OCIPAMA CELILONGISO 24
OCISUNGO 98 Ovisonehua—Via Tunda ku Suku
Ceci tu Lilongisila Kolondaka Via Sulako Via Yakoba Eci a Kala Oku Panda Kolofa—Onepa 1
“Liongololi oco ndi vu sapuili ovina vi ka pita lene konepa ya sulako yoloneke.”—EFET. 49:1.
OCIMÃHO CELILONGISO
Tu konomuisa ovina tu lilongisila kolondaka via sulako Yakoba a sapuila Ruvene, Simeone, Lewi kuenda Yuda, eci a kala oku panda kolofa.
1-2. Nye Yakoba a linga eci a kala oku panda kolofa kuenda momo lie? (Talavo koñoño.)
KOTEMBO okuti Yakoba wa kukile ale, wa linga ungende lepata liaye liosi oku tunda ko Kanana oku enda Kegito. Kofeka yaco, eye wamamako oku vumba Yehova lekolelo vokuenda kueci ci soka 17 kanyamo. (Efet. 47:28) Kotembo yaco, Yakoba wa sanjukile calua poku mola vali omõlaye Yosefe, momo eye wa simĩle okuti Yosefe wa fa. Yakoba wa kala vali kumosi lomãla vaye vosi. Pole, Yakoba wa kũlĩhĩle okuti ndopo o fa. Kuenje eye wongolola omãla vaye vosi, momo wa yonguile oku va sapuila ocina cimue ci kuete esilivilo lialua.—Efet. 49:28.
2 Kotembo yaco eci Isia umue a pandele kolofa, wa enda oku ongolola omãla vaye oco a va ĩhe olonumbi vimue. (Isa. 38:1) Kohongele yaco, eye wa ponduilevo oku nõla omunu wa laikele oku songuila epata noke liolofa viaye.
Yakoba okuti o panda kolofa o kasi oku tukula ocitumasuku cimue catiamẽla komãla vaye va soka 12 (Talavo ovinimbu 1-2)
3. Ndomo ca tangiwa Kefetikilo 49:1, 2, momo lie olondaka via Yakoba via kuatela esilivilo lialua?
3 Tanga Efetikilo 49:1, 2. Pole, ohongele Yakoba a linga ya litepele calua. Eye wa vangula ovina via laikele oku pita kovaso yoloneke. Lekuatiso lia Yehova, Yakoba wa sapuila komãla vaye ovina vi kuete esilivilo lialua via laikele oku lipita lavo kumue locitumbulukila cavo kovaso yoloneke. Eli olio esunga lieci olondaka via Yakoba olonjanja vimue vi tukuiwila hati, ocitumasuku ca Yakoba eci a kala oku panda kolofa.
4. Nye Yakoba a popele kuenda nye tu lilongisila kolondaka viaye? (Talavo okakasia losapi hati, “Epata lia Yakoba.”)
4 Vocipama cilo, tu konomuisa eci Yakoba a sapuila komãla vaye vakuãla okuti, Ruvene, Simeone, Lewi kuenda Yuda. Vocipama ci kuãimo, tu ka konomuisa olondaka Yakoba a sapuila komãla vaye vakuavo ecelãla. Ndomo tu ka ci konomuisa, Yakoba ka vanguile lika catiamẽla komãla vaye, pole, wa vangulavo catiamẽla kocitumbulukila cavo, cina ca laikele oku linga epata limue linene lia va Isareli. Eci tu tanga ulandu watiamẽla kovina via lipita lepata lia va Isareli kosimbu, tu limbuka okuti olondaka via Yakoba via tẽlisiwa muẽle ocili. Kuenje poku konomuisa olondaka via Yakoba, tu ka lilongisa ovolandu a kuete esilivilo a pondola oku tu kuatisa oku sanjuisa Isietu wokilu, Yehova.
RUVENE
5. Esumũlũho lipi Ruvene a lavokaile oku tambula ku isiaye?
5 Yakoba wa vangula tete la Ruvene poku u sapuila hati: “Ove wumõlange uveli.” (Efet. 49:3) Omo okuti Ruvene eye wa kala onuñulu, citava okuti wa lavokaile oku tambula onepa ya velapo yocipiñalo ca isiaye. Handi vali, eye pamue wa simĩle okuti o ka kala usongui wepata noke liolofa via isiaye kuenda oku eca esumũlũho liaco kocitumbulukila caye vokuenda kuotembo.
