Osonde Yi Kuete Esilivilo Komuenyo Wove
‘Osonde ya Kristu yi yelisa ovitima vietu, okuti vi pua ovilinga vioku fa ha tu vumbi Suku o kasi lomuenyo.’—VA HEVERU 9:14.
1. Nye ci lekisa okuti tua velisapo omuenyo wetu?
NDA umue wa ku pula ondando yomuenyo wove, o tambulula ndati? Etu tu eca esilivilo komuenyo wetu kuenda komuenyo wa vakuetu. Olonjanja vimue tua siata oku enda kondotolo oku ka tala ndomo uhayele wetu u kasi. Momo tu yongola oku kuata uhayele uwa oco tu amameko lomuenyo. Ndaño vava va kuka lava va vela, ka va yongolavo oku fa.
2, 3. (a) Elivulu Liolosapo 23:22 li vetiya omãla oku linga nye? (b) Olondaka vielivulu Liolosapo 23:22 vi tiamisiwilavo ndati koku pokola ku Suku?
2 Esumbilo o lekisa komuenyo wove, li kuatisavo vakuene. Embimbiliya li vetiya omãla hati: “Pokola ku so wa ku cita; ku ka lavise nyoho eci a kuka.” (Olosapo 23:22) Oku “pokola” ku lomboloka oku kapako eci omunu a yeva. (Etundilo 15:26; Esinumuĩlo 7:12; 13:18; 15:5; Yehosua 22:2; Osamo 81:13) Momo lie Embimbiliya li vetiyila omãla oku pokola kolonjali viavo? Embimbiliya ka li vetiya ño omãla oku pokola kolonjali viavo omo okuti akulu, ale omo okuti va kũlĩha ovina vialua. Pole, li vetiya omãla oku pokola kolonjali viavo omo okuti ovio ‘via va cita.’ Vambimbiliya amue ocinimbu eci ca pongoluiwa hati: “Pokola ku so wa ku ĩha omuenyo.” Nda omõla wa kapako esilivilo liomuenyo waye, oka lekisa esumbilo kolonjali viaye vio cita.
3 Nda ove Ukristão wocili, wa kũlĩha okuti, Yehova eye Ono yomuenyo wove. Kokuaye oko ove o muila ‘omuenyo loku lisenga senga.’ Kuenje, o tẽla oku sokiya eci oka linga kovaso. Kuenda o kuete elavoko liomuenyo ko pui. (Ovilinga 17:28; Osamo 36:9; Ukundi 3:11) Omo liaco, olondaka vielivulu Liolosapo 23:22, ci tava okuti vi tiamisiwilavo koku “pokola” ku Suku kuenda oku kapako Ondaka yaye. Kuenje ci tu vetiya oku kapako omuenyo wetu ndomo Suku a u kapako. Kuenda ci tu vetiyavo oku yuvula oku linga eci ci lekisa etombo komuenyo wetu.
Sumbila Omuenyo
4. Ulandu upi wosimbu u lekisa okuti omuenyo u kuete esilivilo kovaso a Suku?
4 Kefetikilo, Yehova wa yonguile okuti omanu va sumbila omuenyo. Kaini wa kuatelele onya manjaye Havele. Noke wo ponda. Ove hẽ o sima okuti Kaini wa kuata omoko yoku ponda manjaye? Suku ka sanjukilile eci Kaini a linga. Noke wo vilikiya oco a lombolole esunga lieci a pondela manjaye. Wo pula hati: “Wa linga hẽ ndati? Ondaka yosonde ya manjove yi kasi posi ya mbilikiya.” (Efetikilo 4:10) Osonde ya Havele yina ya pesekelele posi, ya lombolokele omuenyo waye una wopiwamo ocipango. Kuenje, osonde yaco ya kala loku vilikiya Suku oco a fetuluinye umondi waco.—Va Heveru 12:24.
5. (a) Olonumbi vipi Yehova a ecele ku Noha viatiamẽla kosonde? Kuenda helie o sukilavo oku vi pokola? (b) Momo lie oku yuvula okulia osonde ku kuetele esilivilo?
