Watchtower ONLINE LIBRARY
Watchtower
LIBRARY ONLAINE
Makhuwa-Shirima
Vanipuroni sinkhumelela aya ileetera sikhalanne asento
  • Waasaasa
  • BIBLYA
  • IBUUKHU
  • MITHUKUMANO
  • es24 ipaax. 37-47
  • Abril

Eviidiyu muthanliya anyu khemphwanyaneya

Munlevelele khuvanwereya orumiha eviidiyu

  • Abril
  • Musomeke soolempwa kuta nihiku—2024
  • Miru Mikhaanini
  • Norempa, 1 a Abril
  • Nanaveli, 2 a Abril
  • Namararu, 3 a Abril
  • Namaxexe, 4 a Abril
  • Namathanu, 5 a Abril
  • Esaabadu, 6 a Abril
  • Edomingu, 7 a Abril
  • Norempa, 8 a Abril
  • Nanaveli, 9 a Abril
  • Namararu, 10 a Abril
  • Namathanu, 11 a Abril
  • Namathanu, 12 a Abril
  • Esaabadu, 13 a Abril
  • Edomingu, 14 a Abril
  • Norempa, 15 a Abril
  • Nanaveli, 16 a Abril
  • Namararu, 17 a Abril
  • Namaxexe, 18 a Abril
  • Namathanu, 19 a Abril
  • Esaabadu, 20 a Abril
  • Edomingu, 21 a Abril
  • Norempa, 22 a Abril
  • Nanaveli, 23 a Abril
  • Namararu, 24 a Abril
  • Namaxexe, 25 a Abril
  • Namathanu, 26 a Abril
  • Esaabadu, 27 a Abril
  • Edomingu, 28 a Abril
  • Norempa, 29 a Abril
  • Nanaveli, 30 a Abril
Musomeke soolempwa kuta nihiku—2024
es24 ipaax. 37-47

Abril

Norempa, 1 a Abril

Wereriwa mowiwelelani mwanyu onnakumiha ovilela. — Yak. 1:3.

Naasomaka ntakihero na Davidi, niikoheke makoho ala: ‘kinoonela hayi kaavahiwaka miruku? Neereke miyo kinniilipihera weera kihitthikele soottheka imoharu?’ Nyuwo pooti wuupuwela makoho oolikana ni ala mwaasomaka sooweereya sa arumeiyi a Yehova akhalayi. Mikhalelo heeni awo yoonihenraaya miyo kintthuneyaaka otthara? Moota heeni miyo kinrowaaka owera olikana: ‘Ni murumeyi ola ororomeleya a Yehova?’ Hiyo nnoowera oxuttera ni ntakihero na asinna a mmulokoni amiravo ni ale oowuuluvala. Mwa ntakihero, mmuupuwele munna a muloko anyu onviriha maxupo araaya owo onnaviriha onyesereriwa opaka etthu oxikola naari veemusini naari-tho, ookhalano maxupo amweekumini mwawe, mikhalelo heeni munna owo onooniheraawe nyuwo muntthunaanyu omutakiha? Mweekhaikhai, matakihero aasinna ni asirokora pooti onikhavihera vantxipale, ni pooti ovarela muteko ele ninxutteraahu ni yaawo weera niwere oviriha maxupo ahu. Mweekhaikhai hiyo, ninnahakalala okhalano asinna ni asirokora ntoko ntakihero na nroromelo nintthuneyaahu otthara. — Aheb. 13: 7. w22.04 epax. 13 eparag. 13-14

Nanaveli, 2 a Abril

Ovaha ti etthu yorera opwaha wakhela. — Mit. 20:35.

Naavirihaka maxupo mweekumini mwahu ninnahakalala owoona asitokweene a nsivelo ewaaka onxikura ni onilipiha. Nave, emaara hiyo nintthunaahu nikhaviherero weera nipakihe nihusiho, hiyo ninnahakalala vaavo piyoneiru orinono sookumanano sintxipale onnihoolaawe weera napakihe yoosoma ni onnivahaawe miruku weera nreherere mikhalelo sahu sooxuttiha. Asinna ni asirokora awo annahakalala yaanikhaviheraka Wakhala weera nyuwo muntthuna waatxeerara muteko anyu, eheeni enkela wookhaviherani weera mukwanihere sooluluwanya sanyu? Asinna akina, yookhavihenreni hayi? Mwiikosoope vaavo munlepaanyu yooluluwanya anyu. Mwa ntakihero, nyuwo pooti wuupuwela: ‘Miyo waamukisivela okhavihera mmulokoni.’ Mene pooti okhala wooxupa osuwela moota woopaka yooluluwanya eyo, nyuwo tho pooti woona okhala woohiwereya osuwela liini muneeraanyu mukwanihere. Mwa yeeyo, muthanle yooluluwanya munweraanyu. Nyuwo pooti olepa ni onpaka palano anyu weera mukwanihere. w22.04 epax. 25 eparag. 12-13

Namararu, 3 a Abril

Omusivele mukhw’á ntoko onìsivelawe mwanen’á. — Yak. 2:8.

Yehova onnathukumanya “muloko mutokotoko wa atthu” weera aaxuttihe ni weera aalamuleleke moomweneni mwawe. (Apok. 7:9, 10) Elapo ninkhala ahu atthu antxipale eri ookawanyeya mwaha woowiittana ni ikhotto mene ale eneerela eparte muloko mutokotoko wa atthu, enniilipihera weera mmurimani mwaya ehikhaleno wiittana naari nthalu. Atthu awo enkhala ntoko enhana ikatana saya, weera sikhale mukattahiya. (Mik. 4:3) Ohiya wivoloihera mukhottoni seiyo sinaahasula atthu antxipale ni owiiva, muloko mutokotoko wa atthu, onnaakhavihera atthu oxuttera woohima sa yoolakela ya Muluku ni ennaakhavihera atthu ophwanya “ekumi yekhaikhai.” (1 Tim. 6:19) Mwaha wookhavihera Omwene wa Muluku awosa ennakumanano maxupo mantxipale ntoko ottharatthariwa ni amusi aya ni othoiwa musurukhu mene Yehova onnavaha sootheene awo anhaawelaya. (Math. 6:25, 30-33; Luka 18:29, 30) Nto itthu sootheene iya sinnoonihera weera Omwene wa Muluku onookhala ni onovirelela opaka yootthuna ya Yehova. w22.12 epax. 5 eparag. 13

Namaxexe, 4 a Abril

Amen! Nkarwá, Pwiya Yesu! — Apok. 22:20.

