Ocisola Ca Kristu Ci Tu Vetiya Oku Sola Vakuetu
“[Yesu] ava va kala vaye muẽle voluali lulo wa va sola, kuenje wa va sola muẽle toke [kesulilo].”—YOA. 13:1.
1, 2. (a) Kovina vipi Yesu a lekisa ocisola? (b) Olonjila vipi vioku lekisa ocisola tu konomuisa vocipama cilo?
YESU wa tu sila ongangu yiwa yoku lekisa ocisola. Eye, wa ci lekisa kombangulo yaye, kovituwa viaye, kovina a longisa, kuenda poku eca omuenyo waye ndocilumba cocisembi. Kesulilo liomuenyo waye palo posi, wa lekisa ocisola komanu vosi, oku kongelamo olondonge viaye.
2 Yesu, wa sila olondonge viaye ongangu yiwa yoku lekisa ocisola. Ongangu yaco, yi tu vetiyavo oku lekisa ocisola ku vamanji, kuenda komanu vosi. Vocipama cilo, tu konomuisa ndomo akulu vekongelo va pondola oku kuama ongangu ya Yesu yoku lekisa ocisola ku vamanji vana va lueya ndaño va linga ekandu linene. Tu konomuisavo ndomo ocisola ca Yesu ci vetiya Akristão oku kuatisa vamanji va kuete ekambo liolombongo, la vana va pita lovilunga, kuenda ava va vela.
3. Ndaño Petulu wa lingile ekandu linene, Yesu wo tata ndati?
3 Kuteke una osimbu Yesu ka pondiwile handi, upostolo Petulu, wo likala olonjanja vitatu. (Mar. 14:66-72) Pole, osimbu Petulu ka ci lingile, ndomo ca lekisiwa vulandu waco, Yesu wo wecela ale. Kuenje, wo kundika ovikele vialua. (Luka 22:32; Ovil. 2:14; 8:14-17; 10:44, 45) Ocituwa ca Yesu coku ecela vana va linga ekandu linene, ci tu longisa nye?
Tu Lekisi Ovisimĩlo Via Sunguluka Kuava va Lueya Ndeci Kristu a Linga
4. Kovina vipi tu sukila oku lekisa ocisola ndeci Kristu a linga?
4 Nda manji vekongelo, ale umue ukuepata lietu wa linga ekandu linene, poku u kuatisa, tu sukila oku lekisa ovisimĩlo via sunguluka ndeci Kristu a linga. Omo okuti, tu kasi koloneke via sulako violuali lulo lua Satana, omanu valua, ka va siatele oku lekisa ovituwa via sunguluka. Ndaño oluali lulo lua vĩha, lua siata oku vetiya omanu oku linga ovina vĩvi, pole, vamue va siata oku likolisilako oku linga ovina via sunguluka. Kotembo yovapostolo, vamue va enda oku tundisiwa vekongelo, kuenda vakuavo va enda okupiwa ovikele. Cimuamue haico ca siata oku pita koloneke vilo. (1 Va Kor. 5:11-13; 1 Tim. 5:20) Nda akulu vekongelo poku tetulula ovitangi viaco va lekisa ocisola ndeci Kristu a linga, ci kuatisa manji wa lueya oku linga apongoloko.
5. Akulu vekongelo va lekisa ndati ovisimĩlo ndevi via Kristu poku kuatisa manji umue wa lueya?
5 Akulu vekongelo va sukila oku pokola kolonumbi via Yehova kovina viosi, ndeci Yesu a linga. Nda va ci linga, va lekisa ovituwa vimue via Yehova ndeci: Umbombe, ohenda, kuenda ocisola. Nda manji umue wa likekembela loku lekisa ‘utima wa teka, haiwo wa samba’ omo liekandu a linga, ci kuatisa akulu vekongelo, oku u ‘tiula lutima womboka.’ (Osa. 34:18; Va Gal. 6:1) Pole, nye akulu vekongelo va sukila oku linga nda manji umue wa lueya, ka yongola oku likekembela?