5 Eci Etande lia pita, epata liomanu lieya oku fetika lika lomanu ecelãla. Noke Suku wa eca onumbi yimue ku Noha yi lekisa esilivilo liomuenyo kuenda liosonde. Olonumbi viaco vi kuete esilivilo komanu vosi. Eye wa handeleka hati: “[Ocinyama] cosi ci kasi lomuenyo ci ñuala ñuala ci linga okulia kuene; ndeci ndo wihili ale ovikũla vi talala haico cilo ndo wihi cosi. Puãi ositu yi kuete omuenyo wayo okuti osonde ka ci tava oku yi lia.” (Efetikilo 9:3, 4) Vamue va Yudea olondaka evi via va lombolokele okuti ka ci tava okulia ositu yowisu losonde yaco. Pole, noke veya oku kuata elomboloko liokuti, Suku wa handeleka lika okuti ka ci tava okulia osonde. Momo yi lomboloka omuenyo. Suku wa ecele ku Noha olonumbi vioku sumbila osonde. Olonumbi viaco via tiamẽlele koku lekisa esilivilo liosonde vocipango ca Suku coku kuatisa omanu oku tambula omuenyo ko pui.
6. Olondaka vipi Suku a pituluila Noha poku lekisa esilivilo liomuenyo?
6 Suku wamisako lolondaka viaye hati: “Silĩha muele osonde ndaño kocinyama ndaño komunu; kuenje kokuange omunu lomunu o kuete ocikele comuenyo womunu ukuavo. Wosi o pesela osonde yomunu osonde yaye yi peseliwavo lomunu, momo Suku wa lulika omunu ukuesetahãlo liaye.” (Efetikilo 9:5, 6) Olondaka evi via loñisiwa komanu vosi. Kuenda vi lekisa okuti ku Suku osonde yi lomboloka omuenyo. Suku eye wa eca omuenyo komanu. Omo liaco, lomue o kuete omoko yoku ponda ukuavo. Pole, nda umue wa ponda ukuavo ndeci Kaini a linga, Suku o ko “silĩha” omuenyo waye.
7. Momo lie ocihandeleko coku sumbila osonde Suku a ecele ku Noha ci kuetele esilivilo kokuetu?
7 Suku wa handeleka omanu oco va sumbile osonde. Ove hẽ wa kũlĩha esunga lieci Eye a ecela ocihandeleko caco? Etambululo kepulilo eli, liatiamẽla kelongiso limue lia velapo li sangiwa Vembimbiliya. Elongiso liaco, olio Akristão va sukila oku velisapo poku kunda. Pole atavo esanda ka va ci kapeleko. Elongiso liaco hẽ lipi? Kuenda ovilinga viove lomuenyo wove via kogeliwamo ndati?
Osonde tu Sukila Oku yi Tenda Ndati?
8. Vocihandelo Yehova a ecele ku va Isareli osonde ya tendiwile ndati?
8 Eci Yehova a eca Ocihandeleko ku va Isareli wa vokiyileko olonumbi vikuavo viatiamẽla kosonde. Eye wa ci lingila oku tiamisila ovisimĩlo via va Isareli koku tẽlisiwa kuocipango caye. Ove pamue wa kũlĩha okuti, Ocihandeleko ca kisikile oku eca ku Suku osema, lulela kuenda ovinyu. (Ovisila 2:1-4; 23:13; Atendelo 15:1-5) Pole, va Isareli va enda oku ecavo ovilumba viovinyama. Suku wa va sapuila hati: “Omuenyo wetimba u kasi vosonde kuenje nda yecela kokuene kutala oku likutilila layo ovimuenyo viene. Omo osonde oyo yi tuvaika [akandu] momo oyo yi kuete omuenyo. Oco nda popia la va Isareli siti lomue pokati kene ka kalie osonde.” Yehova wa va sapuilavo hati, nda umue wa kuata ocinyama konjevo, osonde yaco a yi pesile posi, kuenje a lembikeko leve. Osi, ociliatelo colomãhi via Suku. Kuenje eci omunu a pesila osonde yocinyama posi, ci lomboloka okuti omuenyo waco wa tiukila ku Suku wa wecele.—Ovisila 17:11-13; Isaya 66:1.
9. Vocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli osonde va enda oku yeca lika pi? Kuenda ya kuata esilivilo lie?
9 Ocihandeleko coku sumbila osonde ka ca kale ño ocihilahila cimue ka ci kuete esilivilo kokuetu. Ove hẽ wa kũlĩha esunga lieci va Isareli va yuvuilile okulia osonde? Suku wa popia hati: “Nda popia la va Isareli siti lomue pokati kene ka kalie osonde.” Momo “[osonde] nda yecela kokuene kutala oku likutilila layo ovimuenyo viene.” Volondaka evi hẽ o tẽla oku limbukamo esunga lieci Suku a ecela ku Noha ocihandeleko cokuti ka ci tava oku lia osonde? Osonde yi kuete esilivilo lia velapo kovaso a Suku. Momo wa yi sokiyilile oku tuvika akandu. Kuenda oku yovola omanu kakandu. Vocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli, eye wa popele hati, osonde ci tava lika oku yeca kutala oco yi tuvike akandu a va Isareli.
10. Momo lie osonde yovinyama ka ya tẽlelele oku imula akandu a va Isareli? Pole oyo ya enda oku va ivaluisa nye?
10 Ocihandeleko coku sumbila osonde, ci tiamisiwilavo Kakristão. Upostolo Paulu poku tukula olonumbi Suku a ecele viatiamẽla kosonde wa popia hati: “Ci tava oku popia okuti, kovihandeleko ovina viosi vi yelisua losonde. Nda osonde ka ya peseliwile nda ka kuli ongecelo [yakandu].” (Va Heveru 9:22) Paulu wa lombolola okuti, ovilumba va Isareli va enda oku eca, ka via tẽlele oku imula akandu avo. Eye wamisako hati: “Lovilumba viaco va ivaloka akandu unyamo kunyamo. Momo osonde yolonui leyi yolohombo ka yi tela oku imula akandu.” (Va Heveru 10:1-4) Pole, ovilumba viaco via kuata esilivilo. Ovio via va kuatisa oku limbuka okuti, va kala vakuakandu. Ovo va sukilile ocilumba cimue ca velapo ovinyama oco akandu avo a teteliwe. Osonde yovinyama ka ya tẽlele oku yovola akandu omanu. Oco hẽ kuli osonde yimue yi tẽla oku yovola omanu kakandu?
Ocisimĩlo Cululiki Womuenyo
11. Tua kũlĩha ndati okuti ovilumba viovinyama via kala ocindekaise cocilumba cimue ca velapo?
11 Ocihandeleko Suku a ecele coku sumbila osonde, ca loñele koku tẽlisa ocipango caye ca velapo. Paulu wa pula hati: “Ovihandeleko he, vieyilila nye?” Noke wa tambulula hati: “Via vokiyiwilako olohõle toke ombuto ya tukuiwa vohuminyo yeya. Via eciwa lovangelo peka lia [Mose okuti eye wa kala] kapitiya.” (Va Galatia 3:19) Paulu wamisako loku popia hati: “Ovihandeleko ovio undembo wovina viwa vi laika oku iya, okuti ka vi lekisa uwa wavio wocili.”—Va Heveru 10:1.
12. Osonde ya litokeka ndati locipango ca Suku?
12 Ndomo tua mõla ale kefetikilo liocipama cilo, koloneke via Noha, Suku wa popele hati, omanu ci tava okuti valia ositu oco va tekule etimba. Pole, ka ci tava okuti va lia osonde yaco. Kovaso a Suku, osonde ya lisoka lomuenyo. Eli olio esunga lieci a popela hati: “Omuenyo wetimba u kasi vosonde.” Eci ci lomboloka okuti, osonde omuenyo. Eye wa popiavo hati: “Nda yecela kokuene kutala okulikutilila layo ovimuenyo viene.” Suku wa lombololavo okuti osonde yi kuete esilivilo koku tẽlisa ocipango caye. Omo liaco, Ocihandeleko ca kala ño ulembo wovina viwa via kala okuiya. Ovina viaco hẽ vipi?