Okhwipi wa iyaakha 1.000, atthu ootheene enkela okhala elapo ya vathi, nave-tho enkela okhala oohittheka. Yoottheka yaawenle mwa Adamu, enkela omalihiwa, khaavo aneera ahaawe mwaha wa itthu sinkumiheriwa ni yoottheka. (Arom. 5:12) Savira iyaakha 1.000, atthu ankela okhala elapo ya vathi, “anookhalano ekumi” yoomalela. (Apok. 20:5) Hiyo noosuwela weera Yesu, khaakhulenle soowerera sa Satana. Nnaamweera naari eereriwa, Yesu aari ororomeleya. Neereke atthu ootheene oohittheka yaakela opaka etthu emoha-moharu? Yanvirelela okhala ororomeleya, naamwi yereriwaka ni Satana. Mutthu ti mutthu a hiyo, onookhalano eparakha yoowonihera ororomelaya wawe wa Yehova. Savira vale iyaakha 1.000, Satana onkela ohuleliwa. (Apok. 20:7) Atthu yaale ankela woonihera ororomelaya wa Yehova weereriwa iwo woomalihera, anoophwanya ekumi yoohimala ni anookhala ootaphuwa mweekhaikhai. (Arom. 8:21) Atthu ohiroromeleya, anoonyanyiwa khuluwi wamoha ni Diabo ni mademooniyu. — Apok. 20:8-10. w22.05 epax. 19 eparag. 18-19

Namathanu, 5 a Abril

Weyo olumaka vakosomwani. — Eph. 3:15.

Eprofesiya ela yookwanela vaavo Satana awerinhaawe Ayuda ni aRoma omwiva Yesu mwana a Muluku. (Luka 23:13, 20-24) Vaavo mutthu onvulalihaawe ekosomwa ennavira etempu yintxipale ahiweraka ovara etthu, emoha-moharu Yesu aakhwa amala mahiku mararu ahipakaka etthu. (Math. 16:21) Weera ekwaniheriwe eprofesiya ya Ephattuwelo 3:15 Yesu khaatthuneya ovirelela mokhwani. Mwaha wa heeni? Mwaha wooweera moovarihana ni eprofesiya osuulu wa muthiyana waakela onyanya enoowa. Mene ti yeeyo yereñye nuumala Yesu okhwa avinyererihwa ni ovahiwa ekumi ehinkhwa. Mwa etempu yoophwanelela Yesu onomunyanya Satana. (Aheb. 2:14) Yesu vamoha ni makristu othanliwa eyo tiyo 144.000 ankela watxipiha amwittani a Muluku Osuulu wa enoowa. — Apok. 17:14; 20:4, 10. w22.07 epax. 16 eparag. 11-12

Esaabadu, 6 a Abril

Wàtthará asuweli onokhale musuweli tho. — Mir. 13:20.

Asitiithi mwaakhavihereke anamwane anyu okhalano asinthamwene ooreera. Biblya onnanleela weera asinthamwene ahu pooti oneeriha opaka itthu sooreera naari soonanara. Neereke munnaasuwela asinthamwene a anamwane anyu. Munaapake heeni weera mwaakhavihere anamwane anyu okhalano asinthamwene ammusivela Yehova? (1 Akor. 15:33) Nyuwo pooti waakhavihera waathanla asinthamwene ooreera, mwaawopaka asinna akina okhomaala moomunepani weera nvare wamoha itthu ikina sa vatthokoni. (Nsal. 119:63) Tiithi mmoha oneeriwa Tony owo ohimme ha: “Iyaakha sa muttuli, miyo ni amwaaraka naakhovelela waawoopa asinna a munnuwelo oovirikana owaani weera nipake itthu wamoha ntoko oreherera yootxa ni otxela vamoha. Nave-tho, opaka wamoha yoolapela ya vatthokoni. Vaavo naapakaahu eyo nannaasuwela nnene asinna awo. Nave-tho, sokumanano saya ni wiilipihera waya, wahaakhavihera anamwane ahu omwaattamela Yehova.” w22.05 epax. 29-30 eparag. 14-15

Edomingu, 7 a Abril

Sothesene munèranyu mutthuke elapo ya vathi, sini sitthukiwe wirimu. — Math. 18:18.

Emaara yeeyo asitokweene a mmulokoni enthukumanaaya ni ole opanke yoottheka, yootthunaaya ori othanla yoopaka nnaamweera Yehova othanliyeene yoopaka wiirimu. Muteko owo wa asitokweene onnakhavihera muloko wootheene. Mwaha wooweera, wakhala weera namattheka ookumihiwa mmulokoni, eyo ennaakhavihera atthu akina a mmulokoni ohivala mukhalelo woonanara wa namattheka. (1 Akor. 5:6, 7, 11-13; Tito 3:10, 11) Opwaha mwa yeeyo, asitokweene a mmulokoni ennimukhavihera ole opanke yoottheka wiikhupanyiha ni ottharuwa mweekhaikhai ni oleveleliwa ni Yehova. (Luka 5:32) Asitokweene a mmulokoni ennivekela ni ole opanke yoottheka ni attharuwa weera atthikihere mukhalelo awe woomunepani. (Yak. 5:15) Ankha wakhala weera ole opanke yoottheka khampittikuxa murima kapena khanttharuwa? Wakhala haawo, onnitthuneya weera mutthu owo okumihiwe mmulokoniMene-tho, wakhala weera namattheka oottharuwa nimurima wootheene, Yehova pooti omulevelela. (Luka 15:17-24) Eyo-tho, pooti weereya wakhala weera mutthu owo oopaka yoottheka etokotokoxa. — 2 Sow. 33:9, 12, 13; 1 Tim. 1:15. w22.06 epax. 9 eparag. 5-6

Norempa, 8 a Abril

Mukhale òwiphima, txentxerani. Nanrima, mwittan’anyu, onnorukurerani ntoko kharamu onòpa murika, amwàsaka mukina omukhura. — 1 Ped. 5:8.

