OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • km 6/14 kam. 2-4
  • Ivaluka Vana va Kasi Kolonjo Vioku Tata Ava va Kuka

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ivaluka Vana va Kasi Kolonjo Vioku Tata Ava va Kuka
  • Upange Wetu Wusoma—2014
  • Ocipama ci Likuata
  • Vakasi Ulika Pole, VA Kapiwako
    Utala Wondavululi—2008
  • Ndomo o Kuatisiwa Locimunga Cupange Woku Kunda
    Upange Wetu Wusoma—2012
  • Olonjila Vioku Kunda Olondaka Viwa
    Vongotiyiwila Oku Linga Ocipango ca Yehova
  • Olonumbi Vitãlo vi ku Kuatisa Oku Longisa Omanu Embimbiliya
    Upange Wetu Wusoma—2012
Upange Wetu Wusoma—2014
km 6/14 kam. 2-4

Ivaluka Vana va Kasi Kolonjo Vioku Tata Ava va Kuka

1. Momo lie ci kuetele esilivilo oku kundila olondaka viwa komanu va kasi kolonjo vioku tata vana va kuka?

1 Omanu valua va kasi oku liyaka locitangi coku kuka. (Uku. 12:1-7) Omanu vamue okuti va kuka, va kasi kolonjo vioku tata vana va kuka. Omo liaco, olonjanja vimue ka ca lelukile oku pitĩla kokuavo oco tu va sapuile olondaka viwa poku kundila konjo lanjo. Eli olio esunga liokuti kolofeka vimue, olonjali vi ilukila kolonjo viomãla vavo ale kapata akuavo oco va kale lavo. Ndaño okuti omanu vana va kuka kumue la vana va kasi kolonjo vioku tata vana va kuka ka va kuete ukũlĩhiso walua, pole, va pondola oku sola Yehova loku lilongisa ovina viatiamẽla kokuaye. Tu pondola ndati oku sapela lavo olondaka viwa viatiamẽla “kelavoko li nena esanju”?—Tito 2:13.

2. Tu pondola ndati oku soneha ulala wolonjo vioku tata ava va kuka oco tu va nyule?

2 Ndomo tu Fetika: Ocili okuti ulala wolonjo vioku tata vana va kuka kumue lolonjo vikuavo u pondola oku sonehiwa poku konomuisa ulala wotelefone. Sandiliya ovolala ndeci: “Olonjo vioku tata vana va kuka,” “ulala wolonjo,” kuenda “ovisoko viomanu vi eca ekuatiso kovina vi sukiliwa eteke leteke.” Mitavaso yupange woku kunda o pondola oku linga esokiyo lioku nõla akundi va loñoloha oco va nyule omanu va kasi kolonjo viaco. Poku linga esokiyo liwa kuenda oku kolela ku Yehova, tu pondola oku fetika ocimunga comanu va lilongisa Embimbiliya.—Olosap. 21:5; 1 Yoa. 5:14, 15.

3, 4. (a) Helie tu pondola oku sapela laye oco tu fetike oku longisa Embimbiliya kocimunga comanu va kuka? (b) O pondola ndati oku lombolola ndomo ocimunga caco ci lingiwa?

3 Ekalo liomanu va kasi kolonjo viaco, olio li lekisa ndomo tu fetika oku va longisa Embimbiliya. Kolonjo vinene vioku tata omanu va kuka okuti ku sangiwa omanu valua va kuka kuenda omanu va talavayako, ciwa oku sapela lomunu o kasi pepito loku pinga kokuaye nda citava oku sapela lusongui o tata olonjo viaco. Nda ovimunga violonjo vioku tata vana va kuka vitito kuenda mu sangiwa lika omanu vavali ale vatatu va tata omanu vaco, ciwa oku sanda otembo yoku sapela lusongui wonjo yaco.

