‘Anga hẽ Ovikomo’ Via Siata Oku Lingiwa Koloneke Vilo Vi Tunda ku Suku?
KOLOFEKA vimue, omanu va siata oku nyula atambo, loku sima okuti ci pondola oku kayisa ovovei ana “ka a kuete ovihemba.” Kolofeka vikuavo ovimbanda vi popia okuti vi kuete unene woku sakula omanu. Handi kovitumãlo vikuavo omanu vakuetavo va linga onjuela kovaso yombeyi, kuenje oyo yi singila ale yi votoka pamue yi siapo oku enda lombueti loku popia hati nda kaya.
Vana va linga ovikomo viaco, va tiamẽla katavo a litepa kuenje olonjanja vialua va lundila atavo akuavo okuti vakuesanda. Pamue ove o li pula ndoco, Anga hẽ Suku eye wa siata oku kuatisa atavo oku linga ovikomo lombuanja yaco? Embimbiliya li popia hati: “Suku heyeko Suku yonjuela, puãi eye Suku yombembua.” (1 Va Korindo 14:33) Anga hẽ ‘ovikomo vioku sakula’ vi tunda muẽle ku Suku? Vamue va popia hati va sakula lunene wa Yesu. Tu konomuisi ndomo Yesu a sakula omanu.
Ndomo Yesu a Sakula Omanu
Yesu wa sakula olombeyi lonjila yimue ya litepa calua leci ca siata oku lingiwa koloneke vilo. Yesu wa sakula vosi vana va pinga ekuatiso kokuaye. Eye ka sakuile lika omanu vamue loku likala oku sakula vakuavo. Yesu wa sakula omanu vonjanja yimuamue. Embimbiliya li popia hati: “Owiñi wosi wa seteka oku u lamba kuenje wa sakula vosi omo kokuaye kua tunda unene.”—Luka 6:19.
Koloneke vilo vana va siata oku sakula, nda omunu va sakula ka kayi, olonjanja vialua va popia hati, ka kuete ekolelo. Pole eci ca litepa calua leci Yesu a linga, momo eye wa sakula omanu vana okuti ka va lekisile ekolelo kokuaye. Onjanja yimue noke yoku sakula ulume omeke, Yesu wo pula hati: “Wa kolela Mõla a Suku?” Eci eye a kumbulula hati: “A Ñala eye elie okuti ndu kolela?” Yesu wo sapuila hati: Yu “o kasi loku popia love.”—Yoano 9:1-7, 35-38.
Ove pamue o li pula ndoco, ‘Nda okuti ka ca sukilile oku kolela Yesu oco omunu a kaye, momo lie Yesu olonjanja vialua poku sakula omanu a popela hati: “Ekolelo liove lia ku kayisa”?’ (Luka 8:48; 17:19; 18:42) Yesu poku popia olondaka viaco, wa lekisa okuti wosi o kuete ekolelo lina liu vetiya oku u sandiliya o kaya. Pole vana ka vo sandiliyile, va pumba esumũlũho liaco. Ekolelo omanu va kuata halioko lia va sakula, pole unene wa Suku owo wa ci linga. Catiamẽla ku Yesu Embimbiliya li popia hati: ‘Suku wa waveka Yesu u Nasara lespiritu sandu lunene, kuenda wa ñuala ñuala oku linga ciwa loku sakula vosi va kuetiwe lunene weliapu, momo Suku wa kala laye.’—Ovilinga 10:38.
Koloneke vilo, vana va siata oku sakula va velisapo calua olombongo. Ovo va limbuka okuti oku sakula vonduko yekolelo ci kuatisa oku kongola olombongo. Esapulo limue lia lekisa okuti vokuenda kunyamo umosi, koluali luosi va kongola eci ci soka 89 kolohuluwa viodolare, poku linga ovikomo vioku sakula. Atavo a linga esokiyo liokuti omanu va nyula olonembele oco va sakuiwe. Eci ca litepa calua loku sakula kua Yesu, momo ka pingaile olombongo. Kepuluvi limue, eye wa eca okulia komanu. (Mateo 15:30-38) Eci Yesu a tuma olondonge viaye oku kunda, wa va sapuila hati: “Sakuli ava va vela. Pinduli ava va fa. Yelisi vakuavilundu. Tundisi [olondele]. Omo wa tambuli ocali oco ecivo ocali.” (Mateo 10:8) Momo lie vana va siata oku sakula koloneke vilo, va litepela la Yesu?
