OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 15/4 kam. 25-28
  • Vakasi Ulika Pole, VA Kapiwako

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Vakasi Ulika Pole, VA Kapiwako
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ocitangi Coku Kala Kolonjo Vioku Tata Ava va Kuka
  • Ekuatiso Liekongelo
  • Kuata Ocituwa Coku Sapela
  • Oku va Nyula ku Kuete Esilivilo
  • Oku li Kuatisa Pokati
  • Akristão Va Kuete Ocikele Coku Tata Ava Va Kuka
    Utala Wondavululi—2004
  • Ivaluka Vana va Kasi Kolonjo Vioku Tata Ava va Kuka
    Upange Wetu Wusoma—2014
  • Yehova o Tata Ava va Kuka
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Yehova Wa Siata Oku Tata Afendeli Vaye Va Kuka
    Utala Wondavululi—2008
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2008
w08 15/4 kam. 25-28

Vakasi Ulika Pole, VA Kapiwako

UPOSTOLO Paulu wa vetiya Akristão hati: “Tu lingi eci ciwa komanu vosi, cinene ku vakuetu vakuetavo.” (Va Gal. 6:​10) Koloneke vilo, tu sukila oku kapako evetiyo eli kuenda oku sanda onjila yoku lingila eci ciwa vamanjetu. Vekongelo, muli omanu valua va sukila ekuatiso, capiãla enene vamanji va sangiwa kolonjo vioku tata vana va kuka.

Kolofeka vimue kuli ocituwa cokuti eci olonjali vi kuka vi tatiwila kolonjo viepata liavo. Pole, kolofeka vikuavo eci olonjali vi kuka vi tualiwa kolonjo vioku tata ava va kuka. Nye ci popiwa catiamẽla ku vamanji va kuka va kasi kolonjo viaco vioku tambula ekuatiso? Ovitangi vipi va siata oku liyaka lavio? Va siata oku vi yula ndati nda ka va kuete epata li va kuatisa? Ekongelo li pondola ndati oku va kuatisa? Ekuatiso lipi tu tambula poku va nyula olonjanja vialua?

Ocitangi Coku Kala Kolonjo Vioku Tata Ava va Kuka

Eci Akristão va ilukila kolonjo vioku tata vana va kuka va liyaka locitangi coku kala vocikanjo cimue ka va kũlĩhĩle. Kuenje, vamanji va kasi vocikanjo caco, pamue ka va kuata onjongole yoku va nyula olonjanja vialua. Citava okuti konjo yaco yoku tata ava va kuka, kuli omanu vakuatavo a litepa. Omo liaco, vamanjetu Olombangi Via Yehova va kasi konjo yaco, va pondola oku liyaka lovitangi vialua.

Kolofeka vimue, va siata oku linga esokiyo lioku vetiya atavo oco va linge ovopange kolonjo vioku tata ava va kuka. Ulume umue o talavaya konjo yaco wa popia hati: “Olombangi vimue Via Yehova via kuka, okuti vi kuete ocitangi coku sapela, via siata oku ambatiwa komangu yalola oco vaka linge ovina vimue viatiamẽla ketavo ndaño ka va vapulisile nda va yongola oku ci linga ale sio.” Olonjanja vimue, olonalavayi violonjo viaco, via siata oku linga ocipito ceteke lioku citiwa kuenda Conatale, ale co Paskua oco va sanjuise ava va kuka. Olombangi vimue Via Yehova vi kasi kolonjo viaco, via siata oku ĩhiwa okulia kuna okuti, utima wavo ka u va ecelela okulia, momo ku pisiwa lolonumbi Viembimbiliya. (Ovil. 15:​29) Nda olonjanja viosi tua nyula vamanji va kuka va kasi kolonjo viaco, tu va kuatisa oku kũlĩha ndomo va liyaka lovitangi viaco.

Ekuatiso Liekongelo

Akristão kocita catete, va kapeleko ocikele cavo coku tata vamanji va kuka vana ka va kuete epata li va kuatisa. (1 Tim. 5:⁠9) Koloneke vilo, akulu vekongelo va siatavo oku kũlĩhĩsa ndomo va pondola oku kuatisa vamanji va kasi kolonjo vioku tata ava va kuka vocikanjo cavo.a Ukulu umue wekongelo o tukuiwa hati Robert wa popia hati: “Akulu vekongelo va sukila oku nyula vamanji va kuka oco va tale ndomo va kasi, kuenda oku likutilila lavo kumosi. Ekongelo li sukilavo oku eca ekuatiso kokuavo.” Nda tua sokiya otembo yoku nyula vamanji va kuka, tu eca uvangi wokuti tua kũlĩha ndomo Yehova a kapako ocikele coku tata vana va sukila ekuatiso.​—⁠Tia. 1:⁠27.