6. Ovina vipi akulu vekongelo va sukila oku yuvula poku kuatisa vamanji vana va lueya, kuenda momo lie?
6 Nda manji umue wa lueya ka tava kelungulo Liovisonehua, ale o lundila vakuavo ekandu liaco, akulu vekongelo kuenda vamanji vakuavo, va sumua. Omo okuti, akulu vekongelo va kũlĩha ovitangi vieyilila kekandu liaco, pamue ci va vetiya oku sokolola lutate ovisimĩlo via manji wa lueya, kuenda ovituwa viaye. Pole, onyeño yi kapa kohele ekalo liomunu, kuenda omunu wosi o lekisa ovituwa viaco, ka kuete ‘ovisimĩlo ndevi via Kristu.’ (1 Va Kor. 2:16; tanga Tiago 1:19, 20.) Yesu wa lungula omanu vamue koloneke viaye, oco va yuvule ocituwa caco. Pole, wa enda oku yuvula oku popia olondaka vi sumuisa vakuavo. (1 Pet. 2:23) Eye, wa enda oku popia ovina vi vetiya vana va lueya, oco va tiuke vocisoko ca Yehova. Yesu weyile palo posi, ‘oco a popele vakuakandu.’—1 Tim. 1:15.
7, 8. Nye ci pondola oku kuatisa akulu vekongelo poku sombisa manji umue wa lueya?
7 Ongangu ya Yesu, yi tu kuatisa ndati poku lungula vamanji vana va lueya okuti, va sukila ekuatiso? Tu sukila oku ivaluka okuti, olonumbi Viovisonehua viatiamẽla koku sombisa vana va lueya, vi teyuila ekongelo, kuenda vi vetiya omunu wa lueya oco a likekembele. (2 Va Kor. 2:6-8) Nda tua limbuka okuti, manji umue ka yongola oku likekembela, kuenje, o tundisiwa vekongelo, tu sumua. Pole, tu sanjuka calua poku limbuka okuti, vamue pokati kavo, noke va likekembela, kuenje, va tiuka vocisoko ca Yehova. Nda akulu vekongelo va lekisa ovisimĩlo ndevi via Kristu, ci vetiya manji wa lueya oku limbuka ekandu liaye, kuenda oku likekembela. Noke lioku pita otembo yimue, vamanji vana va lueyele, citava okuti, ka va ivaluka vali ovinimbu viosi Viembimbiliya via tangiwa poku va kuatisa. Pole, va ivaluka esumbilo locisola akulu vekongelo va lekisa kokuavo poku va kuatisa, ndeci Kristu a linga.
8 Akulu vekongelo, va sukila oku lekisa ‘apako espiritu,’ loku kuama ongangu ya Kristu yoku lekisa ocisola, ndaño manji wa lueya ka tava kelungulo Liembimbiliya. (Va Gal. 5:22, 23) Akulu vekongelo, va sukila oku yuvula oku sima lonjanga oku tundisa manji wa lueya. Pole, va sukila oku lekisa okuti, va sanjuka calua nda manji wa lueya, o tiuka vocisoko ca Yehova. Nda manji wa lueya noke wa likekembela, ndeci vamue va siata oku linga, o sukila oku eca olopandu ku Yehova, kuenda ‘kakulu vekongelo’ vo kuatisa oku tiuka vocisoko ca Yehova.—Va Efe. 4:8, 11, 12.
