Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Kelivulu Liefetikilo 6:3, tu tanga ndoco: “Espiritu liange ka li ka kale ño-o hũ vomunu, momo eye ukuetimba; oloneke viaye puãi vi tẽla ocita canyamo kakui avali kanyamo.” Yehova wa kala hẽ oku tepulula omuenyo womunu okuti o kala lika 120 kanyamo, kuenda Noha wa sapula oku iya Kuetande vokuenda kuotembo yaco?
Apulilo avali a lingiwa ndeti, etambululo liao, hacoko.
Osimbu handi Etande ka lieyile, omanu va enda oku kala komuenyo anyamo alua. Eci Etande lia fetika, Noha wa kuata 600 kanyamo, kuenje oloneke viosi a kala komuenyo, via tẽla 950 kanyamo. (Efet. 7:6; 9:29) Omanu vamue, va citiwa noke Yetande va kalavo komuenyo ci pitãhala 120 kanyamo. Aripasade wa kala komuenyo 438 kanyamo, kuenda Sela 433 kanyamo. (Efet. 11:10-15) Kotembo ya Mose oloneke viomuenyo womanu via tẽla lika 70 ale 80 kanyamo. (Osa. 90:10) Pole, kelivulu Liefetikilo 6:3, ka ku lekisa okuti omuenyo womanu u sulila eci va tẽlisa 120 kanyamo.
Anga hẽ ocinimbu eci ci lekisa okuti Suku wa tuma Noha oku lungula omanu okuti enyõleho lia laikele oku iya vokuenda kuanyamo 120? Sio. Momo Suku wa vangola olonjanja vialua, la Noha. Noke yoku tanga ovinimbu ekũi vi kuãiko, tu sanga ulandu wokuti: “Suku wa popia la Noha, hati, ‘Nda likapela muẽle oku nyõla oviendalomuenyo; momo oluali lue yuka letombo liavio.’” Vanyamo a kuamamo, pana okuti Noha wa malusula oku tunga ocimbaluku, “Yehova wa popia la Noha hati, ‘Iñila vocimbaluku, ove lonjo yove yosi.’” (Efet. 6:13, 7:1) Kulivo apuluvi akuavo Yehova a sapuilile Noha ovina vimue.—Efet. 8:15; 9:1, 8, 17.
Pole, olondaka vi sangiwa kelivulu Liefetikilo 6:3, via litepa, momo ka vi tukula Noha, ndaño oku lombolola okuti Suku wa vangula laye. Citava okuti, olondaka viaco, vi lekisa ocisimĩlo Suku a kuata, ale ceci a laikele oku linga kovaso yoloneke. (Ci sokisa Lefetikilo 8:21.) Vulandu wo kosiahũlu, eci handi Adama ka lulikiwile, tu sangamo olondaka viokuti: “Suku yu wa linga hati.” (Efet. 1:6, 9, 14, 20, 24) Ocilili okuti, Yehova ka vanguile lomunu umue palo posi, momo otembo yaco, ka kua kaile omunu laumue wa lulikiwa.
Omo liaco, ca sunguluka oku popia okuti, olondaka vi sangiwa kelivulu Liefetikilo 6:3, vi lekisa ocisimĩlo ca Suku coku malako ovina vĩvi kilu lieve. Yehova wa handelekele oku ci tẽlisa kesulilo lianyamo 120, ndaño okuti Noha ka kũlĩhile ndomo ca laikele oku lingiwa. Momo lie Suku a sokiyila otembo yaco? Kuenda momo lie amisilapo?
Upostolo Petulu wa tukula esunga liaco eci a popia hati: “Epandi lia Suku lia talamela osimbu ocimbaluku ca tungiwa. Kuenje omanu vamue ño vatito, okuti ecelãla lika, va popeliwa kovava omo va kala [vocimbaluku.]” (1 Pet. 3:20) Ocili okuti, pokati kovina Suku a likuminyile oku tẽlisa votembo yi soka 120 kanyamo, handi kua kala ovina vimue okuti ka via lingiwile. Noke yoku pita 20 kanyamo, Noha lukãi waye va fetika oku cita omãla. (Efet. 5:32; 7:6) Omãla vavo vatatu va kula kuenda eci va kuela, epata lia livokiya okuti lia soka “ecelãla” komanu. Kuenje, va fetika oku tunga ocimbaluku, pole upange waco ka wa lelukile, omo epata lia Noha lia kala litito calua. Omo liaco, epandi lia Suku vokuenda kuanyamo 120, lia ecelela okuti ovimuenyo viomanu ecelãla vakuekolelo “va popeliwa kovava.”
Embimbiliya ka li tukula unyamo Yehova a sapuila Noha okuti kuiya Etande. Citava okuti osimbu handi Etande ka lieyile, kua kambele 40 kanyamo ale 50, momo omãla vaye va citiwa, va kula kuenda veya oku kuela. Omo liaco, Yehova wa popia la Noha hati: “Nda likapela muẽle oku nyõla oviendalomuenyo [viosi.]” Eye wa sapuila Noha oku tunga ocimbuluku cimue cinene oco a iñilemo lepata liaye. (Efet. 6:13-18) Vokuenda kuanyamo a kuamamo, Noha wa linga cosi vo tuma kuenje wa lekisa ekolelo komuenyo waye. Eye “wa sapula esunga” poku lungula omanu okuti, Suku wa laikele oku nena enyõleho kolondingaĩvi. Ndaño okuti Noha ka kũlĩhĩle otembo ca laikele oku pita, eye wa kolelele okuti ovina viaco, vi ka tẽlisiwa muẽle. Ove wa kũlĩha okuti, ovina viaco via tẽlisiwa ocili.—2 Pet. 2:5.