Yehova onnaakhavihera makristu a elapo yootheene owina maxupo aya ankumiheriwa ni Satana. (1 Ped. 5:9) Nyuwo-tho Yehova onimookhaviherani. Moohipisa Yehova onoonvarela muteko “Yesu weera amalihe maxupo othene ankumiheriwa ni Satana.” (1 Yoh. 3:8) Nto yavira etthu eyo, “atthu a Yehova eneereke okhala ehoovaka etthu.” (Yes. 54:14; Mik. 4:4) Mene nihinaakuve ophiya nihuku nno ninnatthuneya wiilipihera weera niwine woova wahu. Nintthuneya ororomela weera Yehova onnaasivela ni onnaakosoopa arumeyi awe. Nto hiyo nnookhala oolipa nuupuwelaka moota Yehova aakosoopaawe arumeyi awe khalayi. Nave-tho nuupuweleke moota Yehova onikhaviheraawe ovilela maxupo ahu. Nikhaviheriwaka ni Yehova nnowera owina woova wahu! — Nsal. 34:5, [34:4, NM]. w22.06 epax. 19 eparag. 19-20

Nanaveli, 9 a Abril

Enenero ele vamanani vaya a eyuma ni a oloko. — Dan. 2:34.

Epotencia mundial yeeyo enthonyiheriwa veneneroni okhala imetto sa “eyuma ni oloko.” Epotencia ela ekhumelenle mpuwa mwa ekhotto yoopatxera ya elapo yootheene [Primeira Guerra Mundial], vaavo Grã-Bretanha ni Estados Unidos yapakannaaya ontthamwene wa nivarihano na Anglo-Americana. Eneneeru Nabukhodonosori onnaawe moolohani mwawe, ennoonihera mikhalelo miili sineeriha epotencia mundial ela okhala yoovirikana ni ipotencia ikina sivinre.Etthu yoopatxera enhiyaniha epotencia Anglo-Americana ni ipotencia ikina Daniyeli onnaawe moolohani mwawe, ori weera epotencia Anglo-Americana khekhanleno emetal ntoko eouro ni eparatha. Mene eyo erimweera otakanserana eyuma ni oloko. Oloko ontaphulela “osuulu wa atthu” eyo tiiyo, atthu ootheene. (Dan. 2:43, enoota.) Mahukwaano ninnawera woona moota atthu ananvolelaaya mwathanle, ikampanya sa idiretu civil, opaka imanifestação [okela mmuseweni wooperera exariya] ni nos sindicatos. Itthu sootheene iya sineereya sinnawootxeliha ale anlamulela opaka etthu ele awo antthunaaya. w22.07 epax. 4-5 eparag. 9-10

Namararu, 10 a Abril

Yotx’aka ti ela, wera kipanke otthuna wa yowo okirumme. — Yoh. 4:34.

Nereke munnatthuna obatiziwa? Vano nyu pooti wikoha, kinweherera heni? (Mit. 8:36) Yesu aalikanxera opaka yootthuna ya Yehova ni yootxa. Mwaha wa heeni? Mwaha wooweera eyootxa ennanikhavihera, ni Yesu aasuwela weera itthu soothesene Yehova onnivekelaawe opaka sinnanikhavihera. Yehova khaakela onivekela opaka etthu yeeyo yeera enihasule. Neereke obatizo onneerela yootthuna ya Yehova? Aani. (Mit. 2:38) Nto nyuwo muhihoveleke weera wiiwelela nlamulo na obatizo onoorowa wookhaviherani nyuwo-tho. Nyuwo khamwaakela woona wuuliha muru otxa yootxa yooreera, vanto heeni mweeraanyu mooneke wuuliha muru obatiziwa? Munweherera eheeni? Atthu antxipale ennaakhula nikoho nla yeeraka: “Nkinaaye wiireherera.” Opaka yoothanla yoowiivaherera wa Yehova ni obatiziwa, etthu yootepa otthuneya nyuwo mukhanlaanyu oopaka mweekumini mwanyu. Mene pooti weeraka onnatthuneya wuupuwelele moomaaleleya yoothanla ela. Apaale pooti ovira etempu yintxipale wuupuwelela moomaaleleya ni wiilipihera weera nyuwo mukhale oolikaneene. w23.03 epax. 7 eparag. 18-20

Namathanu, 11 a Abril

Ntoko sari sintxipale, mene ntoko mmosaru “mmiso awe,” eyo tiyo, Kristu. — Agal. 3:16.

Munepa wootteela emaara ene yeele owo apakela eparte osuulu wa muthiyana. Numala Yesu okhwa ni ovinyererihiwa Yehova anwariha “nampurutxi (Coroa) ni anvuwiha” nave-tho owo, “ovahiwa olamulela Wirimu ni elapo ya vathi ni onkela omaliha” maxupo otheene. “ankumiheriwa ni Satana.” (Aheb. 2:7; Math. 28:18; 1 Yoh. 3:8) Omuhiya Yesu paahi atthu akina-tho anipakela eparte osuulu wa muthiyana. Murummwa Paulo ahiwanyeiha eraaka ale athanliwe annipakela eparte osuulu wa muthiyana: “Vano mwarì a Kristu, muri mmiso wa Abrahamu anamukalampa nthowa na natiri.” (Agal. 3:28, 29) Emaara yeeyo mukristu onthaliwaawe ni munepa wootteela onnapakela eparte osuulu wa muthiyana. Tivawonto osuulu wa muthiyana opakinwe ni Yesu vamoha ni othanliwa eyo tiiyo 144.000. (Apok. 14:1) Ootheene ale aneerela eparte osuulu wa muthiyana aniilipihera weera ekhaleno muupuwelo ntoko wa Tithaaya Yehova Muluku. w22.07 epax. 16 eparag. 8-9

Namathanu, 12 a Abril

[Yookikwana] ekum’aka ela, apale kini kikhale mukumi mahiku othene? — Yobi 7:16.