Akulu vekongelo va sukilavo oku linga eliangiliyo lioku kuatisa vamanji va kasi volonjo vioku kuatisa vana va kuka. Manji Robert wa lombolola ekuatiso li sukila oku eciwa komanu vaco. Eye wa popia hati: “Tu sukila oku vetiya vamanji va kuka oco va ende kolohongele nda va kuete epondolo liaco.” Pole, nda akulu vekongelo va limbuka okuti pokati ka vamanji yaco pali vamue ka va pondola oku enda Konjango Yusoma, va sukila oku linga aliangiliyo akuavo. Manji umue Jacqueline o kuete ci pitahãla 80 kanyamo haeye o kuete uvei wakepa u tukuiwa hati osteoartrite, wa siata oku yevelela olohongele votelefone. Eye wa popia hati: “Oku yevelela ovipama viohongele votelefone, ca siata oku ndi kuatisa calua. Si ecelela okuti, ovina vikuavo violuali vi ndi tateka oku yeva ovipama viaco!”

Nda manji umue wa kuka ka pondola oku yevelela olohongele votelefone, akulu vekongelo va sukila oku ngalavala olohongele viaco vokasete oco viu kuatise. Manji ongalavala ovipama vioku kuatisa vana va kasi konjo yoku tata ava va kuka, o kuete epuluvi lioku sapela lavo kuenda oku va lembeleka. Manji umue ukulu wekongelo wa popia hati: “Oku lombolola ovolandu ekongelo ku vamanji va kasi kolonjo vioku tata ava va kuka, ci va kuatisa oku ivaluka okuti vatiamẽla kekongelo.”

Kuata Ocituwa Coku Sapela

Vamanji vamue, eci va ilukila kolonjo vioku tata ava va kuka, va yeva esumuo lialua. Omo liaco, va kuata ohele yoku sapela la vakuavo. Nda tua va nyula loku va sapuila okuti tu yongola oku amamako oku va kuatisa, va pondola oku kuata ombembua yo vutima kuenda esanju.​—⁠Olosap. 17:⁠22.

Nda vamanji va kuka ka va kuete vali epondolo lioku kũlĩha ovina vimue, ale lioku yeva, kuenda va kuete ocitangi coku vangula, vamanji vamue va sima hati, ka ci kuete vali esilivilo oku va nyula. Pole, alikolisilo etu oku nyula omanu vaco a lekisa okuti, ‘koku sumbila tu kasi oku velisapo’ vamanjetu ndaño ka ca lelukile oku sapela lavo. (Va Rom. 12:​10) Nda manji umue ka tẽla vali oku ivaluka ovina vimue, tu pondola oku u vetiya oku tu sapuilako ovolandu va pita laye vutila ale oku tu sapuila ndomo a fetika oku lilongisa Embimbiliya. Nye tu sukila oku linga nda manji yaco ka tẽla vali oku vangula ciwa? U yevelela lepandi loku tukula olondaka vivali ale vitatu oco a ivaluke eci a yongola oku popia, ale oku u vetiya oco amameko oku vangula. Nda o kuete ocitangi coku vangula okuti ka tu kuata elomboloko lieci a popia, tu sukila oku likolisilako oku yevelela eci a yongola oku popia.

Nda ka kuete epondolo lioku sapela, tu sanda onjila yikuavo yoku sapela laye. Manji Laurence okuti ukundi wotembo yosi, wa siata oku nyula manji Madeleine o kuete 80 kanyamo haeye ka tẽla vali oku vangula. Manji Laurence wa lombolola ndomo a tẽla oku sapela laye poku popia hati: “Osimbu tu likutilila kumosi, ndi kuata peka lia Madaleine. Noke poku lekisa olopandu viaye omo liekuatiso liaco, o kakatela peka liange loku pakula kiso.” Oku kuata peka lia manji wa kuka ale oku u kuata kapepe, cu nenela esanju lialua.

Oku va Nyula ku Kuete Esilivilo

Nda wa kuata ocituwa coku nyula vamanji va kuka, ci va kuatisa calua. Manji Danièle okuti, vokuenda kueci ci soka 20 kanyamo wa siata oku nyula vamanji va kasi kolonjo vioku tata ava va kuka, wa popia hati: “Nda umue o talavaya konjo yoku tata ava va kuka wa limbuka okuti umue pokati kava va kuka wa siata oku nyuliwa calua, vo tata ciwa.” Robert wa popiavo hati: “Vakuakutata ava va kuka, va yevelela vali calua olondaka viomunu una wa siata oku va nyula olonjanja vialua. Esumbilo va lekisa komunu waco, lia litepa leli va lekisa komunu una ka siatele oku va nyula calua.” Omo okuti olonalavayi via siata oku sumua lupange wavo, va sanjukila olondaka violopandu viomanu veya oku nyula vana va kuka. Omo liaco, nda tua kuata ukamba lolonalavayi viaco, ci va vetiya oku sumbila olonumbi Viembimbiliya vi taviwa Lolombangi Via Yehova vi kasi oku tatiwila konjo yaco.