Pi ku Tunda Unene Woku “Sakula”?
Olondotolo vimue vokuenda kuanyamo alua, via siata oku konomuisa ovikomo vi lingaiwa la vakuetavo. Nye ovo va sanga? Ulandu umue u sangiwa vo jornale yimue yi tukuiwa hati, Daily Telegraph ko Londres, mua sonehiwa hati: “Asapulo omanu va sumbiwa a tiamẽla kovikomo vioku sakula ka a litava luloño woku sakula.” Ocili okuti omanu valua va tava okuti va sakuiwa lunene woviteka, wonembele pamue ovimbanda. Anga hẽ va siata oku kuata onima yiwa?
Yesu Kohundo a lingila Komunda wa sapuila asongui vetavo vakuambambe vana vo tukula hati: “A Ñala, a Ñala, . . . ka tua lingile ovonene a lua vonduko yove?” Eye oka popia lavo hati: “Sia lo kũlĩhi. Nundi, alondingaĩvi.” (Mateo 7:22, 23) Catiamẽla kunene omanu va siata oku linga lawo ovikomo, upostolo Paulu wa soneha hati: “Etukuluko liukuakutomba ovihandeleko liya lovilinga via Satana, kuenje li kala lunene wosi, lovilimbu, lovikomo viesanda.”—2 Va Tesalonike 2:9, 10.
Ivaluka okuti oku “sakuiwa” la vakuetavo, volonembele kuenda oviteka ka ku tundi ku Suku. Momo lie? Momo Ondaka ya Suku yi tu handeleka hati: “Tili efendelo lioviteka,” kuenda “Lilavi koviteka.” (1 Va Korindo 10:14; 1 Yoano 5:21) Oku “Sakuiwa” kuaco ku tunda Keliapu oco omanu va yapuisiwe kefendelo liocili. Embimbiliya li popia hati: “Satana o liluvikiya ndungelo wocinyi.”—2 Va Korindo 11:14.
Esunga Lieci Yesu Kuenda Ovapostolo va Sakuila Omanu
Ovikomo vi sangiwa Vovisonehua vio Helasi okuti via lingiwa la Yesu kuenda ovapostolo vaye, via tunda ku Suku. (Yoano 3:2; Va Heveru 2:3, 4) Ovikomo via Yesu vi li kuata lolondaka a kunda, okuti: “Wa ñuala ñuala vo Galilea yosi, wa longaisa volosunangonga viavo. Wa kunda kunda ondaka yiwa yusoma. Wa sakula ovovei osi lafengi osi o pokati komanu.” (Mateo 4:23) Yesu ka kuatele lika unene woku sakula ava va vela pole wa kuatavo unene woku tekula owiñi, oku lemẽla ofela, oku pindula ava va fa. Ovikomo viaco via lekisa ovina a ka lingila vakuepokolo Vuviali waye. Eli esapulo limue liwa!
Unene woku sakula ale ongavelo yespiritu wa imuha noke yolofa via Yesu lovapostolo vaye. Upostolo Paulu wa soneha hati: “Awanji ovaprofeto, puãi, a imuha, ndaño alimi a liweka, kuenda ukũlĩhiso wimuha.” (1 Va Korindo 13:8) Momo lie? Oku tẽlisiwa kuovina viaco kua lekisa okuti Yesu eye Mesiya wa likuminyiwile kuenda ekongelo Liakristão lia sanga ohenda ya Suku. Kuenje ovikomo viosi lukũlĩhiso ‘via imuha.’
Ocili okuti ovikomo Yesu a linga vi kuete esilivilo limue linene koloneke vilo. Nda tu kolela ovina Yesu a longisa viatiamẽla Kusoma wa Suku, ci tu kuatisa oku ka mola oku tẽlisiwa kuocitumasuku ca popia hati: “Layimue onungi yi popia yiti, Ndi vela” konepa yespiritu kuenda ketimba.—Isaya 33:24; 35:5, 6; Esituluilo 21:4.