Tu Lekisi Ocisola Koloneke Via Sulako Ndeci Kristu a Linga
9. Lombolola ulandu wa Yesu ndomo a lekisa ocisola kolondonge viaye.
9 Luka wa lombolola epuluvi limue Yesu a lekisile ocisola. Ulandu waco u lekisa okuti, asualali vo ko Roma veya oku ñuala ocingonja o Yerusalãi. Kuenje, Yesu wa vetiya omanu oco va tile volupale luaco. Noke, wa lungula olondonge viaye hati: “Eci vu mola [o] Yerusalãi ya ñualĩwa lovita, limbuki okuti okukunduka kuayo ku kasi ocipepi.” Nye va sukilile oku linga? Yesu wa va sapuila ovina va sukilile oku linga poku popia hati: “Ava va kasi vo Yudea va tilile kolomunda, lava va kasi vokati [ko] Yerusalãi va tundemo, lava va kasi ale kumue kuiñi ka va ka iñilemo. Momo oloneke evi viefetuluinyo, haivio viokulingiwa kuovina viosi via sonehiwa.” (Luka 21:20-22) Noke, eci asualali vo ko Roma va ñuala ocingonja o Yerusalãi, kunyamo wa 66, omanu vamue va pokola kolonumbi via Yesu.
10, 11. Oku konomuisa ulandu Wakristão va tila ko Yerusalãi, ci tu kuatisa ndati oku lipongiyila ‘ohali yapiãla’?
10 Vepuluvi Akristão va tila vo Yerusalãi, va sukilile oku li kuatela ocisola pokati, ndeci Kristu a ci lekisa kokuavo. Va sukililevo oku li tepela la vakuavo ovina va kuatele. Pole, vocitumasuku ca Yesu, ka mua kongelele lika oku nyõliwa kuolupale luaco. Eye wa va sapuila hati: “[Kuka] kala ohali ya lua, yimue ya linga ndoyo ka ya leya tunde kefetikilo lioluali toke cilo, kuenje ka yiya vali.” (Mat. 24:17, 18, 21) Osimbu ‘ohali yapiãla’ ka yeyile, kuenda vokuenda kuayo, tuka kuatavo ekambo liovina tu sukila. Pole, nda tua lekisa ovisimĩlo ndevi via Kristu, tu pandikisa kovitangi viaco.
11 Eci ohali ya piãla yika fetika, tuka sukila oku kuama ongangu ya Yesu yoku yuvula ocituwa coku lisola etu muẽle. Omo liaco, Paulu wa lungula hati: “Etu vosi omunu omunu a sokoluile ukuavo eci ciwa coku u kolisa. Momo Kristu ka lisokoluile eye muẽle. . . . Oco Suku yepandi, haeye ukuakukolisa, a tave okuti, pokati kene vu sima sima cimuamue, ndeci ca Kristu Yesu.”—Va Rom. 15:2, 3, 5.
12. Ocisola cipi tu sukila oku lekisa koloneke vilo, kuenda momo lie?
12 Petulu, una wa soliwile la Yesu, wa lungulavo Akristão, oco va lekise ‘ocisola cocili ku vakuavo,’ kuenda oku ‘pokola kovina va lilongisa.’ Ovo va ‘lisolele pokati lutima wa yela.’ (1 Pet. 1:22) Koloneke vilo, tu sukilavo oku lekisa ovituwa viaco, ndeci Kristu a linga. Momo, afendeli va Suku, va siata oku liyaka lovitangi vialua. Tu sukila oku yuvula oku kolela kovina vi kasi voluali, momo koloneke vilo, ovitangi viekambo liolombongo, vi kasi oku livokiya. (Tanga 1 Yoano 2:15-17.) Omo okuti esulilo lioluali li kasi ocipepi, tu sukila oku pamisa ukamba wetu la Yehova, kuenda la vamanji. Paulu wa lungula hati: “Lisoli pokati ndomunu la manjaye. Koku sumbila, velisipo vakuẽle.” (Va Rom. 12:10) Petulu wa popiavo catiamẽla kondaka yaco hati: “Cinene ceci, Kolisiko oku lisola pokati, momo ocisola ci tuvika akandu a lua.”
—1 Pet. 4:8.
13-15. Vamanji vamue va lekisa ndati ocisola ndeci Kristu a linga, noke yocilunga cimue?
