Ulandu wa Noha Kuenda Etande Linene—Wocili Ale Wuhembi?
Etambululo lie Embimbiliya
Ocili okuti Etande lia pitako muẽle. Suku wa koka entande, oco a nyõle omanu olondingaĩvi kuenda wa sapuila Noha oco a tunge ocimbaluku okuti, omanu vawa lovinyama va popeliwa. (Efetikilo 6:11-20) Tu pondola oku tava okuti Entande lia pitako muẽle momo ulandu waco wa sonehiwa Vembimbiliya, omo “lia tunda ku Suku.”—2 Timoteo 3:16.
Ocili ale uhembi?
Embimbiliya li lekisa okuti, Noha omunu umue wa kala muẽle komuenyo kuenda entande lia pita muẽle ocili, huhembiko.
Asonehi Vembimbiliya va tavele okuti Noha wa kala muẽle komuenyo. Ndeci asonehi, Vembimbiliya Esera kuenda Luka, va kala vakuovolandu okuti va linga akonomuisa alua. Ovo vakongela Noha vulala wovitumbulukila viepata lia va Isareli. (1 Asapulo 1:4; Luka 3:36) Asonehi Avanjeliu lia Mateo kuenda Luka, va soneha olondaka via Yesu viatiamẽla ku Noha kuenda Ketande.—Mateo 24:37-39; Luka 17:26, 27.
Handi vali, uprofeto Esekiya kuenda upostolo Paulo, va tukula Noha okuti ongangu yimue yiwa yekolelo kuenda yesunga. (Esekiele 14:14, 20; Va Heveru 11:7) Anga hẽ asonehi vaco, nda va tukula ongangu yomunu umue okuti, ka lakala komuenyo? Ocili okuti, Noha kumue lalume kuenda akãi vakuavo vakuekolelo, ovo ongangu yiwa yekolelo tu sukila oku setukula, momo va kala muẽle komuenyo.—Va Heveru 12:1; Tiago 5:17.
Embimbiliya li eca olonumbi via suapo viatiamẽla Ketande. Ulandu Wembimbiliya watiamẽla Ketande ka u fetika lolondaka viokuti, “kua kala onjanja Yimue,” ndulandu womõla umue. Ocili okuti, Embimbiliya li tukula unyamo, osãi kuenda eteke wovolandu alua a likuata Letande. (Efetikilo 7:11; 8:4, 13, 14) Olio li tukulavo upati wocimbaluku Noha a tunga. (Efetikilo 6:15) Olonumbi viaco vi lekisa okuti, Embimbiliya li tukula Etande okuti ulandu umue wocili, huhembiko.
Momo lie kua pitila Etande?
Ndomo ci lekisiwa Vembimbiliya, osimbu Etande ka lieyile, ‘evĩho liomanu lia livokiyile calua.’ (Efetikilo 6:5) Olio li popia okuti, “ilu lieve lia molẽhele okuti lia nyõleha kovaso a Suku yocili,” omo okuti voluali mue yukile ungangala walua kuenda evĩho liukahonga.—Efetikilo 6:11; Yuda 6, 7.
Embimbiliya li lekisa okuti ovitangi viaco via kokiwa lovangelo vãvi, vana va tunda kilu oco va linge evĩho liukahonga lakãi. Omãla vovangelo vaco va tukuiwa okuti ovindululu, va koka ovitangi vialua kuenda ohali komanu. (Efetikilo 6:1, 2, 4) Suku wa nõlapo oku malako ungangala wosi kilu lieve, loku eca komanu vawa efetikilo liokaliye.—Efetikilo 6:6, 7, 17.
Omanu va kũlĩhĩle hẽ okuti ku iya Etande?
Oco. Suku wa sapuila Noha ovina via laikele oku pita kuenda wo wĩha olonumbi vioku tunga ocimbaluku, oco a popele epata liaye kuenda ovinyama. (Efetikilo 6:13, 14; 7:1-4) Noha wa lungula omanu okuti kua laikele oku iya enyõleho limue, pole, ovo ka va kapeleko alungulo aco. (2 Petulu 2:5) Embimbiliya li popia okuti: “Ka va limbukile cimue toke eci Etande lieya kuenje lia va nyõla vosi.”—Mateo 24:37-39.
Ocimbaluku ca Noha ca kala ndati?
Ocimbaluku ca kala ocikasia cimue cinene ca kuata eci ci soka 133 kolometulu voku lepa, 22 kolometulu vupati kuenda 13 kolometulu vusõvi.a Ocimbaluku ca tungiwile lavaya a pama calua loku lañiwa ekokoto vokati kuenda kilu. Oco ca kuatele olosapalalo vitatu lolohondo vialua. Kua kalavo epito limue vonele yocimbaluku caco kuenda onjanela yimue. Citava okuti, olusoka luaco lua lepelepo vali vokati kocimbaluku, oco cecelele okuti ovava ka a iñila vocimbaluku.—Efetikilo 6:14-16.
Noha poku tunga ocimbaluku pa pita oloneke vi ñami?
Embimbiliya ka li tukula otembo Noha a pita oco a tunge ocimbaluku, pole, citava okuti eye wa pita anyamo alua loku tunga ocimbaluku. Noha wa kuata eci ci pitahãla 500 kanyamo eci omõlaye watete a citiwa kuenda wa kuata 600 kanyamo eci kua pita Etande.b—Efetikilo 5:32; 7:6.
Eci Suku a eca omoko yoku tunga ocimbaluku, omãla vatatu va Noha va kala ale akulu kuenda va kuelele ale. Citava okuti, pa pitile ale 50 ale 60 kanyamo tunde eci omõlaye watete a citiwa. (Efetikilo 6:14, 18) Poku sokolola kovina evi, kuli esunga lioku sima okuti, ocimbaluku ca tungiwa vokuenda kueci ci soka 40 ale 50 kanyamo.
a Embimbiliya li eca olonjongo viocimbaluku vovikeya. Ovikeya “vielimi lio Heveru via kala (44.45 cm).”—Edição Revisada, Onepa 3, kemẽla 1.635.
b Catiamẽla kotembo omanu va kala komuenyo ndeci Noha, tala ocipama losapi, “Anga hẽ Kosimbu Omanu va Enda Oku Kala Komuenyo Otembo Yalua?” Vutala Wondavululi 1 wa Cembanima wunyamo 2010.