Ava va fa va Pondola hẽ Oku Kuatisa Ava va Kasi Lomuenyo?
UMALẼHE umue o tukuiwa hati Tamba Kutakelo wo Afrika, wa kala oku lavoka oku linga oloseteko vio kosikola.a Inaye wo sapuila oku sandiliya ekuatiso lia vakukululu vaye va fa oco a yule kosikola. Kolupale luo Palermo, ko Silicia, olongende via siata oku nyula kakokoto kuna okuti ovivimbi viomanu vi kasi voluayela. Vamue va kolela okuti ovivimbi viaco vi pondola oku kuatisa ava va kasi lomuenyo. Unyamo lunyamo, omanu va siata oku nyula olupale luo Lily Dale kutakelo wo Nova York kofeka yo Estados Unidos, kuna kue yuka ovimbanda vialua. Valua va siata oku enda kolupale luaco lelavoko lioku sapela la vangandiavo ale lakamba vavo va fa oco va tambule ekuatiso.
Kolonepa viosi violuali, omanu valua va kuete ovisimĩlo viokuti ava va fa va pondola oku kuatisa ava va kasi lomuenyo. Nye ove o sima catiamẽla kondaka eyi? Citava okuti, ove wa longisiwa oku tava kovisimĩlo viaco ale o kasi lomanu va tava kelongiso liaco. Ocili okuti, oku kuatela ongeva vangandietu va fa, hacĩviko. Omo liaco, vakuakutãha va siata oku kemba omanu oku tẽlisa onjongole yaco. O revista yimue yi tukuiwa hati, Time, ya tukula olondaka viukãi umue ukuakutãha wa lombolola hati, ava va fa, “va likapelako oku eca ekuatiso olonjanja viosi eci va kovongiwa.” Anga hẽ, ondaka eyi yocili? Ava va fa va pondola hẽ oku kuatisa ava va kasi lomuenyo? Etambululo Liembimbiliya, citava okuti li ku komõhisa.
Anga hẽ Ava va fa va Kasi Lomuenyo
Kocitumãlo Cikuavo?
Embimbiliya li lombolola ciwa ekalo liava va fa. Kũlĩhĩsa eci elivulu Liukundi 9:5 li popia hati: “Ava va kasi lomuenyo va kũliha okuti va laika oku fa, puãi ava va fa lacimue va kũliha.” Anga hẽ ava va fa va yevite cimue? Ocinimbu 6 ci tambulula hati: “Ocisola cavo lesuvu liavo lonya yavo cosi ca imũha ale, ka va kuete vali onepa yimue yovina vi lingilua vemẽhi liekumbi.” Kocinimbu 10 cocipama caco, ku popia okuti, “vonjembo omo wenda ka muli upange, ndaño ovikuata, ndaño ukũlĩhiso, ndaño olondunge.” Ondaka “onjembo,” yopiwa kelimi lio Heveru yi tukuiwa hati, “Sheol” yi lomboloka ombila yoku kenda ava va fa. Ondaka yaco kelimi lio Helasi ya tukuiwa hati, “Hades” kuenda ya lekisiwa poku tukula ocitumãlo mua kendiwile Yesu Kristu.—Ovilinga 2:31.
Yesu osimbu a kala lomuenyo wa kuatisa omanu valua, pole, wa kũlĩhĩle okuti o laika oku fa. Anga hẽ wa lavokaile okuti osimbu a kasi vonjembo o ka amamako oku kuatisa omanu? Sio. Olofa viaye wa vi sokisile luteke okuti ka citava oku lingilamo upange. (Yoano 9:4) Eye wa kũlĩhĩle okuti, eci omanu va fa ka va kuata vali unene woku linga cimue momo “va kendiwa.”—Isaya 26:14.
Yesu wa tukulavo etosi limue poku sokisa olofa. Eci ekamba liaye Lasaru a fa, Yesu wa sokisa olofa lotulo. (Yoano 11:11-13) Anga hẽ citava okuti omunu o kasi kotulo o tẽla oku tu kuatisa? Omunu wosi wa pekela ka sokolola vali cimue kuenda ka tẽla oku kuatisa ukuavo.
Omunu o Kuete hẽ Ocilelembia ka ci fi?
Valua va siata oku longisiwa okuti vetimba liomunu muli ocilelembia ka ci fi. Pole, Embimbiliya li longisa eci ca litepa londaka eyi. Elivulu liatete Liembimbiliya okuti Liefetikilo, li tukula ocilelembia hati, omuenyo. Elivulu Liefetikilo 2:7, poku lombolola ndomo omunu watete a lulikiwa, lia popia hati, “omunu wa kuata omuenyo” ale wa linga ocendalomuenyo. Omunu eye ocendalomuenyo ndeci ovinyama laviovo oviendalomuenyo. (Efetikilo 1:20-25) Omo liaco, eci omunu ale ocinyama va fa, ci lomboloka okuti ocendalomuenyo ca fa. Eci oco Embimbiliya li popia.—Esekiele 18:4.
