Suku o Kuete Ocikembe Letu
CA SUNGULUKA oku lupukila ku Suku oku pinga ekuatiso eci tu sangiwa lovitangi. Momo eye “unene, olohõlo viaye via lua cimue. Ovina viosi viu lomboloka.” (Osamo 147:5) Suku, eye lika o tẽla oku tu kuatisa oku tetulula ovitangi vietu. Embimbiliya li tu vetiyavo oku ‘pesila ovitima vietu’ kokuaye. (Osamo 62:8) Oco hẽ momo lie omanu vamue va popela okuti Suku ka siatele oku tambulula olohutililo viavo? Eci hẽ ci lekisa okuti Suku ka tu kapeleko?
Kuka kape ño ekandu ku Suku. Sokolola ño konyima eci wa kala omõla. Olonjali viove ka via ku ĩhaile cosi o yongola. Ove hẽ wa enda oku linga hati ka va ndi sole? Omãla vamue pamue oco va popia. Pole eci wa kula wa limbuka okuti oku lekisa ocisola kua litepa. Kuenda wa limbukavo okuti oku eca komõla cosi a pinga, hacisolako.
Olonjanja vimue Yehova ka tambulula olohutililo vietu ndomo tu yongola. Pole, eci ka ci lekisa okuti wa tu imba onyima. Suku o lekisa ocisola kokuetu volonepa viñi viñi.
‘Kokuaye Oko tu Muila Omuenyo’
Tu sukila oku eca olopandu ku Suku, momo kokuaye oko tu “muila omuenyo loku lisengasenga.” (Ovilinga 17:28) Omo okuti wa tu ĩha omuenyo, ci lekisa okuti wa tu kapako.
Yehova wa siatavo oku tu ĩha eteku oco tu amameko oku kala lomuenyo. Vembimbiliya tu tangamo hati: “O kulisa owangu wolongombe, lovikũla vi silivila komunu, hopi posi okulia.” (Osamo 104:14) Ululiki wetu ka tu ĩha lika eci tu li tekula laco. Puãi omo liocali caye calua, o tu ĩhavo ‘ombela yi tunda kilu, o tu muisa elau, kuenda o kutisa ovitima vietu lokulia kuenda esanju.’—Ovilinga 14:17.
Pole, vamue pamue va pula hati: ‘Nda Suku o tu sole calua, nye a ecelelela okuti tu tala ohali?’ Ove wa kũlĩha hẽ etambululo kepulilo eli?
Anga hẽ Suku Eye wa Siata Oku tu Kokela Ovitangi?
Ohali yalua omanu va siata oku tala okuti ovo muẽle va siata oku yi likokela. Omanu va kũlĩha ciwa okuti ovina vimue oku vi linga, ku iyilila ovitangi. Pole, lopo vamamako oku vi linga. Ovo va linga ukahonga, va li kapa koku nyua enene, koku sipa akaya leliamba, koku linga olomapalo vina vi lemẽha, va lupukisa calua ekãlu poku endisa kuenda va linga ovina vikuavo vĩvi. Oco hẽ nda kovilinga viaco kueyilila oku vela helie okuete ekandu? Suku ale omunu waco muẽle wa lekisa ekambo liolondunge? Ondaka ya Suku yi tu sapuila hati: “Ko ka kembiwi, Suku ka tombiwa, momo, eci omunu a kũla haico a lombola.”—Va Galatia 6:7.
Omanu va siatavo oku kokela ohali vakuavo. Eci ofeka yimue yi linga uyaki lofeka yikuavo, Suku hayeko okuete ekandu liohali yiyililako. Eci omunu a kapa etenda pocitumãlo cimue kuenje kufa omanu valua, Suku hẽ eye okuete ekandu? Suku ka kuete ekandu lalimue liovitangi viaco. Eci ombiali yimue yĩvi yi kangisa omanu kuenda yi ponda omanu eye a kasi oku viala, Suku hẽ eye okuete ekandu? Oku popia hati Suku eye o kuete ekandu hesungako.—Ukundi 8:9.
Kuli omanu valua va kasi uhukũi lonjala. Oco hẽ Suku eye okuete ekandu? Sio, Suku ka kuete ekandu. Osi Suku a tu ĩha, yi pondola oku ima okulia kualua okuti ku tẽla oku tekula omanu vosi va kasi kulo kilu lieve. (Osamo 10:2, 3; 145:16) Omanu ovo ka va siatele oku tepisa ciwa ukuasi Suku a tu ĩha. Kuenje vamue va kala vuhukũi lonjala. Ocipululu comanu oco ci kasi oku tateka oku tetulula ocitangi caco.