Hiyo ninkhala mahiku oomalihera, mwaha wa yeeyo tho, niweherereke oviriha maxupo. (2 Tim. 3:1) Maxupo moota ala pooti onivalaveliha, otepaxa wene wakhala weera maxupo ootheene ala eneereya ehuhu emoharu. Mene nuupuweleke weera Yehova onnasuwela maxupo hiyo ninvirihaahu ni owo pooti onikhavihera ovilela maxupo ootheene moolipa murima. Nkuupuwelani moota Yehova amukhavihenraawe Yobi. Yobi aaviriha maxupo mantxipale mweekumini mwawe emaara emoha. Nihuku nimoha Yobi aaviriha irisa soovirikana. Woopatxerani, owo ayeleela muhuwo awe moottharana arumeyi awe yaahokhwa opwaha mwa yeeyo, anamwane awe ootheene yaakhwa. (Yobi 1:13-19) Inlaka malatta ale, Yobi yaamphwanya eretta yeeyo yamuhiñye oohilipa-lipa. (Yobi 2:7) Yehova annona maxupo ootheene Yobi aavirihaawe. w22.08 epax. 11 eparag. 8-10

Esaabadu, 13 a Abril

Apwiya annamulaka yole anamutthunaya. — Aheb. 12:6.

Emaara Yehova onnittaruxaawe. Mene nawehexexaka paahi nyuupuwelo sahu, hiyo pooti oopatxera wuupuwela weera ottaruxiwa iwe khawaakhanle wa exariya ni khonvareleya muteko wa hiyo. Napaka eyo, hiyo nneereke ohiya etthu yootepa otthuneya weera Yehova onnattaruxa ale onaasivelaawe. (Aheb. 12:5, 11) Mwaakhuleleke nttaruxo ni mpakeke matxentxo antthuneya. Khaiyene yaari ekwaha emoha Yesu amuxuxunlaawe Pedru eriyari ya ooxuttera akina. (Mar. 8:33; Luka 22:31-34) Pedru pooti weera ahoona wuuliha muru! Mene owo aavirelela okhala oororomeleya wa Yesu. Owo aahakhulela nttaruxo aakhenlaawe ni aapaka matxentxo. Mwaha wa yeeyo, Yehova aamutthuvela Pedru mwaha wa ororomeleya wawe ni anvaha miritti sootthuneyaxa mmulokoni. (Yoh. 21:15-17; Mit. 10:24-33; 1 Ped. 1:1) Wakhala weera hiyo khaninwehexexa paahi wuuliwa muru nikhanlaahu oowona, hiyo nneereke waakhulela opaka matxentxo antthuneya. Nave-tho hiyo ni asinna nneereke okhavihereya. Napaka eyo, nneereke okhala atthu oovareleya muteko wa Yehova ni asinna. w22.11 epax. 21-22 eparag. 6-7

Edomingu, 14 a Abril

Onvelele [Isakhi] weiwo ntoko holokausto. — Eph. 22:2.

Abrahamu annupuwela itthu axuttenraawe woohima sa Yehova. Owo aasuwela weera Yehova khanrowa opaka itthu yoohixariya ni yoohisivela. Biblya oneera Abrahamu annupuwelela weera Yehova onoonvinyereriha mwanawe yoowo aamusivelaawe Isakhi. (Aheb. 11:17-19) Owo aapaka eyo mwaha wooweera aalaihera weera Isakhi aakela okhala tiithi a maloko. Nto mwa emaareene yeele Isakhi khaakhanleno mwaana. Ni Abrahamu annamusivela vantxipale Yehova mwa yeeyo, annaroromela weera ampaka etthu yooreera. Nnamweera waari wooxupa, Abrahamu aahiwelela. (Eph. 22:1-12) Ninkela omutakiha moota heeni Abrahamu? Ntoko hiihale Abrahamu, hiyo onnatthuneya ovirelela oxuttera woohima sa Yehova. Napaka eyo ninkela omwattamela Yehova ni omusivela wahu onimwaatxerereya. (Nsal. 73:28) Yoosuweliha ahu ya murima yootxentxerihiwa weera enuupuxere moota Yehova onuupuwelaawe woohima sa mwaha owo. (Aheb. 5:14) Emoha-moharu, emaara hiyo nnereeriwaahu weera nipake etthu yoohireerela, hiyo nnoowera okhootta. Hiyo ninkela okhoottaka miruku seiyo sa opaka etthu yeeyo enkela omunanara Yehova, ni seiyo sinkela onanariha onthamwene ahu nuuwo. w22.08 epax. 28-29 eparag. 11-12

Norempa, 15 a Abril

Otemwatemwa onamuthananiha murima mutthu, nsu nosiva ninamuhakalaliha yowo. — Mir. 12:25.

Etempu Paulo ni Barnaba yaatthikenlaaya weera yaxekure muloko wa oListra, wIkonio ni wAntiyokia, awo “yahathanla asitokweene miloko sootheene.” (Mit. 14:21-23) Moohihovela asitokweene awo yannakhavihera miloko iye ntoko eneereyaaya olelo va. Asitokweene, mukhaleke oowaawehexexa asinna yaawo antthuneya olipihiwa ni “masu oreera.” Murummwa Paulo aahaakhavihera asinna wuupuwela weera ekhaviheriwaka ni Yehova ni “nihutte ntokotoko,” naari neere, arumeyi oororomeleya akhalayi yaawo yaavirinhe maxupo mamoharu yanwera oviriha maxupo a mweekumini. (Aheb. 12:1) Paulo aasuwela weera sookumanano iyo saamwaakhavihera asinna ni asirokora okhala oolipa murima ni okhala owehexexa etthu eri yootepa otthuneya, “muttetthe wa Muluku mukumi.” (Aheb. 12:22) Etthu emoharu enneereya ni hiyo olelo va. Matakihero mantxipale amoota Yehova aakhavihenraawe arumeyi awe annanlipiha, ntoko ntakihero na Gideyoni, Baraki, Davidi, Samuweli ni akina. — Aheb. 11:32-35. w22.08 epax. 21-22 eparag. 5-6

Nanaveli, 16 a Abril

Yathorihiwa, mutthu ti mutthu mowiwanana ni miteko sawe. — Apok. 20:13.