Tu pondolavo oku kuata ukamba lolonalavayi viaco poku va kuatisa kovopange amue a leluka. Kolofeka vimue omo okuti etendelo liomanu va loñoloha koku tata vana va kuka li kasi oku tepuluka, ava va kuka ka va siatele vali oku tatiwa ciwa kolonjo viaco. Ukãi umue ocifumela o tukuiwa hati, Rébecca okuti o talavaya konjo yava va kuka wa popia hati: “Owola yokulia yiwa calua. Owola yaco, oyo ya sunguluka oku nyula ekamba limue kuenda oku u kuatisa okulia.” Ka tuka kuati ohele yoku pula kolonalavayi ekuatiso va sukila.

Nda tua kuata ocituwa coku nyula olonjo vioku tata vana va kuka, tu limbuka ovina vamanji va kuka va sukila kuenda ci tu vetiya oku pinga kuava va talavayamo oco tu ece ekuatiso va sukila. Tu pondola oku posuisa vohondo yavo lalitalatu vepata, ale oviluvialuvia via sonehiwa lomãla. Poku ivaluka ovina va sukila tu pondola oku va nenela uwalo woku pekela ale onjapãu kuenda ulela woku li sieketa. Nda onjo yaco yi kuete ocumbo coloneleho, tu sukila oku ñuala ñuala lavo vocumbo caco. Manji Laurence wa tukuiwa vocipama cilo, wa popia hati: “Madeleine o lavoka epasu liange likuavo. Eci ndiya lomãla, o sanjuka calua!” Oku linga ovina viaco, ci kuatisa vana va kasi kolonjo vioku tata ava va kuka.​—⁠Olosap. 3:⁠27.

Oku li Kuatisa Pokati

Oku nyula olonjanja viosi omunu wa kuka, ci kapa voseteko ‘ocisola cetu.’ (2 Va  Kor. 8:⁠8) Ndamupi? Pamue tu sumua calua poku mola ekamba li kasi oku hongua omo lioku vela. Manji Laurence wa popia hati: “Koloneke viatete ehonguo lia Madeleine lia ndi sumuisile calua, kuenje nda enda oku lila noke lioku u nyula. Pole, noke nda limbuka okuti olohutililo vi tu kuatisa oku yuvula esumuo, kuenda vi pamisa vakuetu vana tu nyula.” Vokuenda kuanyamo alua, manji Robert wa siata oku nyula manji Larry una wa kuata uvei u tukuiwa hati, mal de Parkinson. Robert wa popia hati: “Larry wa sumuile calua omo liuvei waye, kuenje sia kuatele elomboloko liolondaka a enda oku popia. Pole, eci tu likutilila kumosi, ndi limbuka ekolelo liaye.”

Eci tu nyula vamanji vamue va kuka, havoko lika va kuatisiwa, pole tu kuatisiwavo. Elikolisilo liavo lioku amamako lukamba wavo la Yehova osimbu va kasi lomanu vakuatavo a litepa, li pamisa ekolelo lietu, kuenda li tu vetiya oku kuata utõi. Onjongole yavo yoku tambula okulia kuespiritu ndaño va linga ovisitatũi haivo ka va lete ciwa, yi lekisa okuti, “omunu ka muila [lika] omuenyo kombolo, . . . te kondaka yosi yi tunda vomẽla wa [Yehova].” (Mat. 4:⁠4) Omo lioku sanjukila kuavo ovina vimue vi sule ndeci, oku va tualela omãla oco va papale lavo, lokulia lavo kumosi, va tu ivaluisa okuti, tu sukila oku sanjukila ovina tu kuete. Oku sola kuavo ovina viespiritu, ku tu vetiya oku pitisa kovaso ovina viavelapo.

Ekongelo li pamisiwavo poku kuatisa vamanji va kuka. Ndamupi? Omo okuti vana va hongua ketimba va kuatisiwa lohenda ya vamanji, ekongelo li kuata epuluvi lioku lekisa ohenda yavo kokuavo. Vosi yetu tu sukila oku tata vana va kuka ndaño vokuenda kuotembo yalua, momo ekuatiso liaco li panga onepa koku li kuatisa pokati. (1 Pet. 4:​10, 11) Nda akulu vekongelo va velisapo upange waco, ci kuatisa vamanji oku limbuka okuti, elinga liaco li panga onepa kupange Wakristão, una va sukila oku tẽlisa. (Esek. 34:​15, 16) Nda tua lekisa ombili koku kuatisa vamanji va kuka, vaka limbuka okuti, va kapiwako!

[Etosi pombuelo yemẽla]

a Nda ukulu wekongelo usonehi wa limbuka okuti manji umue wa ilukila konjo yoku tata ava va kuka yi kasi kocikanjo cikuavo, o sukila oku sapuilako lonjanga akulu vekongelo li kasi vocikanjo caco.

[Etosi lia Velapo kemẽla 28]

“Nda umue o talavaya konjo yoku tata ava va kuka wa limbuka okuti umue pokati kava va kuka wa siata oku nyuliwa calua, vo tata ciwa”

[Elitalatu kemẽla 26]

Olohutililo vietu, vi kuatisa manji wa kuka oku kuata ombembua yo vutima

[Elitalatu kemẽla 26]

Olondaka vietu viohenda vi pamisa va manjetu va kuka

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link