Pole, vamue va pondola oku pula ndoco: ‘Nye ci popiwa catiamẽla komanu vana va siata oku popia vati va kuatisiwa lava va fa, pamue va yeva olondaka viavo, ale va mola ava va fa?’ Ocili okuti, ovolandu aco a siata calua kolonepa vialua violuali. Omo liaco, vana va fisa vangandiavo, poku yeva ovolandu aco va siata oku kuata elavoko kuenje va sandiliya ekuatiso ku vakuakutãha oco va vangule lava va fa.
Anga hẽ ovolandu aco ocili muẽle? Nda ocili, ka ci lomboloka hẽ okuti a pisa eci Embimbiliya li popia? Ondaka ya Suku, Yesu wa yi tukula hati, ocili. (Yoano 17:17) Omo liaco, ocili ka citava okuti ci lipisa oco muẽle. Vembimbiliya muli onumbi yi lekisa ndomo tu tenda ovisimĩlo vioku popia hati, ava va fa va pondola oku kuatisa vakuamuenyo. Olio li tu sapuila ovolandu atiamẽla komanu vamue va seteka oku sanda ekuatiso komanu va fa. Nda tua tanga ciwa ovolandu aco tu limbuka ocili catiamẽla kondaka eyi.
Osoma Yimue ya Sanda Ekuatiso Kuava va fa
Ulandu waco wa pita kotembo yuyaki wa kala konano yo Isareli. Soma Saulu lasualali vaye, va kala oku yaka la va Filisiti. Eci Saulu a mõla olohoka via va Filisiti, wa kuata usumba, kuenje ‘utima waye wa luluma.’ Otembo yaco, Saulu wa silepo efendelo liocili. Kuenje, Yehova ka tambuluile olohutililo viaye vioku pinga ekuatiso. Pi Saulu a sandiliya ekuatiso? Otembo yaco Samuele uprofeto wa Suku, wa fa osimbu.—1 Samuele 28:3, 5, 6.
Saulu wa sandiliya ekuatiso kukãi umue ukuakutãha wa kala ko Endore. Eye wo pinga oco a ‘pindule Samuele’ kolofa. Noke ukãi waco wa kovonga ociluvialuvia cimue ca setahala Samuele. “Ociluvialuvia” caco ca sapuila Saulu okuti va Filisiti vaka yula ovita kuenje eye lomãla vaye valume va ka pondiwa. (1 Samuele 28:7-19) Anga hẽ Samuele eye muẽle wa pindukile kolofa?
Kũlĩhĩsa ciwa ondaka eyi. Embimbiliya li lombolola okuti omunu eci a fa, “o tiukila posi” kuenda “eteke liaco hailio olongombo viaye vi nyõleha.” (Osamo 146:4) Saulu kuenda Samuele va kũlĩhĩle okuti, Suku o pisa ocituwa coku tãha. Eli olio esunga lieci Saulu a pokuilile kocihandeleko coku tundisa vakuakutãha vofeka!—Ovisila 19:31.
Kaliye sokolola ndoco. Nda Samuele wa kaile lomuenyo kocitumãlo cimue cespiritu, anga hẽ nda wa lueya ocihandeleko ca Suku loku likuatisa lukãi waco ukuakutãha oco a lisange la Saulu? Otembo yaco, Yehova ka tavele oku vangula la Saulu. Anga hẽ ukãi waco ukuakutãha wa kisikile Suku ukuonenewosi oco a vangule la Saulu vonduko ya Samuele wa fa osimbu? Sio. “Samuele” una wa lekisiwa vociluvialuvia, haeyeko uprofeto wa Suku. Ukãi waco wa kovongele ondele yimue ya li pongolola Samuele una wa fa osimbu.
Olondele, ovangelo vana vãvi va sinila uviali wa Suku kefetikilo lioluali. (Efetikilo 6:1-4; Yuda 6) Ovio vi lete omanu vosi va kasi lomuenyo kuenda via kũlĩha oku vangula kuomunu lomunu, oku vanja kuaye kuenda ovilinga viaye. Ovio vi likolisilako oku pengisa eci Embimbiliya li popia. Eli olio esunga lieci Embimbiliya li tu vetiyila oku yuvula oku vangula lolondele! (Esinumuĩlo 18:10-12) Toke cilo, aspiritu aco ãvi, a siata oku yapuisa omanu.
Cilo tua limbuka esunga lieci omanu valua va siatela oku popia hati, va “yeva ondaka” ale va “mola” umue ngandiavo wa fa. Ndaño okuti olonjanja vimue ci molẽha ndu okuti ci kuatisa, aspiritu ãvi va likapelako oku kemba omanu.b (Va Efeso 6:12) Kũlĩhĩsavo ndoco: Yehova eye Suku ukuacisola una wa siata oku tu tata. Nda ava va fa va kaile lomuenyo kocitumãlo cimue kuenda va pondola oku kuatisa akamba vavo lepata liavo, Suku yetu ukuacisola nda wa tu lungula oco tu yuvule oku kuata ukamba lavo kuenda okuti ocituwa caco ci lomboloka ‘umbondo’? Sio! (1 Petulu 5:7) Anga hẽ kuli ono yimue yekuatiso lia velapo?
