OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w09 1/1 kam. 23-26
  • Momo Lie Oku Liyelisa ku Kuetele Esilivilo?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Momo Lie Oku Liyelisa ku Kuetele Esilivilo?
  • Utala Wondavululi—2009
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Oku Talavayela Kumosi Vepata ci Kuete Esilivilo
  • Oku Liyelisa Ketimba ci Sivaya Suku Una Tu Fendela
  • Tu “Setukuli Suku”
  • Oku Yuvula Eliño Ku Kuete Esilivilo Lie?
    Utala Wondavululi—2002
  • Oku Yuvula Eliño Ci Lomboloka Nye?
    Utala Wondavululi—2002
  • Yehova o Sole Omanu va Liyelisa
    Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda—Ovipama Violohongele—2019
  • Suku o Sole Omanu va Liyelisa
    “Kali Vocisola Ca Suku”
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2009
w09 1/1 kam. 23-26

Momo Lie Oku Liyelisa ku Kuetele Esilivilo?

Tunde kosimbu, omanu va siata oku kuatiwa lovovei añi añi. Eci ci vetiya omanu vamue oku sima okuti, Suku o kuete onyeño yoku yambula olondingaĩvi. Akonomuiso a siata oku lingiwa vokuenda kuanyamo a lekisa okuti ovinyama vina vi kasi pokati ketu, vi pondola oku tu kokela ovovei alua.

Olondotolo via limbuka okuti apengue, lolomuku vikuavo, olomenye, olonyi kuenda olohamue via siata oku tu sambuisa ovovei. Olondotolo viaco via limbukavo okuti olonjanja vimue, omanu va siata oku kuatiwa lovovei omo liekambo lionjelo. Onjelo yi tu teyuila kolofa.

Ocitumãlo locitumãlo ci kuete olonumbi via litepa viatiamẽla koku liyelisa. Kovitumãlo vina okuti ka kuli ovava awa ale ka kuli olokalete, ka ca lelukile oku liyelisa. Osimbu va Isareli va kala vekalasoko, Suku wa ecele kokuavo olonumbi vioku liyelisa. Kuenje ovina va pita lavio, vi tu kuatisa oku liyelisa!

Momo lie oku liyelisa ketimba ku kuetele esilivilo lialua ku Suku? Tu tẽla ndati oku liyelisa ketimba? Ovina vipi tu sukila oku linga oco tu li teyuile kovovei?

KAKUENJE umue o tukuiwa hati Maxa wo ko Kamarões, poku tunda kosikola, wa iñila vonjo lonjala kuenda enyona, kuenje wa fetika oku papala lombua. Ocipete caye wa ci kapa kilu liomesa kuenda wa tumãla posi oku kevelila okulia.

Inaye, wa telekele okulia kuenje eci a yeva okuti Max wa pitĩla wo wĩha okulia o pongiyila. Eci a limbuka okuti omõlaye wa kapa ocipete ca liña kilu liomesa ya yela, wo kelũhila hati, “ove a Max!” Omõlaye wa limbuka okuti wa sukilile oku upa ocipete caye lonjanga kilu liomesa, kuenda oku sukula ovaka aye. Kuenje wa fetika okulia, loku popia hati, “Ngecele. Nda ivalako a Mãi.”

Ina o kuete ocisola o kuatisa epata oku kala luhayele uwa, pole vosi vepata va sukilavo oku u kuatisa. Ndeci ca pita la Max, oku pindisa omãla oco va kuate ocituwa coku liyelisa, ka ca lelukile kuenda olonjanja viosi ci sukila oku va ivaluisa.

Ina ya Max wa limbuka okuti okulia ku pondola oku vihĩsiwa lovovei añi añi. Eye ka siatele lika oku sukula ovaka aye osimbu handi ka fetikile oku lia pole wa siata oku tuvika ovikuata viosi mua solekiwa okulia oco ka kuka vate olonyi. Poku tuvika okulia loku yelisa onjo, o yuvula apengue kuenda olomenye.

Ocina ca vetiya ina ya Max oku kuama olonumbi viaco, onjongole yoku sanjuisa Suku. Eye wa popia hati, “Embimbiliya li lekisa okuti afendeli va Suku va sukila oku liyelisa omo Suku o kola.” (1 Petulu 1:​16) Eye wa amisako hati, “oku kola kua lisoka lonjelo. Omo liaco, ndi yongola okuti onjo lepata liange vi yela. Pole, ci tẽliwa lika nda vosi vepata va likuata omunga koku ci linga.”