Ankela othorihiwa “hayi” ale ankela ovinyererihiwa? Neereke ankela othorihiwa moovarihana niitthu apankaaya ehinaakuve okhwa? Hooye. Muupuweleke weera soottheka sa mutthu sinnaleveleliwa vaavo owo onkhwaawe. Mwa yeeyo, ale ankela ovinyererihiwa khankela othorihiwa “mwa itthu” epankaya ehinaakuve okhwa. Ale enkela ovinyererihiwa eneereke wooniwa moovarihana ni moota eneeraaya yooneleke nikhomaaliho eneeraaya yaakhele elapo enyowani. Mpaka alopwana oororomeleya a khalayi ntoko Nowa, Samuweli, Davidi ni Daniyeli ankela oxuttera woohima sa Yesu Kristu ni ororomela yoowopola. Wakhala weera alopwana ala oororomeleya ennatthuneya oxuttera itthu sintxipale, anootepa ale oohixariya eneera evinyererihiwe! Eheeni enkela weereya ni ale eneekhootte eparakha yoomukokhorela Yehova? Apokalise 20:15 oneera: “Vano ole anaphwanyiwe ahilempwe mbukhuni mwa ekumi, àvonyeriwe muntthiyani mwa moro ola.” Tiyeeyonto, eneeraaya etoloxiwe mahiku ootheene. Onnatthuneya tho wiilipihera weera nsina nahu nivirelele olempwa mulivuruni mwa ekumi! w22.09 epax. 19 eparag. 17-19

Namararu, 17 a Abril

Kinàsaka okhalano murima wohittheka vamaitthoni va Muluku ni va atthu vohihiyerereya. — Mit. 24:16.

Soothanla sintxipale ninpakaahu woohima sa ekumi ahu naari okosoopiwa wahu onvarihana niile ninxutteraahu mBiblyani. (1 Tim. 3:9) Vaavo ninpakaahu soothanla sahu ni nnuuluma ni atthu akina woohima sa soothanla sahu iyo, ninnatthuneya wuupuwelela miruku ninphwanyaahu va Afilipi 4:5 seiyo sineera: “Opixa wanyu murima osuwelihiwe n’atthu othene.” Hiyo ninnaattittimiha ni ninnaasivela asinna nnaamweera epankeene soothanla soovirikana ni sawihu. (Arom. 14:10-12.) Hiyo ninnoonihera omuxukurela Yehova yoowo ori ephattuwelo ya ekumi ninvahaka ele ninweraahu ni nikosoopaka nnene sene yoovaha eyo Muluku onivanhaawe eri ekumi. (Apok. 4:11) Va viinaano vaava, onnatthuneya ovilela iretta ni irisa. Mene nto, ela khaiyene ekumi yeeyo Mpattuxaahu aatthunaawe onivaha. Woohipisa va, owo onkela onivaha ekumi yoomalela woohikhala ovoreiwa naari okhwa. (Apok. 21:4) Nihinaaye ophiya nihiku nno, nivireleleke ovaha mwiitti ekumi Yehova onivanhaawe nimukokhorelaka Tiithaahu ansivelo yoowo ori wiirimu. w23.02 epax. 25 eparag. 17-18

Namaxexe, 18 a Abril

Omwen’á wòkawaniwa ni wòhìnyereriwa mmatatani mwa Amedia ni Apersia. — Dan. 5:28.

Yehova ohoonihera weera owo Namusulú waapwaha “atthu anlamulela.”(Arom. 13:1) Ninkela woona matakihero mararu enoonihera weera Yehova ohinta omukumiha mwene voomweneni vawe. Farawo ahaapaka akaporo arumeyi a Yehova wi Xipitu ni mwa ikwaha sintxipale owo annakhootta waataphula mookaporoni. Mene Yehova ahaataphula atthu awe ni aheeriha weera Farawo akhwe mphareya mooxeera. (Ott. 14:26-28; Nsal. 136:15) Mwene oBabilonia Balthazari àhatterekhela yotxa etokotoko ni “ahivuwiha [avirikanyihaka] Apwiya a wirimu” ni avuwiha “miluku sa epratha ni etxikukhu” ohiyaka onvuwiha Yehova. (Dan. 5:22, 23) Mene Muluku amukuruxela vathi mulopwana ole owiikuxa. “Ohiyu ene yole” Balthazari ahiviwa ni omwene awe yahinnyereriwa Amedia oPersia. (Dan. 5:30, 6:1 [5:28, 30, 31, NM]) Mwene Herodi Agripa I, oPalestina, amwiiva murummwa Yakobe ni aawera omutthukela murummwa Pedru ni yootthuna weera amwiive, mene Yehova khaakhulenle weera Herodi apake etthu eyo. “Ntxelo a Muluku àmmana Herodi,” ni owo ahookhwa. — Mit. 12:1-5, 21-23. w22.10 epax. 15 eparag. 12

Namathanu, 19 a Abril

Miyo kini kiwàkhuleleni. — Yer. 29:12.