13. Momo lie olofa via Yesu vi kuetele esilivilo?
13 Ovina via kala okuiya viatiamẽlele kolofa via Yesu Kristu. Etu tua kũlĩha okuti, Yesu wa kangisiwa kuenje wa valeliwa kuti. Eye wa pondiwa ndondingaĩvi. Upostolo Paulu wa popia hati: “Eci ka tua kaile longusu, otembo yaco haiyo, Kristu a fila vakuakandu. Puãi Suku wa tu muisa ocisola caye okuti, osimbu tua kala vakuakandu oco Kristu a tu fila.” (Va Roma 5:6, 8) Yesu wa tu fila oco akandu etu a teteliwe. Ondaka ya velapo Akristão va sukila oku kundila omanu yeyi yatiamẽla kocilumba ca Yesu coku yovola omanu kakandu. (Mateo 20:28; Yoano 3:16; 1 Va Korindo 15:3; 1 Timoteo 2:6) Ocilumba ca Yesu ci kuete elitokeko lie losonde kuenda omuenyo? Oco hẽ omuenyo wove wa kongeliwamovo ndati?
14, 15. (a) Ambimbiliya amue kelivulu lia Va Efeso 1:7 a velisapo ndati olofa via Yesu? (b) Etosi lipi li sangiwa kelivulu lia Va Efeso 1:7 okuti ka li sangiwa Vambimbiliya amue?
14 Asongui vamue vakuetavo va siata oku velisapo olofa via Yesu, loku sapuila vakuetavo liavo hati, “Yesu wa fila ame.” Tu konomuisi ndomo Ambimbiliya amue a pongolola olondaka vi sangiwa kelivulu lia Va Efeso 1:7. Embimbiliya limue li pongolola olondaka viocinimbu eci hati: “Vokuaye, okuti vokufa kuaye, omo tu kuetele eyovo longecelo yakandu.” Vocinimbu eci o tẽla oku limbuka okuti olofa via Yesu ovio via pitisiwa vali kovaso. Pole, Omanu vamue pamue va popia hati: ‘Olofa via Yesu vi kuete muẽle esilivilo. Oco hẽ nye ca kamba vocinimbu eci?’
15 Nda kua konomuisile vali Ambimbiliya akuavo, ku ka limbuka etosi limue likuete esilivilo lia sonehiwa vocinimbu eci. Kovisonehua viatete vio Helasi, kelivulu lia Va Efeso 1:7, tu sangako ondaka yimue yi lomboloka okuti “osonde.” Kuli Ambimbiliya alua a kuete olondaka vimuamue levi viovisonehua viatete. Ndeci Embimbiliya Li Kola li popia hati: ‘Vosonde Yomõlaye, omo tu kuetele eyovo longecelo yakandu. Via tunda kokulua kuocali caye.’
16. Ondaka ‘vosonde yomõlaye’ yi tu ivaluisa nye?
16 Ondaka ‘vosonde yomõlaye’ yi kuete elomboloko lialua. Kuenda yi tu ivaluisa esilivilo liosonde. Olofa via Yesu via tẽlisa eci ca tukuiwile Vocihandeleko cina ca enda oku lingiwa Keteke Lioku Tuvika Akandu. Keteke liaco, va Isareli va enda oku eca ovilumba viovinyama. Ovinyama viaco vina via nõliwilile oku ecela akandu. Noke ocitunda cinene ca enda okupa osonde yovinyama viaco oku enda layo Vohondo yi Kola yonembele. Kuenje eci a pitilamo, o kapa osonde yaco kutala, ndu okuti o kasi kovaso a Suku.—Etundilo 25:22; Ovisila 16:2-19.