Ono Yovitangi
Oco hẽ helie o kuete ekandu eci omunu umue a vela ale ceci a fa omo lioku kuka? Suku hayeko o kuete ekandu. Eye eci a lulika omanu ka yonguile okuti va kuka ale va fa.
Eci Adama la Heva va kapiwa vocumbo ce Edene, Yehova wa yonguile okuti va kuata omuenyo ko pui. Kuenda wa yonguilevo okuti omanu kulo kilu lieve va sanjukila ocipiñalo cavo va tambula ku Suku. Pole, oku kala kua Adama la Heva otembo ka yi pui vocumbo ceposo, kua tiamẽlele koku pokola Kululiki wavo.—Osamo 10:2, 3; 145:16.
Pole ovo ka va lekisile epokolo. Va nõlapo oku tava ku Satana Eliapu. Satana wa kemba Heva. Wo sapuila okuti Suku wa kala loku limbika cimue ciwa kokuavo. Kuenje omo Heva wa kala lonjongole yoku “kulĩha eci ciwa leci cĩvi” wa tava Keliapu. Noke Adama wa likongela ku Heva, kuenje va siapo oku pokola ku Suku.—Efetikilo 3:5, 6.
Eci Adama la Heva va linga ekandu, va lekisa okuti ka va sesamẽla oku kala komuenyo otembo ka yi pui. Ovo veya oku tambula onima yekandu liavo. Ongusu yavo lolohõlo viavo via fetika oku tepuluka. Kuenje noke va fa. (Efetikilo 5:5) Pole ekandu liavo ka lia va nenelele lika ovo muẽle ohali. Etu vosi tu kasi oku tala ohali omo liekandu lia Adama la Heva. Upostolo Paulu wa popia hati: “Ekandu lia iñila voluali lomunu umuamue, kuenda okufa kueya lekandu, haico okufa kua sambukila omanu vosi, momo vosi va linga ekandu.” (Va Roma 5:12) Omo liekandu lia Adama la Heva, ekandu loku fa via sambukila omanu vosi, ndacina oku vela ku sambukila omanu.
Uvangi Wocisola ca Suku
Eci ci lekisa hẽ okuti ka kuli elavoko lalimue liokuti omanu eteke limue vaka yovuiwa kohali? Kuli elavoko liokuti omanu vaka yovuiwa kohali. Suku wa eca Omõlaye wongunga Yesu oco a yovole omanu kakandu kuenda koku fa. Eci oco ci lekisa uvangi wa velapo wokuti Suku wa tu kapako. (Va Roma 5:12) Omo liaco, upostolo Yoano wa popia hati: “Omo Suku a sola ndoco oluali, oco a ecela Omõlaye wongunga okuti wosi u kolela ka fi, puai o mola omuenyo ko pui.” (Yoano 3:16) Omo liocisola caco Suku a lekisa kokuetu, etu cilo tu kuete elavoko liomuenyo kopui. Upostolo Paulu wa popiavo hati: “Elinga liesunga liomunu umuamue li nenela vosi eyovo kuenda omuenyo.”—Va Roma 5:18.
Tua kolela okuti Suku votembo yaye ya sokiyiwa, o ka mãlako ohali yosi loku fa kulo kilu lieve. Ekalo lia tukuiwa kelivulu Liesituluilo olio lika li ka kala voluali luosi. Kelivulu liaco tu tangako hati: “Tala, onjo ya Suku yi kasi pokati komanu. Eye o tunga lavo, va linga omanu vaye, kuenje Suku eye muẽle o kala lavo, o linga Suku yavo. Eye o puenya asuelela osi kovaso avo. Okufa ka ku kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo laviovo ka vi kalako vali. Momo ovina viatete via pita.” (Esituluilo 21:3, 4) Ove pamue o popia okuti, ‘otembo yaco ame si kasi vali lomuenyo.’ Pole ndaño wa fa, Suku oka ku pindula. Kuenje oka mõla ovina viaco. (Yoano 5:28, 29) Eci oco Suku a tu yonguila, kuenje oka ci tẽlisa. Cosi eci ci lekisa okuti Suku wa tu kapako. Kuenda wosi o linga hati Suku ka tu kapeleko, ohembi.