13 Kolonepa viosi violuali, Olombangi Via Yehova, via kũlĩhĩwa omo lioku kuama ongangu ya Kristu yoku lekisa ocisola. Tu konomuisi ulandu wa vamanji vamue va kuatisa vana va pita lehunguhungu liofela kombuelo yo Estados Unidos, kunyamo wo 2005. Cipitahãla 20.000 komanu, va vetiyiwa longangu ya Yesu, poku sia olonjo viavo, kuenda ovopange avo, oco va kuatise vamanji va kala oku liyaka locitangi caco.
14 Valupale amue, mua pita ocilunga covava a tunda vokalunga, a li sanduila kueci ci pitahãla 80 kolokilometulu. Oku longa kuaco kua pitahãla 10 kolometulu. Eci ovava a fetika oku takata, omanu va limbuka okuti, a nyõla olonjo kuenda olosapalalo vialua. Vamanji va tunda kolofeka vialua, va lieca olumue lovikuata viavo vioku tunga olonjo, kuenje, va endele kolofeka kua sukilile ekuatiso. Manji umue ukãi kumue la kota liaye, haivo ovimbumba, va longeka ovikuata viavo vekãlu, kuenje va linga ungende weci ci soka 3.000 kolokilometulu, oco va kuatise vakuavo. Umue pokati kavo, wa sialele pocitumãlo caco kuna a kala oku kuatisa, kuenda wa litumbikile kupange wakundi vavelapo.
15 Kua tungiwa eci ci pitahãla 5.600 kolonjo Violombangi Via Yehova, kuenda viomanu vakuavo. Vamanji volupale luaco, nye va yeva vovitima viavo, eci va tambula ekuatiso liaco? Manji umue ukãi okuti onjo yaye ya teyiwa lovava, wa ilukila vokanjo kamue katito ka kasi ndokalosa okuti ka kuata apangu volusoka, kuenda ka mua kuatele iko lioku teleka. Pole, vamanji vo tungila onjo yimue ya posoka. Noke, wa talama posamua yonjo yokaliye, kuenje, wa fetika oku lila, loku eca olopandu ku Yehova, kuenda ku vamanji. Valupale akuavo mua pitavo ovilunga viaco, vamanji va kala eci ci pitahãla unyamo umosi volosinge. Momo lie? Momo olonjo viavo via kala oku semuluiwa. Ovo va lekisa ovisimĩlo ndevi via Kristu!
Tu Lekisi Ovisimĩlo Via Kristu Poku Kuatisa Vana va Vela
16, 17. Tu lekisa ndati ovisimĩlo ndevi via Kristu, ku vamanji va vela?
16 Vamue pokati ketu, ka va siatele oku pita lovilemawe. Pole, va siata oku liyaka lovitangi vioku vela. Omo liaco, tu sukila oku lekisa ovisimĩlo ndevi via Yesu poku kuatisa vana va vela. Ocisola ca vetiya Yesu oku lekisa ohenda komanu. Eci omanu va nena kokuaye vana va kala oku vela, ‘wa va sakula vosi.’—Mat. 8:16; 14:14.
17 Koloneke vilo, Akristão ka va pondola oku linga ovikomo ndeci Yesu a linga. Pole, va siata oku kuama ongangu yaye yoku lekisa ohenda ku vana va vela. Va siata oku ci linga ndati? Akulu vekongelo va siata oku lekisa ovisimĩlo ndevi via Kristu, eci va linga esokiyo lioku kuatisa vamanji va vela, kuenda oku kuama olonumbi via tukuiwa kelivulu lia Mateo 25:39, 40.a (Tanga.)
