Helie O Tẽla Oku Pongolola Oluali?
‘Olohukũi via siata oku tu sapuila hati: Tu yongola ombembua lekalo liwa voluali. Kuenda tu yongola okuti, voluali mu kala esunga. Ka tu yongola okuti, olofeka vi kuete ukuasi, viamamako oku viala vina vi kuete uhukũi.’
UKÃI umue mitavaso yocisoko cupange woku kuatisa olofeka vi tala ohali, eye wa popia olondaka evi poku lombolola onjongole yolohukũi. Olondaka viaye, vi lekisa onjongole yomanu vosi va kasi oku tala ohali omo liovilemawe kuenda ungangala wa siata oku pita voluali. Vosi yavo va yongola okuti, voluali mu kala ombembua yocili kuenda ekalo liwa. Anga hẽ, eteke limue oluali luka kuata muẽle ekalo liwa? Kuli hẽ umue o tẽla oku pongolola ekalo lĩvi lioluali?
Alikolisilo Oku Pongolola Ekalo Lioluali
Kuli omanu valua va siata oku seteka oku nena ekalo liwa voluali. Ukãi umue ondotolo o tukuiwa hati Florence Nightingale, kocita cekũi lecea, wa litumbikile kupange woku yelisa olofeka kuenda oku tata olombei. Kotembo yaye, olosipitali ka via kuatele ovihemba vialua vioku sakula ndevi vi kasi koloneke vilo. Elivulu limue lia lombolola okuti, kotembo yaco, ‘olondotolo ka via kuatele uloño walua woku sakula. Kuenda ka via kuatele utate woku liyelisa. Olondotolo via kala oloholua kuenda via litumbikile calua kukahonga.’ Anga hẽ, Florence wa tẽla oku linga apongoloko voluali konepa yoku sakula? Eye wa eca ekuatiso liaco. Cimuamue haco ci kasi oku pita koloneke vilo. Kuli omanu va litumbika kovoloño alua ndeci: Oku longisa omanu oku tanga, elilongiso, uloño woku sakula olombei, kovopange ovonjo, koku eca okulia kolohukũi kuenda ovina vikuavo. Ovoloño aco, a siata oku kuatisa omanu valua oku mioñolola ekalo liomuenyo wavo.
Ndaño lovoloño aco, onepa yalua yomanu va kasi oku tala ohali omo liovoyaki, ungangala, ovovei, onjala, kuenda ovitangi vikuavo. Ukanda umue wasapulo wa popia hati: ‘Uhukũi, u kasi oku ponda akũi atatu kolohulukãi viomanu eteke leteke.’ Handi vali, etendelo liomanu va kasi oku landisiwa kupika lia livokiya calua. Ndaño okuti olofeka vialua vi yongola oku malako ocitangi caco, pole, ukanda umue wasapulo wa popia hati: ‘Koloneke vilo, etendelo liomanu va kasi kupika lia pitahãla etendelo liapika vana vopiwa vocifuka co Afrika kosimbu oku landisiwa kolofeka vikuavo.’
Nye ca siata oku tateka omanu oku pongolola ekalo lioluali? Anga hẽ omanu vana va kemãla kovokuasi ovo va siata oku tateka ekalo liwa? Ale kuli cimue ca kongela vocitangi caco?
Ceci ca Siata Oku Tateka Oku Linga Apongoloko Voluali
Ondaka ya Suku yi lekisa okuti, Satana Eliapu, eye o kasi oku tateka ekalo liwa voluali. Upostolo Yoano wa popia hati: ‘Oluali luosi lu kasi povaka Eliapu.’ (1 Yoano 5:19) Satana o kasi oku kemba ‘oluali luosi’ toke cilo. (Esituluilo 12:9) Osimbu handi eye ka nyoliwile, omanu vakamamako oku tala ohali omo lievĩho. Oco hẽ, ekalo liaco lĩvi lieya ndati?
Yehova wa ecele ku Adama la Heva oluali lumue lua lipua okuti, va kalamo otembo ka yi pui kumue lepata liavo. (Efetikilo 1:31) Oco hẽ, nye ca pongolola ekalo liaco? Satana Eliapu. Eye wa tomba omoko ya Yehova yoku viala, yina Adama la Heva va sukilile oku pokola. Kuenje, wa lekisa okuti, uviali wa Yehova ka wa sungulukile. Noke, wa vetiya Adama la Heva oku litepa la Suku oco va li nõlele ovo muẽle eci ciwa leci cĩvi. (Efetikilo 3:1-6) Esino liavo, lia nena ekambo lioku lipua komanu. Eli olio esunga lieci omanu ka va tẽlela oku pongolola ekalo lĩvi li kasi voluali.—Va Roma 5:12.