‘Kala Ekamba Lia Suku’
Ci lembeleka calua oku kũlĩha okuti Suku wa sanda onjila yoku mãlako ovitangi viosi viomanu. Oco hẽ, koloneke vilo tu linga nye nda tua fisa ngandietu ale omõletu wa kuatiwa loku vela? Otembo ya Suku yoku mãlako oku vela loku fa, handi ka ya pitilile. Embimbiliya li lekisa okuti tu sukila oku talamelapo kamue toke eci ohuminyo yaco yika tẽlisiwa. Pole Suku ka tu sile ulika. Tiago wa popia hati: “Ameli ku Suku kuenje eye amela kokuene.” (Tiago 4:8) Ululiki wetu o tu laleka oco tu kale akamba vaye. Kuenje vosi vana va linga akamba va Suku, va limbuka okuti eye o va kuatisa, ndaño muẽle kovitangi vina via tĩla.
Oco hẽ, nye tu sukila oku linga oco tu kale akamba va Suku? Soma Daviti wa lingilevo epulilo ndeli, kosimbu. Eye wa pula hati: “A Yehova, . . . helie o tunga vomunda yove yi kola?” (Osamo 15:1) Noke eye muẽle wa tambulula hati: “Yu omuenyo waye wa pua eko, haeye o lingainga esunga, vutima waye mu tunda olondaka viocili, haeye ka endisa olombonde lelimi liaye, ka lingi ekamba liaye eci cĩvi, ka tondi u a lisungue laye.” (Osamo 15:2, 3) Olondaka evi vi lekisa okuti Yehova o tava lika omanu vana va pokola kokuaye, okuti ka va kuama onjila ya Adama la Heva. Eye amẽla lika komanu vana va linga ocipango caye.—Esinumuĩlo 6:24, 25; 1 Yoano 5:3.
Oco hẽ tu kũlĩha ndati ocipango ca Suku? Tu sukila oku lilongisa eci “ciwa, haico ca sunguluka ku Suku Upopeli wetu.” Noke tu sukila oku likolisilako oku ci linga. (1 Timoteo 2:3) Oco tu tẽle oku ci linga, tu sukila oku kuata ukũlĩhĩso wasuapo Wembimbiliya. (Yoano 17:3; 2 Timoteo 3:16, 17) Pole, oku tanga lika Embimbiliya ka ci tẽla. Tu sukila oku kuama ongangu ya va Berea. Eci upostolo Paulu a va kundila, ovo “va yeva ondaka lombili kuenje, oloneke viosi, va tanga tanga ovisonehua oku kũlĩhisa nda hẽ ovina viaco viocili nda ndati.”—Ovilinga 17:11.
Cimuamue haico koloneke vilo. Oku lilongisa lutate Embimbiliya ku pamisa ekolelo lietu ku Suku. Kuenda ci tu kuatisa oku kuata ukamba wocili la Suku. (Va Heveru 11:6) Ci tu kuatisavo oku limbuka uwa Yehova a lingila omanu oco va kale komuenyo otembo ka yi pui.
Tu konomuisi olondaka Viakristão vamue va kuete ukamba uwa la Yehova Suku. Kafeko umue otukuiwa hati Danielle wa popia hati: “Ame ndi sole calua Yehova. Kuenda ñuete calua coku u pandula. Eye wa nyiha olonjali vimue viukuetele ocisola cocili. Kuenda via ndongisa oku kuama Ondaka yaye.” Ukuenje umue wo kofeka yo Uruguayi wa popia hati: ‘Utima wange u sanjukila calua Yehova. Kuenje u mbetiya oku u pandula omo liocali caye kuenda ukamba eye a ndi kuetele.’ Suku o tava omanu vosi, ndaño muẽle omãla vatito. Kamõla umue ukuanyamo epanduvali, otukuiwa hati, Gabriela wa popia hati: “Ame ndi sole vali calua Suku okuti ovina viosi vi kasi voluali ci sule. Ñuete Embimbiliya liange muẽle. Ndi sole calua oku lilongisa eci catiamẽla ku Suku kuenda Komõlaye.”
Koloneke vilo, valua va tava kolondaka viukualosamo wa popia hati: “Ame puãi, ciwa oku kala ocipepi la Suku.” (Osamo 73:28) Suku wa siata oku va kuatisa oku liyaka lovitangi viavo. Kuenda ovo va kuete elavoko liasuapo lioku kala voluali luokaliye palo posi. (1 Timoteo 4:8) Ove hẽ, nye ku likolisililako oku ‘kala ekamba lia Suku’? Embimbiliya li tu sapuila hati: “Eye ka kasi ocipãla letu.” (Ovilinga 17:27) Suku wa ku kapako muẽle!
[Elitalatu kemẽla 5]
Yehova o tu kuetele ocisola
[Elitalatu kemẽla 7]
Omãla vatito ci tava okuti va kalavo akamba va Suku
[Elitalatu kemẽla 7]
Yehova o tu kuatisa oku pandikisa toke eci aka mãlako oku vela loku fa