Mene hiyo pooti wiiwa nsu na Muluku nimusomaka Biblya ni niphimelelaka ele ninsomaahu. Naasomaka vale moota Yehova akosompaawe arumeyi awe khalayi, nroromelo nahu ninnakhala noolipa. Itthu sootheene ilempwale mBiblyani “silempwé nthowa na nihusiho nahu, wera movilelani ni mohakalalihiwani mwa solempwa nikhaleno ororomela.” (Arom. 15:4) Mphimeleleke moota Yehova akwanihenraawe anatiri awe. Nkuupuwelani etthu Muluku apakenlaawe Abrahamu ni Sara. Awo yaari asimookwaxa wahawereya ayavo vaavo okhalano mwaana. Nnamweera vareene hiiho, Yehova ahalaihera awo weera yammuyara mwaana. (Eph. 18:10) Mene tho Muluku alaihera etthu ekina. Biblya oneera: “anakhale nikholo na amalapo othene.” (Arom. 4:18) Naamwi vamaitho wa atthu yaari etthu yoohiwereya, Abrahamu annaroromela weera Yehova ammukwanihera natiri ammannaawe. Nroromelo na mulopwana ole oororomeleya khanaakhanle na siiyo. (Arom. 4:19-21) Sooweereya ntoko iya sinnanxuttiha weera Yehova onnakwanihera soolaihera sawe. w22.10 epax. 27 eparag. 13-14

Esaabadu, 20 a Abril

Siso maitho á anomòna namuku á. — Yes. 30:20.

Eyo yakwaanela vaavo aYuda yaatthinkaaya wookaporoni oBabilonia. Moohihovela, Yehova Muxuttiha mutokweene “Namuku á” aYuda ettharaka miruku sa Yehova, awo yaawera othikihera okokhorela weekhaikhai. Mwa yeeyo tho, hiyo olelo va ninnakhela mareeliho mwaha wooweera Yehova muxuttiha mutokweene. Yesaya onnahima mukhalelo woopatxera eraka: “Nyuwo munoomona muxuttiha mutokweene ni maitho anyu.” Moota Yesaya olikanxeraawe va, ori ntoko muxuttiha owo ori ohoolo wa anamasoma awe. Hiyo nri ntoko anamasoma awo mwaha wooweera nokhalano eparakha yooxuttihiwa ni Yehova. Moota heeni Yehova onnixuttiha awe? Onnixuttiha moorweela wa mareherero awe, hiyo ninnaxukurela mwaha wa miruku ninvahiwaahu mmarehereroni mwa Yehova; moorweela, iliivuru sahu, kongresu, JW Broadcasting ni itthu ikina. Itthu iyo sinnanikhavihera oviriha maxupo nihiyeleelaka ohakalala. w22.11 epax. 10 eparag. 8-9

Edomingu, 21 a Abril

Enenero xeni ya orwa wà . . . ni emalihero ya olumwenku? — Math. 24:3.

Oweharu oohusera ale yaatthuna osuwela liini yeeraaya enyaanyiwe etemplu ni Yerusalemu. Yesu awaakhulaka, khaahimme paahi onyaanyiwa wa Yerusalemu nave-tho aahima itthu saakela weereyaka “mahiku ahu ala oomalihera.” Yesu aahima sa mahiku oomalihera vaavo enraawe: “Mene sa nihiku nene nenle ni sa ehuhu ene yele, khavo osuwenle: nari antxelo a wirimu nari Mwana, ehikhanle Atithi.” Noomaliha ohima masu ala Yesu aaweerela oohuseraawe, “wehexexani” ni “txentxerani.” (Mar. 13:32-37) Makristu oYudeiya a esekulu yoopatxera, yannatthuneya okhala ootxentxera. Mwaha wooweera ekumi aya yaalipa ni otxentxera. Yesu aaweerela awo weera: “Ni mmòná Yerusalemu arukureriwene ni miloko s’akhotto, vavo suwelani wi otoloxiwa wawe wòhàttamela.” Vaavo akristu yeeraaya yooneke itthu iya seereyaka, wannatthuneya otthara miruku iye Yesu aavanhaawe sa ‘otthawela omwaako.’ (Luka 21:20, 21) Ale yiiwelenle miruku iya sa Yesu yaavuluwa vaavo anakhotto oroma yaamunyaanyalaaya Yerusalemu. Moohipisa va, elapo ela yoonanara enkela onyaanyiwa. Nihuku nno nihinaaye ophiya, nintthuneya okhala oowiilipiha ni ootxentxera. w23.02 epax. 14 eparag. 1-2; epax. 16 eparag. 3

Norempa, 22 a Abril

Yahvéh Muluku ororomeleya. — Nsal. 31:5.

Yehova ‘Muluku oororomeleya’. (Nsal. 31:6 [31:5, NM]) Yehova onnaaxuttiha okhala oororomeleya ni axariya ni eyo ennaakhavihera ale emmusivela Yehova okhalano nsivelo namwaneenaaya ni murettele. (Mir. 13:5, 6) Neereke nyuwo munnoona weera onnapaka eyo wa nyuwo vaavo mummusomaanyu Biblya? Nyuwo mooxuttera weera moota Yehova onpakaaweno itthu ti wooreera nave onnaakhavihera atthu ootheene woohelani mpuwa nyuwo. (Nsal. 77:14 [77:13, NM]) Nyuwo muntthuneya ovarexexa exariya ya Muluku. (Math. 6:33) Nyuwo muntthuna waakihera ekhaikhai ni woonihera weera ele Satana onhimaawe sa Muluku ahu Yehova ethiru. Nyuwo munkela opaka hayi eyo? Nyuwo pooti okhalano mweettelo yoowo onwoonihera atthu ootheene weera nyuwo munnasepa mikhalelo sa Satana ni munkhavihera ekhaikhai, nyuwo pooti woonihera weera muntthuna olamuleliwa ni Yehova ni opaka ele owo oneeraawe tiyooreera. Vanonto munkela woonihera hayi? Mpakaka nivekelo noomulaihera Yehova weera munonvarela owo ekumi anyu yootheene ni nwooniheraka atthu moorweela mwa oBatizo. Osiveliwa ni ekhaikhai ni exariya tonneeriha hiyo weera nibatiziweke. w23.03 epax. 3 eparag. 4-5

Nanaveli, 23 a Abril

Khweli murim’anyu ohituthuwe nari ohòve. — Yoh. 14:27.