Momo Lie Suku a Ecelela Ekalo Liaco?
Citava okuti omunu o pula ndoco: ‘Momo lie Yehova a ecelela ekandu lekambo lioku lipua? Ocili okuti, Suku o kuete unene wa piãla. Oco hẽ, momo lie ka kunduilile Adama la Heva eci va lueya oco a lulike omanu vakuavo?’ Apulilo ava a kasi ndu okuti, ca lelukile oku tetulula ocitangi caco. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, oku kuata unene kua siata oku nena ovitangi vialua komanu. Tu kũlĩhĩsi eci catiamẽla kolombiali. Omo lioku kuata unene woku viala, via siata oku endisa lãvi uviali wavo. Kuenje cilo uhukũi lohali via livokiya calua voluali. Handi vali, eci olombiali vi talisa ohali vana ka va pokola kokuavo, vakuesunga va siata oku kala ndati?
Yehova poku lekisa kolondingesunga okuti uviali waye wa sunguluka, o kasi oku ecelela Satana kumue lolondingaĩvi okuti va li tumĩla ovo muẽle. Kuenda ka va pokola kolonumbi viaye vokuenda kuotembo yimue yitito. Eye wa ci lingila oco omanu va limbuke okuti, uviali wa Yehova owo lika wa sunguluka. Kuenda oku lekisa okuti ovihandeleko viaye vi kasilili oco vi tu kuatise. Handi vali, ovitangi vieyilila koku tomba uviali waye, vi lekisa okuti, ovihandeleko Viaye vi kuatisa calua. Kuenda vi lekisa okuti, Yehova o kuete esunga lioku sokiya eteke aka kundula olondingaĩvi. Eye ndopo oka mãlako olondingaĩvi viosi.—Efetikilo 18:23-32; Esinumuĩlo 32:4; Osamo 37:9, 10, 38.
Osimbu handi Yehova ka nyolele oluali lulo, ‘tuka amamako oku liyaka lovitangi.’ (Va Roma 8:22) Citava okuti, pamue tu seteka oku pongolola ovina vimue voluali lulo. Pole, ka tu tẽla oku lundula Satana. Kuenda ka tu tẽlavo oku mãlako ekambo lioku lipua tua piñala ku Adama la Heva.—Osamo 49:7-9.
Yesu Kristu Oka Nena Ekalo Liwa Liotembo ka yi Pui
Anga hẽ, ka kuli umue o tẽla oku nena epongoloko voluali? Sio, hacoko. Kuli umue wa velapo omanu okuti oka nena voluali ekalo liwa liotembo ka yi pui. Omunu waco helie? Yesu Kristu. Embimbiliya lio tukula hati, Usongui umue wa nõliwa la Suku oco a yovole omanu.—Ovilinga 5:31.
Cilo, Yesu o kasi oku kevelela oku tambula omoko ku Yehova oco a nyõle oluali lulo. (Esituluilo 11:18) Oco hẽ, ovina vipi eye aka linga? Eye oka ‘tumbulula ovina viosi Suku a tukula lovimẽla viovaprofeto vaye va kola, tunde kosiahũlu.’ (Ovilinga 3:21) Yesu ‘oka popela osuke eci yivilikiya, lohukũi kuenda oka popelavo omunu ka kuete oñuatisi. Eye o ka va popela kohali kuenda kungangala.’ (Osamo 72:12-16) Yehova vonduko ya Yesu, wa likuminya ‘oku imũla ovoyaki osi a kasi voluali.’ (Osamo 46:9) Eye wa likuminyavo okuti, kotembo yaco ‘lomue oka popia hati ndi vela.’ Olomeke, lovisitatũi kuenda ovilema, vosi vaka kuata uhayele wa lipua. (Isaya 33:24; 35:5, 6; Esituluilo 21:3, 4) Yehova wa likuminya okuti, cikale omanu vana va fa osimbu, ale vava va fa ndopo omo liungangala u kasi voluali, vosi yavo vaka pinduiwa.—Yoano 5:28, 29.