18. Vamanji vavali va lekisa ndati ocisola ku manji ukuavo, kuenda nye ceyililako?
18 Nda manji umue ka kuete ocituwa coku kuatisa vakuavo, ka sesamẽla oku kala ukulu wekongelo. Tu konomuisi ulandu wa manji Charlene, o kuete 44 kanyamo okuti, o kuete uvei wo cancer. Olondotolo vio sapuila hati, o kala lika komuenyo ekũi lioloneke. Omo okuti, ulume waye wa pita otembo yalua loku u kuatisa, vamanji vavali akãi, va tukuiwa hati, Sharon la Nicolette, va sokiya otembo yoku kuatisa manji yaco osimbu ka file handi. Ovo, va lekisa ocisola ku manji Charlene, toke kolofa viaye, noke yoku pita olosemana epandu. Kuenje, manji Sharon, wa popia hati: “Ka calelukile oku kuatisa umue tua kũlĩha okuti, ndopo o fa. Pole, Yehova wa tu ĩha ongusu yoku liyaka locitangi caco. Ulandu waco, wa pamisa ukamba wetu lamanji wa kala oku vela.” Ulume wa manji Charlene, wa popia hati: “Olonjanja viosi ndivaluka ekuatiso lohenda vamanji vaco vavali va lekisa. Ovituwa viavo, via kuatisa ukãi wange, oku liyaka locitangi caco, kuenda va nyiha ekuatiso nda sukilile. Ndamamako oku eca olopandu kokuavo otembo ka yi pui. Elikolisilo liavo, lia pamisa ekolelo liange ku Yehova, kuenda ocisola cange ku vamanji vosi.”
19, 20. (a) Atosi api atãlo atiamẽla koku lekisa ovisimĩlo ndevi via Kristu tua konomuisa? (b) Nye tua nõlapo oku linga?
19 Vovipama vitatu tua lilongisa, tua konomuisa atosi atãlo, atiamẽla koku lekisa ovisimĩlo ndevi via Yesu, kuenda ndomo tu kuama ongangu yaye kovina viosi tu linga. Omo liaco, tuamamiko loku ‘unjuka, kuenda oku liketisa vutima,’ ndeci Yesu a linga. (Mat. 11:29) Tu likolisiliko oku lekisa ohenda ku vakuetu, ndaño ka valipuile, kuenda va hongua. Tu lekisi epokolo kolonumbi viosi via Yehova, ndaño tu liyaka lovitangi.
20 Tuamamiko oku lekisa ocisola ku vamanji, ndeci Kristu a linga ‘toke kesulilo.’ Nda tua ci linga, tu limbukiwa okuti, tulondonge viocili via Yesu. (Yoa. 13:1, 34, 35) Tu likolisiliko ‘oku lisola pokati la vamanji.’ (Va Hev. 13:1) Tuamamiko loku pandikisa! Tu nõlipo oku eca esivayo ku Yehova, kuenda oku kuatisa vakueto! Nda tua ci linga, Yehova oka sumũlũisa alikolisilo etu.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tanga ocipama losapi hati: “Kuka Popie Lika Hati, ‘Lisikĩlĩli. Kuti.’” Ocipama caco, ci sangiwa Vutala Wondavululi 15 ya Mbalavipembe, wo 1986, kelimi Lioputu.
O Tẽla Oku Lombolola?
• Akulu vekongelo, va lekisa ndati ovisimĩlo via Kristu poku kuatisa vamanji va lueya?
• Momo lie oku lekisa ocisola ndeci Kristu a linga, ci kuetele esilivilo koloneke vilo via sulako?
• Tu lekisa ndati ovisimĩlo via Kristu poku kuatisa vana va vela?
[Elitalatu kemẽla 17]
Akulu vekongelo va yongola okuti, vamanji vana va lueya, va tiuka vocisoko ca Yehova
[Elitalatu kemẽla 18]
Akristão vana va tila vo Yerusalãi, va lekisa ndati ovisimĩlo ndevi via Kristu?
[Elitalatu kemẽla 19]
Olombangi Via Yehova, via kũlĩhĩwa omo lioku kuama ongangu ya Kristu yoku lekisa ocisola