Wookhala murettele atthu amulaponi ehintalaaya olawiha. Murettele ene yoowo: “murettele wa Muluku.” Murettele ola, mukhalelo onaamaaliha atthu ale paahi erinono onthamwene woolipa ni Yehova. Hiyo nakhalano vale murettele wa Muluku, ninnakhala oovareleleya. ( Afil. 4:6, 7) Nave tho, ninnakhalano onthamwene woolipa ni atthu ammusivela Yehova, opwaha mwa yeeyo, nnookhalano onthamwene ni “Muluku mwanene a murettele.” (1 Ates. 5:23) Wakhala weera nnoomusuwela Yehova, omwiiwelela ni omuroromela owo, murettele wa Muluku onoomaaliha murimaahu emaara yeeyo ninvirihaahu maxupo. Neereke tthiri vannawereya okhalano murettele wa Muluku emaara yeeyo ninvirihaahu maxupo mweekumini mwahu, ntoko iretta sowaakuva omwaramwareya, irisa sa ephattu, ikhotto ni ottharatthariwa? Yaakhumelelaka maxupo ntoko ala, pooti oneeriha hiyo okhala owoova. Asinna ni asirokora antxipale ennatthara miruku iya sa Yesu ntoko enhimaya yoolepa yoolelo. Ni ekhaviheriwaka ni Yehova, awo ennawera okhalano murettele emaara yeeyo envirihaaya maxupo mweekumini mwaya. w22.12 epax. 16 eparag. 1-2

Namararu, 24 a Abril

Wa munepa mukhale òweteteya; wa Apwiya. — Arom. 12:11.

Hiyo khanninwera owehexexa itthu sineera sinikhumelele mweekumini mwaha muhoolo. Mwa yeyo, khontthuneya wuupuwela weera hiyo nri ootthunya mwaha wa iparakha nraahuno naari wiilikanxera ni atthu akina moovarihana ni iparakha nraahuno. (Agal. 6:4) Ti vawonto oraaya wootthuneya waasaasera mikhalelelo hiyo ninvareleyaahu muteko. Mukhaleke oolikaneene weera mwaakhele iparakha sa mmutekoni mwa Yehova. Mukweiheraka ekumi anyu musepaka okopha. Mulepeke sooluluwanya sanyu seiyo sineera sookhavihereni okwanihera sooluluwanya ikina yavira ehuhu. Mwa ntakihero, wakhala weera yooluluwanya anyu muntthuna okhala pioneiru anthithi, neereke munuupuwela opatxera ovara ntoko pioneiru ookhavihera? Ankhanto wakhala weera nyuwo muntthuna okhala murumeyi oorumeela, munoonela hayi wiivaha ehuhu yintxipale weera mulaleereke Sookumanano mumphwanyaanyu vaanano va, sinoohula mulako weera mwaakhele iparakha muhoolo. Mukhaleke oolikaneene weera mwaakhulele yoothanleliwa eri yootheene muneeraanyu mwaakhele. w22.04 epax. 26 eparag. 16-17

Namaxexe, 25 a Abril

Miyo kinnatthuna, niwoko Yahvéh òhiwa nsu naka, anyi, ohiwa wikhupanyera waka. — Nsal. 116:1.

Ekhaikhai weera annanonihera nsivelo ni wiiwa nsu nahu. vaavo nnanvekela ahu Muluku nimuleelaka etthu ennixupa, etthu yoopatxera owo onnivahaawe siri ikuru weera niwere ovilela maxupo awo. Mene nto, nnoona ehiviraka nintthuneya ovirelela onvekela Yehova weera onivahe ikuru soovilela maxupo awo. Mweekhaikhai, Yehova ontthuna weera hiyo ninvekeleke. Tiyeeyo masu a Yesaya entaphulelaya. Owo olempe há: “Muhimwitthuwihe.” (Yes. 62:7) Yoolepa ela entaphulela eheeni? Hiyo nintthuneya onyeserara opaka mavekelo, eyo eri ntoko ohimuhiya Yehova wiitthuwa. Masu a Yesaya ennanuupuxera ele Yesu uulummaawe woohima sa mavekelo ari va Luka 11:8-10, 13. Yesu oonooperera opaka nivekelo “onyeserara oveka munepa wottela.” Hiyo tho pooti onvekela Yehova weera onivahe miruku weera niipake soothanla sooreera. w22.11 epax. 8 eparag. 1; epax. 9 eparag. 6-7

Namathanu, 26 a Abril

Mwa sohawa sintxipale nnaphwanela ovolowa Omwene wa Muluku. — Mit. 14:22.

Nyuwo ni amusi anyu pooti opatxera wiireherera viinaano vaava weera nwere oviriha ottharatthariwa. Muhimakeleke wuupuwelela itthu soonanara sikhanle sooweereya. Ohiya opaka eyo, nyuwo mulipiheke onthamwene anyu ni Yehova ni mwaakhavihereke anamwane anyu weera epakeke etthu emoharu. Wakhala weera nyuwo moovalavela mmuhulele murima anyu Yehova. (Nsal. 62:8, 9) Mwaatthekulaka ni amusi anyu muulumeke mathowa anwerihani omuroromela Yehova. Ni wakhala weera enookhumelela erisa ya ephattu omuroromela wanyu Yehova ni wiireherera wanyu varaatxiru enooweriha anamwene anyu okhala oolipa murima ni enookhalano murettele. Murettele wa Muluku onnanikhavihera okhala oomaaleleya ni oovareleleya. (Afil. 4:6, 7) Murettele ene tiyoola, Yehova onnimaalihaaweno murima ahu nnaamweera nivirihaka maxupo a eretta yowaakuva omwaramwareya, irisa sa ephattu ni ottharatthariwa. Owo tho, onnaavarihela muteko sitokweene ammulokoni yaawo ennixekura. Nave tho Yehova, onnanivaha eparakha yookhaviherana mukina ni mukwaawe. Murettele nraahuno vano onoonikhvihera oviriha maxupo matokweene ohela mpuwa “yoohooxa etokotoko.” — Math. 24:21. w22.12 epax. 27 eparag. 17-18

Esaabadu, 27 a Abril

Nkirwenle owitthana anaxariya, hoye, mene anamattheka. — Math. 9:13.