17. Yesu wa tẽlisa ndati eci ovitunda via enda oku linga Keteke Lioku Tuvika Akandu?
17 Yesu wa tẽlisa eci ovitunda via enda oku linga Keteke Lioku Tuvika Akandu. Upostolo Paulu wa lombolola hati, ocitunda ca velapo ko Isareli ca enda oku iñila vohondo yi Kola losonde “yoku lilumbila eye muẽle leyi yoku lumbila olohole viomanu vina via lingiwa lonumbi.” (Va Heveru 9:6, 7) Eci Yesu a pinduiwa wa enda kilu oco a tẽlise ocisonehua caco eci. Kuenje wa “molehela kovaso a Suku.” Eye wa pinduiwa letimba liespiritu, lina okuti ka li kuete ositu losonde. Oco hẽ nye eye a eca ku Suku? Eye wa eca ocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo. Upostolo Paulu wamisako lulandu waye hati: “Puãi Kristu, eci eya wa linga Ocitunda cinene . . . kuenje wa iñila olumue vohondo yi kola koku kola. Kambatele osonde yolohombo pamue yolonale, wambata puãi osonde yaye muẽle, kuenje wa sanga eyovo ka li pui. Momo nda oku nyila omanu va vihĩsua osonde yolohombo lolonale . . . ku va kuatisa okuti va yelisua katimba, siti, ca piãla vali enene, osonde ya Kristu yi yelisa ovitima viene, okuti vi pua ovilinga viokufa ene ho vumbi Suku o kasi lomuenyo?” Yesu wa eca ku Suku omuenyo waye losonde yaye.—Va Heveru 9:11-14, 24, 28; 10:11-14; 1 Petulu 3:18.
18. Momo lie olonumbi Viembimbiliya vioku sumbila osonde vi kuetele esilivilo Kakristão oloneke vilo?
18 Olondaka evi Viembimbiliya vi tu kuatisa oku kuata elomboloko lieci catiamẽla kesilivilo liosonde. Ci tu kuatisavo oku eca esilivilo kocisimĩlo ca Suku catiamẽla kosonde. Kuenda oku limbuka esunga lieci tu sukilila oku pokola kolonumbi via Suku vioku sumbila osonde. Nda wa tanga Embimbiliya Kovisonehua vio Helasi, oka sanga ovinimbu vialua vi tukula osonde ya Kristu. (Tanga pokakasia.) Eci ci lekisa okuti Akristão vosi va sukila oku lekisa ekolelo ‘kosonde ya Yesu.’ (Va Roma 3:25) Oco akandu etu a eceliwe kuenda oco tu kuate ombembua la Suku, te lika “losonde ya Yesu.” (Va Kolosai 1:20) Osonde ya Yesu yi kuatisavo olombuavekua vina Yesu a linga lavio ocisila coku ka viala kumue laye kilu. (Luka 22:20, 28-30; 1 Va Korindo 11:25; Va Heveru 13:20) Osonde ya Yesu yi kuatisavo “owiñi wakahandangala” oco u puluke ‘kohali ya lua’ ya laika oku iya. Kuenje vaka kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi. Owiñi waco ‘wa sukula olonanga viavo vosonde ya Kameme.’—Esituluilo 7:9, 14.
19, 20. (a) Momo lie Suku a ecela ocihandeleko coku sumbila osonde? Oco hẽ tu sukila oku pokola kocihandeleko caco? (b) Momo lie tu sukilila oku limbuka esilivilo lioku sumbila osonde?
19 Osonde yi kuete esilivilo kovaso a Suku. Kuenda yi kuetevo esilivilo kokuetu. Omo okuti Yehova wa velisapo omuenyo, wa tumbika ovihandeleko vioku sumbila osonde. Osonde oyo lika yi yulula onjila yi tuala komuenyo ko pui. Halopandukuovio tu eca ku Yehova Suku omo a eca osonde ya Yesu oco yi tu yovole kakandu! Kaliye tu kuete elomboloko liwa liolondaka viupostolo Yoano, eci a popia hati: “Ku-u o tu sole kuenje wa tu pandulula kakandu etu losonde yaye, haeye wa tu muisa usoma okuti tua linga ovitunda via Suku Isiaye, kokuaye ku kale ulamba luviali oloneke vi enda ño-o hũ. Amene.”—Esituluilo 1:5, 6.