6. Momo lie Ruvene ka tambuilile ocipiñalo co sesamẽlele coku kala onuñulu? (Efetikilo 49:3, 4)
6 Pole, Ruvene ka tambuile ocipiñalo co sesamẽlele coku kala onuñulu. (1 Asa. 5:1) Momo lie? Momo kanyamo a pita wa lipekelele la Biliha ukama wa Yakoba. Biliha wa kala upika wa Rahele ukãi wa soliwile calua la Yakoba. (Efet. 35:19, 22) Nye ca vetiya Ruvene oku ci linga? Ruvene wa kala omõla wa Lea ukãi ukuavo wa Yakoba. Citava okuti Ruvene wa lipekelele la Biliha omo ka tẽlele oku likandangiya koloñeyi viukahonga. Ale pamue eye wa putula Biliha oco Yakoba a suvuke Biliha loku sola vali calua inaye Lea. Ndaño okuti Ruvene wa li sandelele esunga lioku ci linga, pole, elinga liaco lia sumuisa calua Yehova kuenda isiaye.—Tanga Efetikilo 49:3, 4.
7. Nye ca lipita la Ruvene kuenda ocitumbulukila caye? (Talavo okakasia losapi hati, Ocitumasuku ca Yakoba Eci a Kala Oku Panda Kolofa.)
7 Yakoba wa sapuila Ruvene hati: “ove ku ka velapo.” Olondaka evi via tẽlisiwa muẽle ocili. Momo Vembimbiliya ka tu sangimo ulandu laumue u tukula okuti, umue ukuepata lia Ruvene wa kala osoma, ocitunda ale uprofeto. Pole, Yakoba wa eca ocipiñalo cimue ku Ruvene kuenda epata lia Ruvene lia linga limue pokati kovikoti via va Isareli. (Yeh. 12:6) Ruvene wa lekisile ovituwa viwa kapuluvi akuavo kuenda ka kuli ulandu ukuavo u lekisa okuti eye wa lingile vali evĩho liukahonga.—Efet. 37:20-22; 42:37.
8. Nye tu lilongisila kulandu wa Ruvene?
8 Nye tu lilongisilako? Tu sukila oku likolisilako oku likandangiya loku yuvula evĩho liukahonga. Nda tua setekiwa oku linga ekandu limue, tu sukila oku talama loku sokolola ndomo elinga liaco nda lia sumuisa Yehova, epata lietu kuenda omanu vakuavo. Tu sukilavo oku ivaluka okuti, “eci omunu a kũla, haico a kongula.” (Va Gal. 6:7) Handi vali, ovina via lipita la Ruvene vi tu ivaluisa okuti Yehova ukuahenda. Ocili okuti, Yehova ka tu teyuila kovitangi vi tunda kakulueya etu, pole, nda tua likekembela lutima wosi loku likolisilako oku linga eci ca sunguluka, eye o ka tu ecela loku tu sumũlũisa.
SIMEONE KUENDA LEWI
9. Momo lie Yakoba ka sanjukilile Simeone la Lewi? (Efetikilo 49:5-7)
9 Tanga Efetikilo 49:5-7. Noke Yakoba wa vangula la Simeone kuenda Lewi. Pole, ovina a popia via lekisa okuti eye ka va sanjukilile. Kanyamo a pita, omõla ufeko wa Yakoba o tukuiwa Dina, wa putuiwile lulume umue u Kanana o tukuiwa Sekeme. Ocili okuti, omãla vosi va Yakoba va temẽle calua omo liovina via lipita lamanjavo ukãi, pole, Simeone la Lewi ka va likandangiyile konyeño yavo. Ovo va kemba Sekeme kuenda omanu vo vofeka yaye poku va sapuila okuti, nda alume vosi va seviwile evamba, nda va kuata ombembua lepata lia Yakoba. Alume vaco va tava oku seviwa evamba. Kuenje osimbu handi va kala levalo lioku seviwa evamba, Simeone la Lewi “omunu lomunu wa kuata osipata yaye kuenda eci va iñila volupale, omanu ka va kapeleleko kuenje va ponda alume vosi.”—Efet. 34:25-29.
10. Olondaka Yakoba a sapuilile Simeone la Lewi via tẽlisiwa ndati? (Talavo okakasia losapi hati, “Ocitumasuku ca Yakoba Eci a Kala Oku Panda Kolofa.”)
