Oluali Lueyuka Ovitangi
OVE HẼ, o tava okuti tu kasi voluali lueyuka evĩho? Citava okuti o tava. Pamue tua loñoloha koku linga ovina vialua. Kuenda tua siata oku sokiya ciwa ovina tu yongola oku linga. Pole, ka tu kuete ukuasi, ekalo liwa, ndaño okulia. Ovina evi vi lekisa ocili colondaka Soma Salomone a popia hati: ‘Okulia ha kua vakualondungeko, ndaño ipako ka vi kasi kuava va lunguka.’ Momo lie? Eye wamisako hati: ‘Cosi ciya ño, ci veta ño.’—Ukundi 9:11.
‘Ceci tu Liyaka Lovitangi’
Salomone poku popia hati, “cosi ciya ño,” wa tukula ovitangi tua siata oku liyaka lavio. Momo via siata oku nyõla eci tua sokiya oku linga komuenyo wetu. Ndomo Salomone a ci lombolola, tu kasi ‘ndolõsi vi kuatiwa vowanda’ eci tu liyaka lovitangi. Kuenda ndolonjila vi kuatiwila vonjanjo.’ (Ukundi 9:12) Tu kulĩhĩsi eci catiamẽla kovopange. Omanu va siata oku lima ovapia oco va kuate okulia kuoku tekula epata liavo. Pole, olonjanja vimue va liyaka lovitangi ka va lavokaile. Momo nda ombela ka ya lokele, ovikũla vovapia vi nyoleha lutanya.
Handi vali, kuli omanu vamue va siata oku seteka oku kuatisa vana va tala ohali. Pole, ekuatiso liaco ka lieciwa lesunga. Catiamẽla koku tetulula ocitangi conjali, ukanda umue wasapulo wa popia hati: ‘Vokuenda kuanyamo apita, olofeka vimue via selekele olombongo vioku kuatisa uyaki wa kala kofeka yo Golfe Persiku. Pole, eci va limbuka okuti vocifuka co Afrika muli onjala yalua, polombongo viaco va tepapo vimue vitito oco vi kuatise omanu va tala ohali.’ Anga hẽ, olofeka viaco via eca muẽle ekuatiso lia sunguluka poku tepa olombongo okuti, onepa yalua yenda kuyaki, osimbu omanu va tala ohali lonjala? Anga hẽ, ca sunguluka omanu oku kuata ovokuasi alua, osimbu vakuavo va tala ohali luhukũi? Ovolandu a lekisa okuti, unyamo lunyamo voluali mua siata oku fa omãla valua omo liovovei. Ekalo liaco, ka lia sungulukile.
Ocili okuti, otembo yĩvi yiya ño kuenda yi veta ño. Handi vali, kuli ovina vialua viya komuenyo wetu okuti lomue o tẽla oku vi yuvula. Momo viya ocipikipiki. Kunyamo wo 2004, kolupale luo Sikutia, kua pita uyaki umue wa endisiwa lolongangala kuenda asualali vofeka yaco. Kuenje, kua pondiwa omãla valua va kala kosikola. Omãla vana va fila vuyaki waco, ka va kũlĩhĩle okuti vaka fa. Vana va puluka ka va kũlĩhĩlevo okuti vaka puluka kuyaki. Momo ovitangi viaco vieya ocipipipiki kokuavo. Kuenda via kokiwa luyaki womanu.
Anga hẽ Ekalo Lĩvi Likamamako?
Omanu vamue poku vangula eci catiamẽla kovitangi violuali, va siata oku popia hati, ‘eli olio muẽle ekalo liomuenyo tunde kosimbu.’ Kuenda ekalo liaco likamamako.’ Ovo va siatavo oku popia okuti, omanu vana vakuonene, vakamamako oku talisa ohali ava va hongua. Kuenda olohuasi vikamamako oku punda olohukũi. Osimbu omanu vamamako oku kala voluali, ekalo lĩvi liamamako. Momo, ovitangi viya ño kuenda vi veta ño.
Anga hẽ ovitangi vikamamako pokati komanu? Ocili okuti, omanu va siata oku likolisilako oku talavaya lovoloño avo. Anga hẽ eteke limue vaka tambula onima yupange wavo? Kuli hẽ umue o tẽla oku pongolola ekalo lioluali? Tu kũlĩhĩsi apulilo ava vocipama cikuãimo.
[Ono Yelitalatu]
MAXIM MARMUR/AFP/Getty Images