasu, eca ekuatiso liocili komunu wa sanga konjo.
• Amamako oku sokolola eci catiamẽla komunu waco eci o tunda konjo yaye.
• Tiuka lonjanga oku ka linga epasu eci papita eteke limosi ale avali, oco onjongole yomunu yamameko oku livokiya.
• Ivaluka okuti, onjongole yove oku fetika elilongiso Liembimbiliya.
• Likutilila ku Yehova oco onjongole yomunu waco yi livokiye.
[Elitalatu kemẽla 15]
Upostolo Paulu wa kuama uloño woku tavisa eci a kala kovaso yo Mbiali Festo kuenda Soma Agripa