20 Suku yetu Ukualondunge via velapo haeye ono yomuenyo wa kũlĩhĩle okuti osonde yi kuete esilivilo lioku yovola omanu. Omo liaco, ci tava okuti tu lipulisa ndoco: ‘Ondaka eyi yi kuete esilivilo lie komuenyo wetu kuenda kueci tu yongola oku linga?’ Epulilo eli tuka li tambulula vocipama cikuãimo.
O Tambulula hẽ Ndati?
• Vulandu wa Havele la Noha tu lilongisilamo nye ci lekisa ocisimĩlo ca Suku catiamẽla kosonde?
• Vocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli wa popele hati osonde yi tiamisiwila lika kovina vipi? Kuenda momo lie?
• Yesu wa tẽlisa ndati eci ca enda oku lingiwa lovitunda Keteke Lioku Tuvika Akandu?
• Osonde ya Yesu yi yovola ndati omuenyo wetu?
[Okakasia kemẽla 12]
OSONDE YIPI YI YOVOLA OMUENYO?
Embimbiliya li popia hati: “Lilavi ene muele. Lavivo ocunda cosi espiritu sandu wo ci kapeli angombo, okuti vu lisa lisa ekongelo lia Ñala lina a landa losonde yaye.”—Ovilinga 20:28.
“Omo cilo tua tendiwa nda vakuesunga losonde yaye, ca piãla vali tu popeliwa laye konyeño ya Suku.”—Va Roma 5:9.
“Ka wa kaili lelavoko, kuenje omo wa kaili voluali, ka wa kũlĩhili Suku. Cilo puãi, omo vu kasi vu Kristu Yesu, oco ene wa kaili kupãla weyi ocipepi, omo osonde ya Kristu yo pesekeli.”—Va Efeso 2:12, 13.
“Suku wa panga okuti eyuko liaye liosi li kala vu Kristu. Suku wa pangavo okuti Kristu inalisila kokuaye ovina viosi vioposi levi viokilu. Kristu wa nena ombembua losonde yaye yina ya pesekela [kuti].”—Va Kolosai 1:19, 20.
“Oco a vamanji, . . . tu kuete utõi woku iñila vocitumalo ci kola mekonda liosonde ya Yesu.”—Va Heveru 10:19.
“Vu ci okuti wa yovuiwi kovisila viesanda, vina wa piñali kolosekulu viene. Puãi ka wa yovuiwili lovina vi nyõleha ndeci opalata pamue ulu, te losonde ya tĩla ya Kristu, haeye okameme ka pua etondelo, ka ka kuete etime.”—1 Petulu 1:18, 19.
“Nda tu endaila vocinyi, ndeci eye a kasi vocinyi, tu kuete ongongela pokati ketu, kuenje osonde ya Yesu Omõlaye yi tu yelisa kakandu osi.”—1 Yoano 1:7.
“Ove wa sesamela oku tambula ociña, loku situlula asitikilo aco; momo wa pondiwa, kuenje wa yovola omanu losonde yove, noke wa va nena ku Suku. Omanu va yovuiwa va tunda kapata osi, lo kalimi aiñi aiñi osi, lo kovositue osi, lo kolofeka viosi.”—Esituluilo 5:9.
“Omindiki ya vamanjetu ya tundisiwa, . . . vo yula losonde ya Kameme kuenda ondaka yuvangi wavo.”—Esituluilo 12:10, 11.
[Elitalatu kemẽla 10]
Ocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli ca lekisa okuti, osonde yi kuatisa koku ecela akandu
[Elitalatu kemẽla 11]
Omo liosonde ya Yesu omanu valua vaka yovuiwa