4 Lombolola okuti, ove wa lieca olumue oco o kuatise omanu vana va sanjukila oku tanga kuenda oku sapela ovolandu atiamẽla Kembimbiliya. Pulisa komunu umue o kasi konjo yaco nda o yongola oku panga onepa kocimunga comanu va lilongisa Embimbiliya vokuenda kueci ci soka akukutu 30 vosemana. Tu pondola oku talavaya lalivulu alua, pole vamanji valua va siata oku talavaya lalivulu ndeci: Elivulu Liasapulo Embimbiliya, kuenda O Maior Homem Que Ja Viveu. O pondola oku eca alivulu aco kusongui wonjo yaco. Citava okuti ovo va sokiya eteke, owola, kuenda ocitumãlo, loku kapa esokiyo liaco vokalendariu kupange vonjo yoku tata ava va kuka. Ku ka kuate ohele yoku tukuiwa okuti Umbangi ya Yehova. Olonjanja vimue, sanda otembo yoku kuatisa usongui wonjo yaco oco a kũlĩhe okuti ku kasi oku linga upange umue watiamẽla ketavo limue, pole, o kasi oku kuatisa omanu oco va li longise Embimbiliya.

5. Nye tu sukila oku linga oco elilongiso lietu li lingiwe lesanju loku kuatisa omanu?

5 Ndomo Elilongiso Liaco li lingiwa: Poku songola Elilongiso liaco, tu sukila oku kũlĩhisa ekalo lionjo yaco, loku lekisa esunguluko kuenda olondunge. Manji o songola, ambata alivulu a ka konomuisiwa loku a eca kokuavo kuenje noke yelilongiso, o a tambula. Omo liaco, o sukila oku ambata alivulu alua oco o va ece komanu vakuavo. Citava oku tanga ovinimbu vimue kuenda oku linga apulilo oco a tambuluiwe ndomo tua siata oku ci linga. Omanu vana okuti va tẽla oku tanga, citava okuti va tanga ovinimbu vimue Viembimbiliya. Vokuenda kuelilongiso, tu sukila oku popia olondaka vina okuti vi vetiya utima womanu, oku lekisa esunguluko kuenda oku linga ukamba. Nda usongui waco wa tava, o pondola oku va laleka oku tala olovideo viocisoko ca Yehova oco va pamise ekolelo liavo kovina va kasi oku lilongisa Vembimbiliya ale oku kulĩhĩsa ovipama viovolandu Embimbiliya. Poku ci linga, ca sunguluka oku fetika kuenda oku malusula lohutililo. Akundi vamue va siata oku fetika lovisungo Viusoma.

6. Nye tu linga nda omunu umue o sanga atatahãi kovina a tanga?

6 Nda omunu tua sanga o kuete atatahãi lovina a tanga, ale o ci linga vokuenda kuelilongiso, nye tu linga? Lekisa olondunge poku eca atambululo. (Va Kol. 4:6) O pondola oku sapela laye poku tanga ocinimbu cimue Cembimbiliya ci lombolola ulandu wondaka yaco. Nda okuti ku tẽla oku ci linga, u sapuila okuti wa kapako epulilo liaye kuenda o pondola oku tambulula epulilo liaco noke yelilongiso.

7. Nye o sukila oku linga nda omunu umue o kuete atatahãi ale o lekisa onjongole yoku lilongisa ovina vialua?

7 Citava okuti, omunu umue o linga epulilo limue, ale o lekisa onjongole yoku lilongisa ovina vialua. Manji umue ukãi wa siata oku tambulula hati: “Epulilo liove liwa pole, omo okuti ka li tiamisiwa kovina tu kasi oku lilongisa cilo, tu li konomuisa kesulilo lielilongiso lietu.” Omo liaco, o pondola oku linga esokiyo lioku longisa Embimbiliya komanu va lekisa onjongole onjanja yikuavo kuenda kovitumãlo via litepa.