Ti vootthuneya tho wiilipihera weera nihimakeleke wiikhupanyera mwaha ya yoottheka nipanka ahu khalayi, nave tho, khanintthuna “opaka yoottheka mwayineene” mwaha wooweera nookhalano mukuttho wa Yesu ovanhaawe weera anoopole. (Aheb. 10:26-31) Nave, vaavo ninttharuwaahu ni murima ahu wootheene nnavekela oleveleliwa ni Yehova nnuuluma na asitokweene ammulokoni nave nnatxentxa makhalelo ahu nroromeleke weera Yehova ononlevelela moomalela. (Yes. 55:7; Mit. 3:19) Mukuttho wa Yesu ti wootepa otthuneya mwaha wooweera owo toneeriha oleveleliwa soottheka sahu sootheene naamwi sireene itokotoko. Ekumi mparadiso khenrowa okhala yoosokonyera mwaha wooweera nnookhalano muteko mwintxipale woovara. Nave nenne nixiye ninkela waasuwelaka atthu akina nave tho nnoomusuwela nnene sene Yehova ni itthu sooreera owo onireherenra awe ni tho mahiku ootheene khaninrowa ohiya oxuteraka itthu inyowani sa Yehova ni itthu opattunxaawe. w22.12 epax. 13 eparag. 17, 19

Edomingu, 28 a Abril

Ekhotto kinrowa ohela weyo ni muthiyana. — Eph. 3:15.

Muthiyana ole,khahiiyono Heva nrowe noone etthu emooha eprofesiya yaahimmaya weera osuuulu wa muthiyana “waamunyanya” muru wa enoowa. Ntoko nonnahu enoowa Satana, muthiyana ole ari Heva khawo a osuulu wa Adamu weera owere omunyanya Satana. Satana aakela onyanyiwa moota heeni? Eliivuru yoomalihera ya Biblya yoomuhima taani ori muthiyana owo onromooliwa Ephattuwelo 3:15. (Apok 12:1, 2, 5, 10) Anwanrene nampurutxi (coroa) a itthenyeri 12, mene owo oonnayara anamwane: movirikana ni atthu akina ni muthiyana owo ontthuneya weera akhaleke awuuwu. Muthiyana owo onthoonyera eparte ya wiirimu a mareherero a Yehova yeeyo epakinwe ni malaika ororomeleya a Muluku. (Agal. 4:26) Biblya onnanikhavihera wiwexexa weera Yesu ori eparte yoothuneya wa osuulu wa muthiyana. Owo ohimme weera osuulu owo waakela okhumelela nloko na Abrahamu. — Eph. 22:15-18. w22.07 epax. 15-16 eparag. 6-8

Norempa, 29 a Abril

Vowakhela nsu na mutthenka ahu, ori wa Muluku, khamwàkhenle ntoko nsu na atthu, hoye, mene ntoko nsu na Muluku. — 1 Ates. 2:13.

Yehova oosuwela vantxipale weera hiyo ninnatthuna miruku sawe sooreera ni yoovahaawe. Biblya oosareya osuwela wa Yehova, nave owo ookhalano owera wootxentxa ikumi saatthu. Vaavo liivuru oopatxera aalempwalaiye, Mose aahaalela ana a Israeli weera: “Khweli ikano seiya kasihiyene masu a ethiru anavira vakhiviru vanyu, hoye, mene ti ekum’anyu.” (Ola. 32:47) Ootheene antthara miruku sa mBiblyani, annakhalano ekumi yooreera ni yoohakalaliha. (Nsal. 1:2, 3) Nnaamweera Biblya alempwaleene khalayi, owo nlelo ookhalano owera wootxentxa ikumi saatthu Miruku simpwanyeya mBiblyani tisoovareleya muteko mahiku ootheene. Vaavo ninsomaahu soolepa sa mBiblyani ni nnaphimelela ele ninxutteraahu, Yehova onnavarela muteko munepaawe wootteela weera onikhavihere ovarela muteko mweekumini mwahu miruku nimphwanyaahu mBiblyani. (Nsal. 119:27; Mal. 3:16; Aheb. 4:12) Moohihovela, mwaneene Biblya Yehova, onnatthuna vantxipale wookhaviherani nyuwo. Nto eyo enanooperara weera nimusomeke Biblya mahiku ootheene! w23.02 epax. 3 eparag. 5-6

Nanaveli, 30 a Abril

Owera wawe . . . àhononaka asitokwene ni muloko wa òttela. — Dan. 8:24.

Ekapiitulu ya 13 eliivuru ya Apokalise, ennanithoonyihera weera muru wa [naseete] athanu na veeli yoowo ori epotesia ya Anglo-Americano onvara muteko ntoko enama. “Ni yàkhalano manyaka meli òlikana ni Mwaputtiputthi, nto yùluma ntoko Edarakoni.” Enama eyo “ennapanka sotikiniha sitokotoko, wera moro tho wirimu ekuruxele vathi velaponi vamaithoni va atthu.” (Apok. 13:11-15) Ekapiitulu ya 16 ni 19 ya Apokalise, ennitthana enama eyo okhala “mprofeti owotha.” (Apok. 16:13; 19:20) Daniyeli aahuluma mwaha owo, vaavo aahimmaawe weera epotencia ya Anglo-Americano “yamunyaanya itthu sintxipale.” (Dan. 8:19, 23, 24, enoota.) Ti yeeyo yaakhumelenle mpuwa mwa ekhotto ya naaveli (II) ya elapo yootheene. Ibomba piili atomika seiyo saamalihe ekhotto opacifico. Yaari yookhumelela wa muteko waavarinwe ni masientista maBritanico ni a w’America. Mwa yeeyo epotencia ya elapo yootheene Anglo-Americano, “yaakuruxa mooro wiirimu ekuruxelaka elapo ya vathi.” w22.05 epax. 10 eparag. 9

    Ibuukhu sa Makhuwa-Shirima (2018-2025)
    Okhuma
    Ovolowa
    • Makhuwa-Shirima
    • Okawela
    • Muntthuna Anyu
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Masu Oovarihela muteko
    • Mwaha Woosunka Isiiri
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Ovolowa
    Okawela