Yesu oka nena apongoloko avelapo otembo ka yi pui. Eye oka mãlako ovitangi viosi via siata oku tateka ekalo liwa voluali. Oka mãlako ekandu, lekambo lioku lipua, kuenda oka lundula Satana kumue lomanu vaye vakuesino. (Esituluilo 19:19, 20; 20:1-3, 10) Ovitangi lohali Yehova a kasi oku ecelela cilo, ‘lalimue eteke vi keya vali.’ (Nahumi 1:9) Eci Yesu a tu longisa oku likutilila Usoma wa Suku oco wiye, wa kũlĩhĩle eci uka linga. Momo uka tẽlisa ‘ocipango ca Suku palo posi, ndeci ci kasi oku lingiwa kilu.—Mateo 6:10.
Ove pamue o pula ndoco: ‘Momo lie Yesu a popela hati, olohukũi tu kala lavio otembo ka yi pui? Anga hẽ olondaka evi ka vi lekisa okuti, evĩho luhukũi vikamamako?’ (Mateo 26:11) Yesu wa popia hati, olohukũi vikamamako oku kala voluali. Pole, ulandu wolondaka viaye vocinimbu caco Cembimbiliya kuenda olohuminyo via Suku, hacoko vi lomboloka. Ovio vi lekisa okuti, osimbu oluali lulo ka lua nyõliwile, omanu vakamamako luhukũi. Eye wa kũlĩhĩle okuti, omunu ka tẽla oku malako uhukũi lungangala u kasi voluali. Kuenda wa kũlĩhĩle okuti, eye lika o tẽla oku linga apongoloko aco. Omo liaco, Eye ndopo muẽle oka nena ‘ilu liokaliye loluali luokaliye’ okuti, oku vela, luhukũi kuenda olofa, ka vi kalako vali.—2 Petulu 3:13; Esituluilo 21:1.
‘Ko ka Ivaliko Oku Linga Eci Ciwa’
Anga hẽ, eci ci lomboloka okuti ka tu pondola vali oku linga cimue coku kuatisa vakuetu? Sio, hacoko. Embimbiliya li tu vetiya oku kuatisa vakuetu eci va liyaka lovitangi. Soma Salomone wa popia hati: “Ku ka likandangiye oku linga ohenda ava va yi sukila, nda o citẽla oku yi linga.” (Olosapo 3:27) Upostolo Paulu wa popiavo hati: “Ko ka ivaliko oku lingainga ciwa, loku liavela pokati.”—Va Heveru 13:16.
Yesu o tu vetiya oco tu likolisileko oku kuatisa vakuetu. Eye wa tukula olusapo luatiamẽla kulume umue u Samaria okuti wa sanga ulume umue wa tipuiwa lovingumba haeye wa nyaniwa ovina viaye. Yesu wa popia hati, ulume woko Samaria, wa kuatela ohenda una wa lemehĩwa. Kuenje wo kuatisa loku kuta apute aye. (Luka 10:29-37) Ohenda yulume waco u Samaria ka ya pongoluile ekalo lĩvi lioluali. Pole ya popela omuenyo womunu una wa lemehĩwa. Etu tu sukilavo oku kuama ongangu yaco.
Yesu oka linga ovina vialua viwa okuti, ka vi sokisiwa lekuatiso lieciwa komunu. Eye ndopo muẽle oka nena ekalo liwa voluali luosi. Eci aka tẽlisa olohuminyo viaye, omanu vosi va kasi oku tala ohali omo liungangala, vaka kuata omuenyo wesanju, lombembua kuenda elianjo.—Osamo 4:8; 37:10, 11.
Osimbu tu lavoka asumũlũho aco, tu amamiko oku kuatisa vakuetu, cikale ketimba ale kespiritu. Tu likolisiliko oku ‘linga eci ciwa’ komanu vana va kasi oku tala ohali omo lievĩho li kasi voluali lulo.—Va Galatia 6:10.
[Ono Yelitalatu kemela 4]
The Star, Johannesburg, S.A.
[Ofoto ya Eciwa]
Courtesy National Library of Medicine
[Elitalatu kemẽla 5]
Florence Nightingale, wa linga apongoloko konepa yoku sakula
[Elitalatu kemẽla 7]
Akristão va siata oku lingila vakuavo eci ciwa