8. Tu pondola ndati oku soneha elilongiso Liembimbiliya eci tu longisa ocimunga comanu vamue va kuka kumue la vana tua siata ale oku longisa?

8 Ciwa okuti vamanji vana va siatale oku songola elilongiso kocimunga caco, ovo lika va ci linga olonjanja viosi. Akundi va pondola oku soneha otembo yaco. Nda omunu waco wa lekisa onjongole, ukundi o pondola oku linga esokiyo lioku nyula omunu waco eci a enda koku longisa ocimunga comanu va lilongisa Embimbiliya osãi losãi. Nda tua fetika oku longisa Embimbiliya komanu vamue okuti va kuata lonjanga elomboloko liovina va lilongisa, citava okuti tu va kongela vulala womanu va lilongisa letu Embimbiliya.

9, 10. Ovituwa vipi vi sukiliwa poku longisa ocimunga comanu vana va kuka? Ci lombolola.

9 Ndomo Elilongiso Liaco li Amamako: Tu sukila oku sokiya eteke kuenda otembo tu ka longisa ocimunga comanu va lilongisa Embimbiliya. Omanu va kasi konjo yaco kumue la vana va talavayako, va kevelela okuti tu va nyula olonjanja vialua kuenda tu ci linga votembo ya sokiyiwa. (Mat. 5:37) Omo liaco, poku ci linga, sokiya ciwa otembo yoku nyula omanu vaco, kuenda lekisa ombili. Ovolandu alua, a siata oku lekisa okuti, akundi vavali okuti va loñoloha va pondola oku talavayela kumosi kupange woku kunda oco va longise ocimunga comanu va lilongisa Embimbiliya. (Uku. 4:9, 10) Nda okuti olonjo viaco vinene, akundi valua va pondola oku kundila volonjo viaco.

10 Oku linga ukamba kuenda oku lekisa onjongole komunu lomunu, ci kuete esilivilo. (Va Fil. 2:4) Poku nyula omanu onjanja yatete, sanda otembo yoku sapela la vana va lekisa onjongole. Soneha olonduko viomanu vaco osimbu kua endele oku ka va nyula onjanja yavali, kuenda vi patekela oco o va longise Embimbiliya. Momo, olonjanja vimue vana va kuka va sumua eci omunu umue ka va kũlĩhile o va tukula konduko yavo. Oku lekisa epandi locikembe ci vetiya omanu vamue oku lianja loku limbuka okuti va kapiwako.

11. Vamanji va longisa ocimunga comanu va kuka va pondola ndati oku lekisa esumbilo komanu vaco kuenda ku vakuepata liavo?

11 Tu sukilavo oku lekisa esumbilo lohenda komanu va kasi kolonjo vioku tata vana va kuka kuenda kapata avo. Nda wa linga sokiyo lioku va longisa, ciwa okuti ku pongolola esokiyo liaco osimbu kua sapelele lusongui wonjo yaco. Olonjanja vimue, pinga kusongui wonjo yaco oco a ku ĩhe olonumbi o sukila oku kuama poku longisa omanu va kasi vonjo yaco. Nda okuti vakuepata veya oku nyula osimbu tu kasi oku longisa, setekavo oku sapela lavo ovina o kasi oku longisa. Va sapuila ocimãho cupange wove woku longisa Embimbiliya komanu. Lekisa kokuavo okuti wa kapako vakuepata liavo. Va laleka oco va tumãle loku yevelela elilongiso liaco.

12, 13. Lombolola ovolandu amue a lekisa esilivilo lioku kundila kolonjo vioku tata omanu va kuka.