10 Yakoba wa sumuile calua omo liovilinga viungangala viomãla vaye vavali. Kuenje eye wa va sapuila okuti, va laikele oku sanduiwa kolonepa viosi vio ko Isareli. Olondaka viaco via tẽlisiwa noke lioku pita 200 kanyamo, eci epata lia va Isareli lia iñila Vofeka Yohuminyo. Ocikoti ca Simeone ca tambula ndocipiñalo alupale amue vokati kocipiñalo ca Yuda. (Yeh. 19:1) Kuenje ocikoti ca Lewi ca piñala 48 kalupale a li sanduilile ko Isareli.—Yeh. 21:41.
11. Ovina vipi viwa ocikoti ca Simeone la Lewi va linga?
11 Ocikoti ca Simeone la Lewi ka ca pituluile akulueya a vakukululu yavo. Valua pokati ka va Lewi va fendela Yehova lekolelo. Eci va Isareli valua va kala oku fendela ociñumañuma conãle, va Lewi va likongela ku Mose kuenda vo kuatisa oku ponda vana va kala oku fendela ociñumañuma caco. (Etu. 32:26-29) Handi vali, Yehova wa nõla alume vo kocikoti ca Lewi, oco va kale ovitunda ko Isareli. (Etu. 40:12-15; Ate. 3:11, 12) Noke ocikoti ca Simeone ca kuatisa koku tẽlisa ocipango ca Yehova, poku yaka lutõi kumue locikoti ca Yuda oco va yule loku tambula ofeka Yohuminyo.—Olong. 1:3, 17.
12. Nye tu lilongisila kulandu wa Simeone la Lewi?
12 Nye tu lilongisilako? Lalimue eteke ka tu ka eceleli okuti onyeño yi songuila olonjila tu nõla ale ovilinga vietu. Hacĩviko oku tema nda okuti ove ale umue ukuepata liove wa tatiwa lekambo liesunga. (Osa. 4:4) Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, Yehova ka sanjukila olondaka lovilinga vi situlula onyeño. (Tia. 1:20) Nda omunu umue o tu tata lekambo liesunga ci kaile okuti o vumba Yehova ale sio, tu sukila oku lekisa ovituwa vi sanjuisa Yehova. Oku ci linga, ci ka tu kuatisa oku yuvula oku popia, ale oku lekisa ovituwa vi sumuisa vakuetu. (Va Rom. 12:17, 19; 1 Pet. 3:9) Ndaño okuti olonjali viove via siata oku linga ovina ka vi sanjuisa Yehova, ivaluka okuti ove ku kisikiwa oku kuama ongangu yavo. Ku ka sime okuti ove ku tẽla oku sanjuisa Yehova kuenda ku pondola oku tambula asumũlũho aye. Yehova o ka sumũlũisa alikolisilo ove oku linga eci ca sunguluka.
YUDA
13. Momo lie Yuda a yevela esakalalo eci lia pitĩlapo epuluvi liaye lioku yevelela olondaka via isiaye?
13 Noke, Yakoba wa sapelavo lomõlaye Yuda. Poku yevelela olondaka isiaye a sapuila ku va huvaye, citava okuti Yuda wa yeva esakalalo, momo eye wa lingilevo akandu amue anene. Eci Simeone la Lewi va ponda alume va Sekeme, Yuda wa enda kumue la vamanjaye vakuavo volupale kuenje va punda ovina viavo viosi. (Efet. 34:27) Eye kumue la vamanjaye va landisa Yosefe kupika kuenda va kemba isiavo catiamẽla kelinga liaco. (Efet. 37:31-33) Handi vali, eye wa lipekelelevo la Tamare, ukãi womõlaye ulume, momo wa simĩle okuti wa kala ocipuepue.—Efet. 38:15-18.
14. Ovina vipi viwa Yuda a linga? (Efetikilo 49:8, 9)
14 Pole, Yakoba wa sapuila lika ku Yuda olondaka viepandiyo kuenda wa likuminya okuti eye kumue lepata liaye va laikele oku sumũlũisiwa. (Tanga Efetikilo 49:8, 9.) Yuda wa lekisile okuti wa kapeleko calua isiaye wa kuka. Eye wa lekisilevo ohenda ku Benjamini manjaye kuasula.—Efet. 44:18, 30-34.