Oku Talavayela Kumosi Vepata ci Kuete Esilivilo

Ina ya Max wa limbuka okuti oku liyelisa ocikele ca vosi vepata. Otembo lotembo apata amue a siata oku sapela ovina va sukila oku linga viatiamẽla koku yelisa vokati konjo kuenda posamua. Eci ci kuatisa epata oku likuata omunga kuenda ci kuatisavo omunu lomunu oku kuata ekalo liwa. Ina o pondola oku lomboluila omãla va kula ale esunga lieci ovo va sukilila oku sukula ovaka noke lioku tunda vokalete, oku kuata kuata olombongo, osimbu handi ka va lile. Ovo va sukilavo oku kuatisa vamanjavo amalẽhe esilivilo lioku ci linga.

Omunu lomunu vepata o pondola oku linga upange umue. Epata li pondola oku nõlapo oku yelisa onjo olosemana viosi kuenda oku sokiya oku yi yelisa vali ciwa onjanja yimosi ale olonjanja vivali vunyamo. Nye ci popiwa catiamẽla koku yelisa kolonẽle viosi vionjo? Ulume umue ko Estados Unidos o tukuiwa hati Stewart L. Udall, o kuete ocikele coku yelisa ovitumãlo, poku lombolola ovina viatiamela koku liyelisa wa popia hati: “Ka tu kuete vali ocituwa coku yelisa ocitumãlo tu kasi, kolonepa viosi ku sangiwa lika ovinene kuenda onjuela.”

Wa siata hẽ oku ci molavo posongo yove? Valupale amue vo Afrika, va siata oku sika olongunga vioku lungula omanu. Londaka yi yevala ulume umue imba oluiya loku ivaluisa omanu oku komba volokololo oku teta oviti kuenda oku sonjola owangu loku vembika ovinene vovitunu.

Koluali luosi omanu ka va siatele oku kapa ovinene povitumãlo via sunguluka, kuenda olombiali ka vi tẽla oku tetulula ocitangi caco. Olonungi valupale alua via siata oku imba olondunda viovinene volokololo. Eci olombiali vi pinga kokuavo oku yelisa volokololo, ovo ka va tava oku ci linga. Pole Akristão va siata oku pokola kovihandeleko via Kaisare, kuenda poku linga upange waco ka va lisiõsiõla. (Va Roma 13:​3, 5-7) Akristão vocili, eci va va tuma oku linga ocina cimue ovo va ci linga lesanju. Va siata oku yelisa povitumãlo va sangiwa kuenda ka va sukila okuti te umue o va ivaluisa oku ci linga. Ovo va kũlĩha okuti oku liyelisa ondimbukiso yepindiso kuenda yovituwa viwa. Omunu lomunu vepata o sukila oku likolisilako oku liyelisa. Oku kuama olonumbi viatiamẽla koku yelisa ocitumãlo cetu ci kuatisa oku kuata uhayele kuenda ceca uvangi uwa komanu tu lisungue lavo.

Oku Liyelisa Ketimba ci Sivaya Suku Una Tu Fendela

Oku liyelisa loku liposuisa, onepa yefendelo lietu kuenda ku vetiya omanu oku limbuka okuti tua litepa lomanu vakuavo. Vamanji vamue akuenje lafeko va soka 15 komanu, noke yoku tunda Kohongele Yolombangi Via Yehova, va iñila vo bare kolupale luo Toulouse, França, kuenje va sangamo ukulu umue wendamba lukãi waye. Ukulu waco lukãi waye va lavokaile okuti amalẽhe vaco va linga ombuanja. Pole va komõha esumbilo amalẽhe va lekisa poku sapela kuenda ndomo va wala. Eci ovo va kala oku tunda, ulume waco wa va pandiya kuenda wa sapuila umue pokati kamalẽhe vaco hati, ocituwa wa lekisi ka ca siatele vali koloneke vilo.

Omanu va endaenda oku nyula olofiliale Violombangi Via Yehova, va siata oku komõha ndomo oloseketa vioku panga alivulu kuenda olonjo, via yela ciwa. Omo okuti kovitumãlo viaco kuli omanu va linga ovopange añi añi, uwalo wavo u sukila oku sukuiwa la vana va lieca olumue. Ulela weca elemba liwa ka u piñainya oku sukula etimba. Eci olonalavayi viaco vi kundila omanu kekumbi ale kesulilo liosemana, onjelo kuenda oku li posuisa kuavo vieca uvangi uwa wesapulo va kunda.

Tu “Setukuli Suku”

Akristão va vetiyiwa oku ‘setukula Suku.’ (Va Efeso 5:⁠1) Uprofeto Isaya vocinjonde caye wa mola ovangelo va sivaya Suku vati: “O kola, o kola, o kola.” (Isaya 6:⁠3) Ocinjonde caco ci lekisa unene wa Suku loku kola kuaye. Omo Suku o yongola okuti afendeli vaye vosi va liyelisa o tu kisika hati: “Omo ame ñola oco lenevo vu kola.”​—⁠1 Petulu 1:⁠16.