12 Onima yi Ililako: Vamanji va nyula akongelo kumue lovolandu a eciwa vakongelo, va lombolola onima yi tunda kupange waco. Ulandu umue u lekisa okuti ci soka 20 komanu va kala kocimunga caco onjanja yatete. Ombangulo yaco, ya kuatisa vamanji oku longisa omanu va soka epandu. Umue pokati komanu vaco wa papatisiwa. Elilongiso lia lingiwa konjo yikuavo, lia kuatisa ukãi umue o kuete ci soka 85 kanyamo oku tiamẽla kekongelo limue li kasi ocipepi lonjo a kasi kuenda wa papatisiwa. Eci omanu vamue va yonguile oku imula ocimunga ca enda oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova, ovo va ka ci sapuile kusongui wonjo yaco! Omo liaco, va fetika vali oku lilongisa Embimbiliya kuenda ci soka 25 ale 30 komanu, ovo va kala kocimunga caco.

13 Ocisola tu lekisa komanu vana va kasi kolonjo vioku tata vana va kuka, ci vetiya omanu va kasi ocipepi lavo. Ocili okuti, ka ca lelukile vakuepata liomanu vana tu longisa o ku tumãla oco va yevelele ovina tu kasi oku longisa. Pole, nda tua likolisilako oku kapako vana va lekisa onjongole, ci vetiya vana va li sungue lavo. (1 Pet. 2:12) Usongui umue noke yoku kũlĩha esunga lieci tu longisila Embimbiliya komanu, wa pula hati: “Momo lie wa ciluili?” “Eteke lipi u fetika?” Usongui ukuavo okuti ukãi, wa sonehavo ndoco: “Ndi yongola okuti kolonjo vikuavo vioku tata omanu va kuka, ku kalavo ocimunga comanu va lilongisa Embimbiliya. Momo Olombangi Via Yehova via siata oku longisa Embimbiliya ocali momo ci panga onepa kupange wavo woku kunda.” Usongui wonjo yimue yoku tata omanu va kuka yi sangiwa ko Hawaii, wa soneha ukanda umue wo ku eca olopandu omo liupange woku lieca olumue Olombangi Via Yehova via siata oku linga. Kuenje, wa lombolola okuti ovo va kasi “ndomota yo ndongo” yi kuete esilivilo komanu vana va kasi kolonjo vioku tata vana va kuka.

14. Momo lie tu lekisila onjongole yoku kuatisa vana va kasi volonjo vioku tata vana va kuka?

14 Yehova o laleka vana va kuka oco va ece esivayo kokuaye. (Osa. 148:12, 13) Velaleko liaco mua kongela vana va kasi kolonjo vioku tata vana va kuka. Anga hẽ vocikanjo cove mu sangiwa olonjo vioku tata vana va kuka okuti omanu vaco va sukilavo oku yeva olondaka viwa? Lekuatiso liakulu vekongelo kuenda asongui vana va tata olonjo viomanu va kuka, tu pondola oku kundila kolonjo viaco. Omo liaco, tu pondola oku setukula Yehova poku kapako vana kuka.—Osa. 71:9, 18.

Ocimunga Comanu va Kasi Konjo Yoku Tata Vana va Kuka

  • Poku pitĩla konjo yaco sapela lomunu o kasi pepito kuenda lusongui o tata onjo yaco.

  • Ambata alivulu a ka konomuisiwa loku a eca kokuavo. Pole, o sukila oku va ambatela vekolombele liwa, kuenje noke yelilongiso, seleka alivulu aco.

  • Linga ukamba lavo kuenda va tukula kolonduko viavo.

  • Tanga ocinimbu cimue, kuenda ci lombolola votembo ya sokiyiwa.

  • Linga apulilo aleluka. Pandiya atambululo avo.

  • Sokiya eteke kuenda ocitumãlo oco o okuatise vana va kuete atatahãi a tiamẽla kalongiso amue ale ocitangi cikuavo

  • Tambulula apulilo a lingiwa locimunga comanu va lilongisa Embimbiliya kumue lepata liavo lonjila ya sunguluka haiyo yi teta onimbu.

  • Sanda epuluvi lioku fetika oku longisa Embimbiliya komanu va kasi konjo yoku tata vana va kuka kumue lepata liavo kuenda omanu va talavayako.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link