15. Volonjila vipi ocikoti ca Yuda ca sumũlũisiwa?
15 Yakoba wa popia okuti Yuda wa laikele oku kala usongui pokati ka vamanjaye. Pole, pa pita otembo yalua oco ocitumasuku caco ci tẽlisiwe. Yuda o tukuiwa onjanja yatete lomoko yoku songuila va Isareli noke yoku pita 200 kanyamo, eci va tunda Kegito loku pita vekalasoko locimãho coku iñila Vofeka Yohuminyo. (Ate. 10:14) Noke lioku pita anyamo amue, Yehova wa nõla ocikoti ca Yuda oco va kale omanu vatete koku liyaka la va Kanana kuenda oku yula ofeka Yohuminyo. (Olong. 1:1, 2) Daviti wa kala umue pokati kolosoma vialua via tunda kocikoti ca Yuda. Pole ocitumasuku caco ca tẽlisiwa vali volonjila vikuavo.
16. Ocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liefetikilo 49:10 ca tẽlisiwa ndati? (Talavo okakasia losapi hati, “Ocitumasuku ca Yakoba Eci a Kala Oku Panda Kolofa.”)
16 Yakoba wa popele okuti Mbiali yomanu vosi una wa ponduile oku viala otembo ka yi pui, wa laikele oku tunda kocikoti ca Yuda. (Tanga Efetikilo 49:10 kuenda etosi.) Mbiali yaco una Yakoba a tukula okuti Silo, Yesu Kristu. Catiamẽla ku Yesu, ungelo umue wa popia hati: “Suku o ko wĩha ocalo ca isiaye Daviti.” (Luka 1:32, 33) Handi vali, Yesu o tukuiwavo hati, “Ohosi yocikoti ca Yuda.”—Esit. 5:5.
17. Tu setukula ndati Yehova konjila ndomo tu tenda vakuetu?
17 Nye tu lilongisilako? Yehova wa sumũlũisa Yuda ndaño okuti wa lingile akandu amue anene. Citava okuti vamanji a Yuda va kala oku lipula esunga lieci Yehova o sumũlũisila. Ndaño okuti ka tua kũlĩhĩle ovina ovo va kala oku sima, pole, ocili ceci okuti Yehova wa mola ovituwa viwa ku Yuda kuenje wo sumũlũisa. Tu setukula ndati ongangu ya Yehova? Pamue eci manji umue a tambula ocikele cimue cilikasi tu setekiwa oku tiamisila lika utima kakulueya aye. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, Yehova o lete kuenda wa kapako calua ovituwa viwa via manji yaco. Yehova o sanda eci ciwa kokuetu. Omo liaco, tu sukila oku likolisilako oku lingavo cimuamue.
18. Momo lie tu sukilila oku kala vakuepandi?
18 Ocina cikuavo tu lilongisila kulandu wa Yuda, esilivilo lioku kala vakuepandi. Yehova olonjanja viosi o tẽlisa olohuminyo viaye, pole, halonjanja viosiko eye a ci linga vepuluvi tu yongola ale lonjila tu yongola. Ndeci, asongui vatete vo ko Isareli ka va tundile kocikoti ca Yuda. Pole, ovo va kuatisa lekolelo vana Yehova a nõlele oku ci linga, ndeci Mose u Lewi, Yehosua u Efarimi, kuenda Soma Saulu una wa tiamẽlele kocikoti ca Benjamini. Cimuamue haico okuti, tu sukilavo oku kuatisa vosi vana Yehova a nõla, oco va tu songuile koloneke vilo.—Va Hev. 6:12.
19. Olondaka Yakoba a vangula eci a kala oku panda kolofa via tu longisa nye catiamẽla ku Yehova?
19 Nye tua lilongisa kolondaka via sulako Yakoba a sapuila komãla vaye vakuãla? Tua lilongisa okuti “ndomo omunu a vanja, hacoko Suku a vanja.” (1 Sam. 16:7) Yehova ukuepandi haeye ukuakuecela. Ocili okuti eye ka ecelela ovituwa ka via sungulukile, pole, ka lavokavo oku lipua kafendeli vaye. Eye toke muẽle, o pondola oku sumũlũisa omanu vana va lingile akandu anene kosimbu, haivo va likekembela lutima wosi, loku linga vali ovina via sunguluka. Vocipama ci kuãimo tu ka lilongisa ovina Yakoba a sapuila komãla vaye vakuavo ecelãla.
OCISUNGO 124 Amamako Lekolelo