Ekuatiso Liocili Kuava va Kasi Lomuenyo Lava va fa
Etu tua kũlĩha okuti ava va fa, ka va pondola oku kuatisa ava va kasi lomuenyo. Omo liaco, oku sandiliya ekuatiso kuava va fa, ka ci kuete esilivilo. Pole, ci kuete ohele, momo ci lekisa oku tomba ocihandeleko ca Suku kuenda ci tu tuala koku kuata ukamba lolondele.
Embimbiliya li tu sapuila okuti Yehova Ululiki wetu, eye Ono yekuatiso liocili. Eye o pondola oku tu yovola kolofa. (Osamo 33:19, 20) Koloneke vilo, Yehova wa likapelako oku eca ekuatiso liaco. Eye eca elavoko liocili lia litepa leli lia vakuakutãha.
Tamba una wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, wa limbuka etepiso li sangiwa pokati kelavoko liesanda lieciwa la vakuakutãha kuenda elavoko li tu ĩha Yehova. Ukuakutãha wo sapuila okuti nda eye ka ecele olombanjaile ku vakukululu yaye, ka yuli kosikola. Otembo yaco, Tamba wa kala oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi via Yehova. Eye wa kũlĩhĩle ekalo liava va fa kuenda ono yunene wa vana va liluvikiya ava va fa. Ndaño okuti inaye wo vetiyile oku sandiliya ekuatiso lia vakuakutãha, Tamba ka tavele oku cilinga. Eye wo sapuila hati: “Nda unyamo ulo sia yulile, ndi likolisilako vali unyamo ukuavo.”
Nye ceyililako? Tamba wa yula kosikola! Inaye wa komõha calua kuenje ka kuatele vali ekolelo ku vakuakutãha kuenda lalimue eteke a ecele vali ovilumba ku vakukululu va fa. Tamba wa kũlĩhĩle okuti Yehova o tu lungula oco tu yuvule ocituwa coku “pula vakualufa ovina viava va kasi lomuenyo.” (Isaya 8:19) Elilongiso Liembimbiliya, lia kuatisa Tamba oku kolela okuti, nda wa sanjukila ovihandeleko via Suku, o sumũlũha.—Osamo 1:1-3.
Nye ci popiwa catiamẽla ku vangandietu va fa? Anga hẽ, kuli elavoko limue kokuavo? Yehova ka eci lika ekuatiso kokuetu tu kasi lomuenyo, pole, wa likuminyavo oku pindula vana va kasi vayambo. Uprofeto Isaya noke yoku lombolola okuti ava va fa ka va tẽla oku linga cimue, kocipama 26, kocinimbu 19 wa popia hati: “Ava va fa va kala lomuenyo. ... Ava va kasi vayambo va pasuka, va imba lonjolela.” Noke wa vokiyako hati, ava va kasi “vayambo owelema” va ka kala vali lomuenyo.
Sokolola ño ondaka eyi! Olohuluwa viomanu vana va kasi vayambo, vaka kuata vali omuenyo! Embimbiliya li lombolola okuti, Yehova o kuete “ongeva” yoku eca omuenyo komanu va fa. (Yovi 14:14, 15) Anga hẽ, elavoko eli liocili? Yesu Kristu omo liekolelo a kuatela elavoko liaco, wa lekisa okuti ava va fa, kovaso a Yehova, va sokisiwa ndu okuti va kasi lomuenyo.—Luka 20:37, 38.
Ove hẽ, o yongolavo oku kolela kelavoko liaco?c Amamako oku kuata ukũlĩhĩso Wembimbiliya. Osimbu amamako oku lilongisa, o ka kũlĩha okuti Yehova o pondola oku kuatisa ava va kasi lomuenyo lava va fa, kuenda olohuminyo viaye, “via sunguluka, [havio] viocili.”—Esituluilo 21:4, 5.
[Atosi pombuelo yemela]
a Onduko ya pongoluiwa.
b Oco o kuate alomboluilo akuavo atiamẽla kondaka eyi, tala vobrochura losapi hati, Aspiritu ava Vafa, Atukuatisa? Ale Atunyola? Akasiko Muẽle? ya sandekiwa Lolombangi via Yehova.
c Oco o kuate alomboluilo akuavo olohuminyo Viembimbiliya viatiamẽla kepinduko, tala kocipama 7 celivulu losapi hati, Embimbiliya li Longisa Nye? lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
[Etosi lia Velapo kemẽla 21]
Oku kuatela ongeva vangandietu va fa, hacĩviko
[Etosi lia Velapo kemẽla 22]
Anga hẽ uprofeto Samuele wa pindukile kuenje wa sapela la Soma Saulu?