Embimbiliya li vetiya Akristão oku “liposuisa luwalo wa sunguluka.” (1 Timoteo 2:⁠9) Ka ci tu komõhisa esunga lieci kelivulu Liesituluilo ku popela hati, va wala ‘olonanga viovalatanya vi yela tue,’ eci ci lomboloka okuti, vana va kuete ovilinga via sunguluka, Suku o va tenda ‘ndolosandu.’ (Esituluilo 19:⁠8) Handi vali Ovisonehua vi sokisa ekandu ndetime ale eliño.​—⁠Olosapo 15:26; Isaya 1:16; Tiago 1:⁠27.

Koloneke vilo, omanu valua va kuete ovitangi vioku liyelisa ketimba kovituwa kuenda kespiritu. Ocitangi caco cika tetuluiwa lika eci ovina viosi Suku ‘a ka vi lingisa viokaliye.’ (Esituluilo 21:⁠5) Eci a ka tẽlisa ohuminyo yaco ka kuka kala vali oku li vĩhisa ketimba kovituwa ndaño kespiritu, momo ovina viosi vĩvi vika pita.

[Etosi pombuelo yemẽla]

a Onduko ya pongoluiwa.

[Okakasia kemẽla 24]

Suku o Yongola Okuti tu Liyelisa

Eci va Isareli va kala vekalasoko, va va kisika okuti poku enda kusenge va sukila oku lembika atundisilo avo. (Esinumuĩlo 23:​12-​14) Ndaño okuti ovina viaco via enda oku kavisa, pole ca va kuatisa oku yuvula ovovei alua ndeci otifu lo kolera.

Omanu va kisikiwilevo oku sukula pamue oku nyõla ovikuata vina via lamba kocife. Citava okuti va Isareli ka va kuatele elomboloko liovihandeleko viaco, pole via va kuatisa oku yuvula ovovei a sambuka.​—⁠Ovisila 11:​32-38.

Ovitunda via enda oku sukula ovaka lovolu avo eci handi ka va iñilile vo tavernakulu oku linga upange wavo. Vo tavernakulu mua kala ombasiya yosipi ya enda oku yukisiwa lovava oco va sukule ovaka kuenda ovoko. Ocihandeleko caco ca kuata esilivilo lialua kokuavo.​—⁠Etundilo 30:​17-21.

[Okakasia kemẽla 25]

Olonumbi Via Eciwa la Ndotolo Umue

Ovava a kuete esilivilo liocili. Pole nda ovava a lĩhisua a pondola oku koka ovovei kuenda olofa. Ndotolo umue o tukuiwa hati, J. Mbangue Lobe, usongui woseketa yuhayele kolupale luo Douala ko Kamarões, wa eca olonumbi vimue viwa.

Eye wa popia hati: “Nda okuti ovava wa siata oku nyua kua a kolelele, o sukila oku a felula.” Eye wa lungulavo hati: “Oku kapa o lisivia ale ovihemba vikuavo vovava ca sunguluka, pole olonjanja vimue ci pondola oku nena ovitangi vikuavo. Ciwa okuti eci handi ka tua fetikile oku lia ale poku tunda vokalete, tu sukula ovaka etu lonjapãu kuenda ovava a yela. Momo onjapãu ka ya tĩlile, ndaño muẽle vana ka va kuete olombongo vialua va pondola oku yi landa. Kuata ocituwa coku sukula uwalo wove, kuenda nda okuti o kuete uvei umue kekova, yua lovava a sanya.”

Ndotolo yaco wa amisako hati, “Omunu lomunu vepata, o sukila oku kapako onumbi yoku yelisa vonjo kuenda kolonẽle viayo. Olonjanja vialua olonyi vi liongoluila vokalete, kuenda kolonẽle vionjo omo lieliño.” Catiamẽla kesilivilo lioku yelisa omãla, eye o lungula hati: “Lemẽla omãla oku litasa vovava a liña, momo a kuete otuvipuka tu koka ovovei. Osimbu handi ka va pekelele, va yuisa kuenda va vetiya oku pusa vomẽla loku kapa o mosquiteiro kula wavo.” Olonumbi evi, vi kuatisa oku li teyuila kovovei alua.

[Elitalatu kemẽla 24]

Oku sukula uwalo ku tu teyuila kovovei añi añi

[Elitalatu kemẽla 24]

Akristão va sukila oku eca ongangu yoku yelisa posamua yonjo yavo

[Elitalatu kemẽla 24]

Ina o kuete ocisola o kuatisa epata oku liyelisa

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link